Novo izvješće pokazuje da su stope smrtnosti od raka i srčanih bolesti pale od 2010. godine u otprilike 150 zemalja.
Vjerojatnost smrti od kroničnih bolesti poput srčanih bolesti, raka i dijabetesa smanjila se u četiri od pet zemalja između 2010. i 2019. godine, pokazuje studija provedena u 185 zemalja, objavljena u časopisu The Lancet.
Nezarazne bolesti vodeći su uzrok smrti na globalnoj razini. Ujedinjeni narodi postavili su cilj smanjenja smrtnosti od tih bolesti za jednu trećinu do 2030. godine.
Ova studija prva je koja je analizirala trendove smrtnosti od nezaraznih bolesti među zemljama. Utvrdilo se da je od 2010. do 2019. godine vjerojatnost smrti od nezaraznih bolesti prije osamdesete godine života pala u 152 zemlje za žene i u 147 zemalja za muškarce, piše Nature.
Unatoč tim pozitivnim pomacima, više od polovice zemalja zabilježilo je sporiji pad smrtnosti u 2010-ima u usporedbi s prethodnim desetljećem. “Početkom novog milenija bilježili smo značajno smanjenje stope smrtnosti, ali unatoč pozornosti javnih politika u posljednjem desetljeću, napredak nije bio jednak kao prije”, kaže Majid Ezzati, koautor studije i istraživač globalnog zdravlja na Imperial College London.
U 2019. godini, žene u Japanu i muškarci u Singapuru imali su najniži rizik od smrti zbog nezaraznih bolesti među analiziranim zemljama, dok su žene u Afganistanu i muškarci u Eswatiniju imali najviši rizik.
Svih 25 zemalja s visokim prihodima uključenih u analizu zabilježile su smanjenje smrtnosti od nezaraznih bolesti između 2010. i 2019. godine, pri čemu je Danska prednjačila s najvećim padom za oba spola, dok su Sjedinjene Američke Države imale najmanji napredak. Kina, Egipat, Nigerija, Rusija i Brazil zabilježili su smanjenje broja smrti od kroničnih bolesti, dok su Indija i Papua Nova Gvineja zabilježile porast u istom razdoblju.
Veronica Le Nevez, stručnjakinja za javne politike iz George Institute for Global Health u Sydneyu, Australija, kaže da su glavni čimbenici poboljšanja u stopama smrtnosti bili uvođenje kvalitetnijih metoda liječenja i jačanje preventivnih programa unutar zdravstvenih sustava, široka primjena statina i lijekova za snižavanje krvnog tlaka radi smanjenja rizika od srčanog i moždanog udara te razvoj cjepiva protiv hepatitisa i raka vrata maternice..
Nacionalne politike za ograničavanje uporabe duhana i alkohola također su pridonijele smanjenju smrtnosti od bolesti povezanih s njihovom konzumacijom, poput raka pluća i poremećaja uzrokovanih alkoholom.
Zastoj pozitivnog trenda u smanjenju smrtnosti
Ezzati navodi da bi usporavanje između 2010. i 2019. godine moglo biti posljedica nedovoljnog financiranja, lošeg usmjeravanja prema ranjivim skupinama te nejasnih prioriteta u javnom zdravstvu. U mnogim zemljama, dokazane intervencije za smanjenje smrtnosti od kroničnih bolesti, poput liječenja visokog krvnog tlaka, dijabetesa i probira na rak, stagnirale su ili čak opale od 2010. godine, unatoč tome što su niskog troška i visoke učinkovitosti. Mjere za ograničavanje uporabe duhana i alkohola, koje su provodile brojne zemlje, također su izgubile zamah u mnogim regijama.
“Razočaravajuće je to što je rak jetre pridonio većoj smrtnosti od nezaraznih bolesti u većini zemalja, unatoč jasnim dokazima i dostupnim politikama za kontrolu alkohola”, kaže Naomi Gibbs, zdravstvena ekonomistica sa Sveučilišta York u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Zemlje s visokim prihodima poput Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke zabilježile su pad u poboljšanjima zbog porasta neuropsihijatrijskih stanja, uključujući Alzheimerovu bolest, druge oblike demencije i poremećaje povezane s konzumacijom alkohola. “Smrtnost od Alzheimerove bolesti i demencija porasla je u 65 posto zemalja, a u čak 90 posto zemalja s visokim prihodima”, ističe Le Nevez. Hitno je potrebno ubrzano financiranje i provedba programa koji se bave tim stanjima.
Le Nevez napominje da se studija bavila isključivo smrtnošću, iako mnogi ljudi žive s nezaraznim bolestima — često i s više kroničnih stanja — dugi niz godina. “Moramo razmisliti i o tome kako kvalitetno živjeti s kroničnom bolešću”, zaključuje.
