U posljednje vrijeme čini se da su svi opsjednuti pomlađivanjem, bilo da je riječ o rezerviranju termina za botoks, ulaganju u dodatke prehrani ili isprobavanju raznih naprednih tretmana za dugovječnost. Zahvaljujući sve većem broju istraživanja, danas znamo da je do određene mjere moguće unaprijediti zdravlje i usporiti tempo staničnog starenja, odnosno biološkog starenja.
Iako se brzina starenja oduvijek pripisivala jedinstvenoj kombinaciji genetike, životnih navika i okoliša, jedno znanstveno istraživanje sugerira da stvari možda nisu toliko komplicirane te da bi geni zapravo mogli biti najmanje važan čimbenik.
To je sjajna vijest ako se određene bolesti pojavljuju u vašoj obitelji, budući da bolest može biti važna komponenta staničnog starenja. Također znači da možda imate više kontrole nad procesom starenja nego što mislite. Evo što je pokazalo istraživanje te koji čimbenici imaju najveći utjecaj na biološko starenje.
Što je pokazalo istraživanje?
Studija, objavljena u časopisu Nature Medicine, analizirala je podatke približno pola milijuna ljudi koji su sudjelovali u UK Biobanku, biomedicinskoj bazi podataka koja sadrži genetske, zdravstvene i životne informacije.
Koristeći te podatke, istraživači su proučavali utjecaj gotovo 165 okolišnih čimbenika i genetskih čimbenika rizika na 22 glavne bolesti povezane sa starenjem te na slučajeve prerane smrti.
Istraživanje je donijelo niz zanimljivih zaključaka, no najznačajniji je bio taj da čimbenici povezani sa životnim stilom i okruženjem imaju veći utjecaj na biološko starenje nego genetika.
"Okolišni čimbenici objasnili su 17 posto varijacija u riziku od smrti, u usporedbi s manje od dva posto koje se može pripisati genetskoj predispoziciji", kaže Cornelia van Duijn, dr. sc., koautorica studije i profesorica na Odsjeku za zdravlje populacije Nuffield pri Sveučilištu Oxford.
Koji okolišni čimbenici pridonose starenju?
Okolišni čimbenici uključuju sve ono što vas okružuje u svakodnevnom životu i može utjecati na vaše zdravlje, poput razine zagađenja zraka kojoj ste izloženi ili mjesta na kojem živite.
Istraživači su otkrili da su sljedeći okolišni čimbenici imali najveći utjecaj na starenje:
- prihod kućanstva
- socioekonomski status
- vlasništvo nad nekretninom
- zaposlenost
- život s partnerom
Koje životne navike pridonose starenju?
Životne navike obično se odnose na svakodnevna ponašanja i osobne izbore koji mogu utjecati na zdravlje. Najveći čimbenici povezani sa starenjem bili su:
- pušenje
- razina tjelesne aktivnosti
- količina sna
- odlazak u teretanu barem jednom tjedno
Ova studija nije proučavala prehranu, koja se inače smatra jednim od najvažnijih čimbenika životnog stila.
"Prehranu je bilo vrlo teško procijeniti u našem istraživanju. Nemamo mnogo odgovora kada je riječ o prehrani", kaže M. Austin Argentieri, dr. sc., glavni autor studije i istraživački suradnik u Harvard/MGH Centru za genomiku, ranjive populacije i zdravstvene nejednakosti.
"To ne znači da prehrana nije važna za smrtnost i starenje, vjerojatno jest, već da u UK Biobanku nismo imali dovoljno pouzdane procjene prehrane koje bi zadovoljile naše stroge kriterije kontrole kvalitete", dodaje Argentieri.
Kako ovi čimbenici utječu na starenje stanica i mozga?
Stručnjaci se slažu da okolišni čimbenici i životne navike imaju "ogromnu ulogu" u procesu starenja, kaže Alfred F. Tallia, dr. med., MPH, profesor i predstojnik Odjela za obiteljsku medicinu i zdravlje zajednice na Rutgers Robert Wood Johnson Medical School.
Međutim, način na koji utječu na naše tijelo i proces starenja ovisi o konkretnom čimbeniku koji promatramo, ističe van Duijn.
"Vidimo velike razlike kada se usredotočimo na pojedine bolesti", kaže.
Bolesti mogu ubrzati starenje stanica jer stres koji organizam prolazi tijekom borbe s bolešću može dovesti do staničnih oštećenja, upala i poremećaja normalnih staničnih procesa, objašnjava dr. Tallia.
Primjerice, pušenje ima veliku ulogu u razvoju nekih bolesti, među ostalim određenih vrsta raka, no nije jednako važan čimbenik kod svih bolesti. S druge strane, okolišni stresori poput toksina iz zagađenog zraka mogu značajno ubrzati starenje te pridonijeti razvoju kardiovaskularnih bolesti i raka, kaže dr. Tallia.
Životne navike poput pušenja, konzumacije alkohola i nedostatka tjelesne aktivnosti također mogu ubrzati proces starenja.
Imaju li geni ipak određenu ulogu?
Da, geni i dalje imaju važnu ulogu, osobito zato što mogu pridonijeti razvoju određenih nasljednih bolesti.
Ipak, utjecaj genetskog rizika na pojedine kronične bolesti razlikuje se od bolesti do bolesti, kaže Argentieri.
"Demencija, rak dojke i rak jajnika mnogo su više povezani s genetikom nego bolesti pluća, srca i jetre", objašnjava.
No, teško je precizno odrediti kolika je vjerojatnost da će neka osoba razviti određenu bolest ili stanje isključivo na temelju genetike, ističe dr. Tallia. Upravo zato životni stil i okolišni čimbenici imaju tako veliku važnost.
"Što više osoba može preuzeti kontrolu nad vlastitim životom i izgraditi zdrave navike te se otpornije nositi sa stresorima, to bolje", kaže.
Je li moguće preokrenuti biološko starenje?
Istraživanja biološkog starenja i dalje su u tijeku, no postoje određeni podaci koji sugeriraju da biološku dob možete smanjiti uvođenjem sljedećih promjena u životni stil:
- nastojte spavati najmanje sedam sati svake noći
- hranite se pretežno biljnom hranom
- održavajte zdravu tjelesnu težinu
- vježbajte najmanje 150 minuta tjedno
- smanjite unos alkohola
- izbjegavajte pušenje
- koristite kremu sa zaštitnim faktorom
- održavajte dobru oralnu higijenu
- pokušajte držati razinu stresa pod kontrolom
U konačnici, liječnici preporučuju da učinite najbolje što možete kada je riječ o životnim navikama koje utječu na vašu biološku dob i rizik od razvoja bolesti. Čak i manje promjene danas mogu dugoročno imati velik utjecaj na vaše zdravlje i proces starenja.
