Bol u kuku čest je, ali uglavnom zanemaren simptom koji pogađa ljude različite dobi. Premda se ponekad javlja zbog bezazlenog razloga poput naprezanja mišića nakon fizičke aktivnosti, ova vrsta boli nerijetko signalizira dublje zdravstvene probleme.
Kuk nije samo zglob – to je kompleksna struktura gdje se spajaju kosti, mišići, tetive i živci. Stoga, kada nešto pođe po zlu, bol se može zračiti u leđa, prepone, bedra ili koljena, pa uzrok nije uvijek lako identificirati.
Povećani rizik od bolova u kuku povezan je sa starenjem, sjedilačkim načinom života, debljinom i ozljedama, ali ni mladi nisu pošteđeni. Razni su uzroci koji se mogu kriti iza boli u kuku i zato je važno ne ignorirati prve znakove.
Hernija diska i radikulopatija – kada disk pritisne živac
Jedan je od čestih uzroka boli koja se osjeća u kuku, a potječe iz donjeg dijela leđa – hernija intervertebralnog diska. Ova hrskavična struktura, smještena između kralježaka, može zbog degeneracije, nepravilnog podizanja tereta ili starenja puknuti ili se pomaknuti, stvarajući pritisak na živac. Taj pritisak izaziva radikulopatiju – stanje kod kojeg se bol širi duž živčanog puta, često od leđa kroz stražnjicu i niz nogu, a ponekad završava upravo u kuku.
Ova bol može biti oštra i probadajuća, ali i tupa, praćena osjećajem peckanja, trnaca ili slabosti u nozi. U nekim slučajevima dolazi do gubitka osjeta ili slabosti određenih mišića noge. Terapija uključuje protuupalne lijekove, fizikalnu terapiju, a u težim slučajevima i neurokiruršku obradu.
Kruti fleksori kuka – posljedica dugotrajnog sjedenja
Mišići fleksori nalaze se s prednje strane kukova i omogućuju podizanje noge prema trupu. Kada dugo sjedimo – bilo zbog uredskog posla, vožnje ili nedostatka kretanja – ti mišići postaju skraćeni i ukočeni. Posljedica je bol u prednjem dijelu kuka, napetost u donjem dijelu leđa i osjećaj zatezanja prilikom ustajanja.
Osim boli, osoba može osjetiti smanjenu pokretljivost ili nelagodu prilikom hodanja uzbrdo i penjanja na stepenicama. Fleksibilnost ovih mišića procjenjuje fizioterapeut, a liječenje uključuje svakodnevne vježbe istezanja, ciljanu terapiju i savjetovanje o promjeni radnih navika.
Sakroilijačni zglob – zaboravljeni uzrok boli u kuku
Zglob između križne kosti i zdjelice, poznat kao sakroilijačni (SI) zglob, često se zanemaruje u dijagnostici boli u donjem dijelu leđa i kukovima. Ovaj zglob služi kao prigušivač udara između trupa i nogu. Kada dođe do njegove upale, iritacije ili disfunkcije, bol se javlja u donjem dijelu leđa, stražnjici i može zračiti u kukove i prepone.
Bol u SI zglobu najčešće nastaje zbog asimetričnog opterećenja – primjerice, ako osoba ima razliku u duljini nogu, nepravilno hoda, dugo vozi ili nosi teret. Trudnoća i hormonske promjene također mogu utjecati na ovaj zglob. Liječenje uključuje stabilizacijske vježbe, fizikalnu terapiju, a ponekad i injekcije protuupalnih lijekova izravno u zglob.
Artritis – kada zglob gubi zaštitu
Zglob kuka obložen je hrskavicom koja omogućuje glatko kretanje i štiti kosti od trenja. Kod osteoartritisa, najčešćeg oblika artritisa, ta se hrskavica postupno troši. Kako zaštita nestaje, kosti dolaze u izravan kontakt, što uzrokuje bol, oticanje i postupno smanjenje pokretljivosti.
Bol se obično pojačava pri naporu – hodanju, saginjanju ili ustajanju – a u kasnijim fazama može biti prisutna i u mirovanju. Ukočenost ujutro, osjećaj škripanja u zglobu i bol koja se pogoršava po hladnom vremenu također su česti simptomi.
Glavni su faktori rizika – starost, trauma, spol (češće se javlja kod žena), genetska predispozicija, intenzivno naprezanje zgloba i debljina.
Reumatoidni artritis i giht, iako rjeđi, mogu izazvati slične tegobe. Liječenje uključuje analgetike, fizikalnu terapiju, promjenu načina života, a u težim slučajevima i ugradnju umjetnog kuka.
Spinalna stenoza – suženi kanal, pojačana bol
Kod spinalne stenoze dolazi do suženja prostora unutar kralježničnog kanala. Ova promjena može uzrokovati pritisak na leđnu moždinu ili korijene živaca, što izaziva bol, slabost i utrnulost u nogama, kukovima i donjem dijelu leđa. Tipično se javlja kod starijih osoba, osobito nakon 60. godine života.
Simptomi se pogoršavaju kod hodanja ili stajanja, a smanjuju u sjedećem položaju ili pri naginjanju naprijed. Osobe često osjećaju olakšanje kada se naslone na kolica ili štap. Terapija uključuje fizikalnu terapiju, lijekove, a kod izraženih neuroloških ispada može se razmotriti kirurška dekompresija.
Uganuća i istegnuća
Nagla promjena smjera kretanja, padovi ili prenaprezanje mogu dovesti do uganuća ligamenata ili istegnuća mišića i tetiva u području kuka. Ozljeda nastaje zbog prevelike sile koja djeluje na meka tkiva, uzrokujući mikroskopska pucanja i upalu.
Simptomi uključuju lokaliziranu bol, oticanje, ograničenu pokretljivost i često pojavu modrica. Bol se pojačava pri pokretima, a u mirovanju se može smanjiti. Liječenje se temelji na tzv. RICE metodi (odmor, led, kompresija, elevacija), uz postupno uvođenje vježbi istezanja i jačanja.
Ukliješten živac – kada pritisak postane bol
Uklještenje živca, osobito u području donjeg dijela kralježnice ili zdjelice, može biti odgovorno za bolove koji se šire prema kuku, bedru ili nozi. Pritisak na živac može nastati uslijed hernije diska, koštanih izraslina, mišićnog spazma ili ožiljnog tkiva.
Osim boli, moguće su smetnje u osjetu, slabost mišića, osjećaj žarenja i smanjena kontrola pokreta. Ovisno o mjestu pritiska, bol se može širiti duž različitih dijelova tijela. Liječenje uključuje fizikalnu terapiju, analgetike, injekcije steroida, a ponekad i kirurško oslobađanje živca.
Kada je vrijeme za liječnika?
Privremena bol u kuku nakon fizičke aktivnosti nije neobična, no postoji niz znakova koji zahtijevaju stručnu procjenu:
- bol traje dulje od 10 do 14 dana
- pojačava se noću ili u mirovanju
- javlja se slabost, trnci ili gubitak osjeta u nozi
- dolazi do ograničenja u svakodnevnim pokretima
- prisutna je vrućica, crvenilo ili oticanje (sumnja na infekciju)
Pravodobno postavljena dijagnoza omogućuje ciljano liječenje i sprječava pogoršanje stanja.
Dijagnostika boli u kuku
Procjena počinje razgovorom s pacijentom, a zatim slijede klinički pregled i dijagnostičke pretrage. Među najčešće korištenima su:
- rendgen – prikazuje promjene na kostima i zglobovima
- magnetska rezonanca (MR) – otkriva ozljede mekih tkiva, hernije, upale
- ultrazvuk – posebno koristan kod sumnje na burzitis, izljeve, oštećenja tetiva
- EMNG (elektroneuromiografija) – ispituje funkciju živaca i mišića
Na temelju rezultata određuje se terapija, koja može biti konzervativna ili kirurška.
Kako sačuvati pokretljivost
Neki čimbenici rizika poput genetike i starenja nisu pod našom kontrolom, ali mnoge navike možemo promijeniti:
- održavanje zdrave težine – svaki višak kilograma dodatno opterećuje kukove
- danje, plivanje, vježbe snage i fleksibilnosti
- ergonomija – pravilno sjedenje, dizanje tereta i raspored radnog prostora
- pauze pri sjedenju – istezanje svakih 30 do 60 minuta
Zdrav kuk znači slobodno kretanje, bolju ravnotežu i kvalitetniji život. Zato je važno slušati tijelo, ne ignorirati signale boli i potražiti pomoć na vrijeme.
