Ovi simptomi možda se na prvi pogled čine bezazlenima, ali bez pravodobnog liječenja mogu dovesti do ozbiljnih, pa čak i po život opasnih komplikacija.
Dok se suočavamo sa sve češćim ljetnim vrućinama i toplinskim valovima, možda ste primijetili da su vam noge teške i umorne ili da vam gležnjevi otiču. Neki ljudi tijekom vrućih dana primjećuju i pojavu ispupčenih vena. Iako se takvi simptomi često pripisuju visokim temperaturama, oni mogu biti znakovi kronične venske bolesti, stanja koje ne bi trebalo zanemariti.
Kronična venska bolest nastaje kada stijenke i zalisci vena na nogama oslabe. Zbog toga krv ne može dovoljno učinkovito teći natrag prema srcu, već se zadržava u donjim ekstremitetima, povećavajući tlak unutar vena. Posljedice su karakteristični simptomi poput boli u nogama, oticanja, osjećaja umora i težine.
Ovo stanje nije rijetkost. Iako točna učestalost kronične venske bolesti nije poznata, jedno veliko istraživanje provedeno u Edinburghu pokazalo je da je tijekom 13 godina gotovo 10 posto osoba u dobi od 18 do 34 godine te nešto više od četvrtine ispitanika u dobi od 55 do 64 godine razvilo proširene vene, jedan od oblika kronične venske bolesti.
U najtežim slučajevima bolest može dovesti do stvaranja opasnih krvnih ugrušaka u dubokim venama nogu. Procjenjuje se da od venskih tromboembolija, ugrušaka koji nastaju u venama, a zatim dospiju do pluća, svake godine umiru deseci tisuća ljudi.
Zašto vrućina pogoršava simptome?
Visoke temperature mogu potaknuti ili pogoršati simptome kronične venske bolesti jer tijelo pokušava spriječiti pregrijavanje širenjem krvnih žila. Time se omogućuje veće zadržavanje krvi u nogama, što često uzrokuje pulsirajuću bol ili grčeve, osobito ako veći dio dana provodite stojeći.
Iako se većina tegoba može liječiti, vrlo je važno prepoznati problem u ranoj fazi. Bez odgovarajuće kontrole simptoma, stanje može napredovati od blage nelagode do ozbiljnih komplikacija. Kada se vene počnu širiti, zalisci se više ne zatvaraju pravilno, što dovodi do još većeg nakupljanja krvi. Time vene dodatno slabe i bolest postupno napreduje.
Osim duboke venske tromboze, moguće komplikacije uključuju nastanak bolnih otvorenih rana poznatih kao ulkusi te ponavljajuće bakterijske infekcije kože, piše The Telegraph.
Tko je u povećanom riziku?
Stručnjaci još uvijek ne razumiju u potpunosti zašto se kronične venske bolesti često pojavljuju unutar obitelji, no poznato je da genetika igra važnu ulogu. Ako su vaši roditelji ili bake i djedovi imali problema s venama, postoji veća vjerojatnost da ćete i vi tijekom toplijih mjeseci razviti slične simptome, osobito u srednjim godinama života.
Dob je također važan čimbenik rizika. Kako starimo, vene postupno gube elastičnost i postaju sklonije širenju, dok zalisci slabe. Upravo zbog toga krv može početi teći natrag prema stopalima umjesto prema srcu.
Pretilost je još jedan značajan čimbenik rizika, posebno nakupljanje masnog tkiva u području trbuha. Višak kilograma dodatno opterećuje vene nogu, koje moraju stvarati veći tlak kako bi krv vratile prema srcu. Dugoročno to može oštetiti zaliske i pogoršati cirkulaciju.
Kronična venska bolest zapravo obuhvaća širok spektar problema, od relativno blagih poput paučastih vena pa sve do promjena boje kože i razvoja ulkusa.
Simptomi na koje trebate obratiti pozornost
Paučaste ili kapilarne vene
Paučaste vene su vrlo male oštećene krvne žile koje se pojavljuju neposredno ispod površine kože kao crvene, plavičaste ili ljubičaste mrežaste strukture.
Nastaju zbog oslabljenih zalistaka koji dopuštaju krvi da teče u pogrešnom smjeru. Mogu se pojaviti i tijekom trudnoće zbog povećanog volumena krvi, viših razina hormona progesterona te pritiska rastuće maternice.
U većini slučajeva ne uzrokuju bol i prvenstveno predstavljaju estetski problem. Ipak, kod nekih osoba mogu izazvati bol, svrbež ili osjećaj pečenja.
Dobra je vijest da se paučaste vene mogu uspješno ukloniti minimalno invazivnim zahvatima.
Jedna od metoda je skleroterapija, tijekom koje liječnik ubrizgava tekuću ili pjenastu kemijsku otopinu izravno u venu. Ona uzrokuje sljepljivanje stijenki krvne žile i njezino zatvaranje, nakon čega je organizam postupno razgrađuje i uklanja. Oporavak obično traje četiri do šest tjedana.
Druga mogućnost je laserska terapija, kojom se vene uklanjaju ciljanim djelovanjem topline ili svjetlosti bez oštećivanja okolnog tkiva.
Kako biste spriječili nastanak novih paučastih vena, pokušajte izbjegavati dugotrajno sjedenje ili stajanje bez prekida te tijekom dana redovito hodajte. Nošenje kompresijskih čarapa također može poboljšati cirkulaciju u nogama.
Otečeni gležnjevi
Kako tlak u venama nogu raste, može se prenijeti i na mnogo manje krvne žile, kapilare. Tada tekućina i krvne stanice počinju izlaziti u okolna tkiva.
Posljedica su oticanje i upala koji se često manifestiraju kao natečeni gležnjevi.
I u ovom slučaju hodanje i bilo koji oblik tjelesne aktivnosti mogu pomoći jer potiču mišiće listova da učinkovitije vraćaju krv prema srcu.
Proširene vene
Jedan od najvažnijih znakova da je kronična venska bolest uznapredovala jest pojava proširenih vena, odnosno natečenih i uvijenih vena koje su vidljivo ispupčene ispod kože.
Mogu ih pratiti svrbež, iritacija kože, pulsirajuća bol i grčevi. Simptomi se često pogoršavaju tijekom dana, a ponekad dovode i do nemirnih nogu tijekom noći.
Kod nekih osoba problem počinje s nekoliko paučastih vena koje postupno prelaze u proširene vene promjera većeg od tri milimetra.
Kako bolest napreduje, sve više crvenih krvnih stanica izlazi u okolna tkiva. Njihovom razgradnjom oslobađa se željezo koje uzrokuje smećkastu promjenu boje kože na potkoljenici.
U konačnici mogu nastati bolni ulkusi ili otvorene rane koje vrlo sporo zacjeljuju.
Cilj liječenja je spriječiti razvoj takvih komplikacija. Prvi korak obično je ultrazvučni pregled vena, nakon čega se mogu primijeniti skleroterapija, laserski ili radiofrekvencijski zahvati kojima se vena zatvara kako bi se omogućio oporavak organizma.
Tijekom oporavka preporučuje se nošenje kompresijskih čarapa tijekom dana. Također se savjetuje redovita primjena hidratantnih krema jer kompresijska odjeća može isušiti kožu i uzrokovati pucanje, čime se povećava rizik od infekcije.
Tromboza
Ako se proširene vene ne liječe, u njima se mogu formirati krvni ugrušci poznati kao duboka venska tromboza.
Simptomi uključuju pulsirajuću bol, oticanje, osjetljivost na dodir te crvenilo ili promjenu boje kože na zahvaćenom području.
Riječ je o ozbiljnoj i potencijalno životno ugrožavajućoj komplikaciji koja zahtijeva hitnu liječničku pomoć.
Liječenje duboke venske tromboze uključuje uzimanje lijekova protiv zgrušavanja krvi, takozvanih antikoagulansa, najčešće tijekom najmanje tri mjeseca. Također se preporučuje izbjegavanje dugotrajnog stajanja i sjedenja, podizanje nogu iznad razine srca više puta dnevno te najmanje 30 minuta hodanja ili umjerene tjelesne aktivnosti svaki dan.
Duboki venski refluks
Još jedna komplikacija kronične venske bolesti je duboki venski refluks. To je stanje u kojem oštećeni zalisci dubokih vena nogu uzrokuju povratni tok krvi, što dovodi do oticanja, boli, proširenih vena i rana koje ne cijele.
Temelj liječenja čine tjelesna aktivnost, podizanje nogu i nošenje kompresijskih čarapa koje pomažu obnoviti normalnu cirkulaciju.
Kompresijske čarape razvrstavaju se prema jačini pritiska koji stvaraju u području gležnja te postoje četiri klase.
Prva klasa pruža blagu kompresiju i najčešće se preporučuje kod manjih oteklina i paučastih vena. Druga klasa daje umjerenu kompresiju te je prikladna za izraženije oticanje i proširene vene.
Kod težih komplikacija, poput dubokog venskog refluksa, preporučuju se treća ili četvrta klasa kompresije, ovisno o tome koliko ih pacijent može podnijeti. Kod uznapredovale venske bolesti preporučuje se nošenje čarapa tijekom cijelog dana, osobito ako puno vremena provodite na nogama.
Kako ublažiti tegobe tijekom vrućeg vremena?
Temperature kakvima svjedočimo tijekom ljetnih mjeseci mogu pogoršati probleme s venama, no postoje učinkoviti načini kojima možete smanjiti njihove posljedice.
Podižite noge
Pokušajte nekoliko puta dnevno sjediti s nogama podignutima iznad razine kukova tijekom 15 do 20 minuta. Time smanjujete tlak u dubokim venama i potičete zdraviju cirkulaciju.
Ostanite hidrirani
Dehidracija zgušnjava krv i smanjuje učinkovitost cirkulacije, zbog čega se krv teže vraća prema srcu. Izbjegavajte dugotrajno mirovanje tijekom vrućina, budite oprezni s unosom čaja i alkohola jer mogu pridonijeti dehidraciji te nastojte popiti oko osam čaša vode dnevno.
Pijenje manjih količina vode tijekom cijelog dana može pomoći u smanjenju oticanja nogu i stopala.
Koristite hladne obloge
Ako osjećate bolove u nogama povezane s oteklinama, paučastim ili proširenim venama, vlažan hladan ručnik može pružiti olakšanje.
Hlađenje uzrokuje blago sužavanje krvnih žila, smanjuje upalu i umiruje zahvaćeno područje.
Lagano vježbajte u hladu
Tjelesna aktivnost pomaže cirkulaciji, no tijekom velikih vrućina važno je izbjegavati izravno izlaganje suncu.
Hodanje, lagana joga u hladu ili plivanje potiču mišiće listova da učinkovito pumpaju krv prema srcu, smanjujući njezino zadržavanje u nogama.
