Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze (TBC) obilježava se svake godine 24. ožujka, u spomen na dan kada je dr. Robert Koch otkrio bakteriju koja uzrokuje tuberkulozu. Njegovo otkriće otvorilo je put dijagnosticiranju i liječenju bolesti koja je stoljećima pogađala čovječanstvo. Iako je medicina značajno napredovala, najnovije izvješće Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) pokazuje da čak 20% slučajeva tuberkuloze u Europi ostaje neotkriveno, dok otpornost na lijekove doseže zabrinjavajuće razine.
Tema ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv tuberkuloze je: "Da! Možemo iskorijeniti tuberkulozu." Osnovna je poruka da se prijeđe s riječi na djela s naglaskom na pojedinačnu i zajedničku odgovornost vlada, te mobilizirajući kolektivne napore u cilju okončavanja epidemije tuberkuloze do 2030.
Cilj obilježavanja ovog dana je podizanje svijesti o ozbiljnim zdravstvenim, društvenim i ekonomskim posljedicama tuberkuloze te poticanje zajedničkih napora za njezino konačno iskorjenjivanje.
Kakva je situacija u Hrvatskoj?
Na razini Hrvatske napredak je ipak dugoročno vrlo izražen. Stopa smrtnosti od 1980. do 2023. godine smanjila se za više od 95 % (s 8,4 na 0,4 smrti na 100 000 stanovnika), dok je pojavnost bolesti također značajno pala – za gotovo 90 %, sa 72,0 slučaja na 100.000 stanovnika 1986. godine na 7,3 slučaja na 100.000 stanovnika u 2024. godini.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2024. godinu, u najvećem broju slučajeva bolest zahvaća pluća, i to kod 84,4 % oboljelih. Regionalne razlike i dalje postoje – primjerice, u Osječko-baranjskoj županiji incidencija je od 2016. do 2024. općenito bila u padu. Najviša je zabilježena 2016. godine (14,5 slučajeva na 100 000 stanovnika), a najniža 2021. godine (3,1 na 100 000). Nakon toga slijedi blagi porast, pa je 2024. godine incidencija iznosila 8,8 slučajeva na 100 000 stanovnika.
Novo WHO i ECDC izvješće: Europa zaostaje za ciljevima
Novo zajedničko izvješće Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Europu i Europskog centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) pokazuje da Europa i dalje ne uspijeva kontrolirati tuberkulozu u mjeri koja je potrebna. Prema objavljenom Tuberculosis Surveillance Reportu za 2026. godinu, čak jedan od pet slučajeva tuberkuloze u europskoj regiji ostaje nedijagnosticiran ili neprijavljen.
Izvješće obuhvaća 53 zemlje Europe i središnje Azije, uključujući 30 zemalja Europske unije (EU) i Europskog gospodarskog prostora (EEA), te jasno pokazuje da regija zaostaje za zadanim ciljevima strategije za iskorjenjivanje tuberkuloze. Glavni problemi i dalje su kasno otkrivanje bolesti te visoka razina otpornosti na lijekove, koja je znatno viša nego u ostatku svijeta. Ova dva problema ne mogu se promatrati odvojeno jer kasno otkrivanje bolesti povećava širenje zaraze, dok neuspješno liječenje potiče razvoj rezistentnih oblika bolesti.
Napredak postoji, ali nije dovoljan
Od 2015. godine zabilježen je određeni napredak – broj oboljelih u europskoj regiji smanjen je za 39 %, a broj smrtnih slučajeva za 49 %. Međutim, ti rezultati i dalje su ispod ciljeva strategije WHO-a, koja predviđa smanjenje od 50 % odnosno 75 % do 2025. godine. Sličan trend vidljiv je i u zemljama EU/EEA, gdje je broj slučajeva pao za 33 %, a smrtnost za 17 %, no većina zemalja neće ostvariti ciljeve za 2030. godinu, što znači da će se mnoge infekcije i smrtni ishodi koji su se mogli spriječiti i dalje događati
Problem dijagnostike i praćenja pacijenata
Posebno zabrinjava jaz u dijagnostici i praćenju pacijenata. Tijekom 2024. godine prijavljeno je 161 569 novih slučajeva tuberkuloze u 51 zemlji, no to predstavlja samo 79 % procijenjenih novih i ponovljenih slučajeva. Drugim riječima, velik broj oboljelih nije dijagnosticiran ili nije evidentiran u sustavu. Posljedice toga su ozbiljne jer osobe koje nisu dijagnosticirane ne mogu dobiti liječenje i nastavljaju širiti bolest unutar zajednice.
U EU/EEA situacija nije znatno bolja – iako su stope prijavljivanja stabilne, i dalje postoje problemi u dijagnostici i nedostatku sustavnog praćenja pacijenata. Čak jedan od pet pacijenata koji započnu liječenje ne bude evaluiran nakon godinu dana, što predstavlja ozbiljan problem, posebno i kod djece mlađe od 15 godina.
Upozorenja stručnjaka
Direktor WHO-a za Europu, Hans Henri P. Kluge, upozorio je da propuštanje svakog petog slučaja predstavlja ozbiljne nedostatke u zdravstvenim sustavim. Istaknuo je da, iako je postignut određeni napredak, tempo nije dovoljno brz te da multirezistentna tuberkuloza ostaje jedna od najvećih prijetnji. Naglasio je kako je ključno ulagati u brzu dijagnostiku, kraće oralne terapije i kvalitetnije praćenje pacijenata kako bi se poboljšali ishodi liječenja i smanjilo širenje bolesti.
Sličnu poruku poslala je i direktorica ECDC-a, Pamela Rendi-Wagner, koja je naglasila da je napredak rezultat dugogodišnjeg rada i suradnje država članica, ali i da su za ostvarenje ciljeva do 2030. potrebni dodatni napori, osobito u ranom otkrivanju i kontinuiranom praćenju oboljelih.
Otpornost na lijekove kao najveći izazov
Jedan od najvećih izazova ostaje otpornost na lijekove. Europska regija ima nerazmjerno velik udio slučajeva rifampicin-rezistentne i multirezistentne tuberkuloze. Takvi oblici bolesti znatno su teži za liječenje, zahtijevaju dulje i složenije terapije te imaju veću smrtnost. Tijekom 2024. godine zabilježeno je 26 845 takvih slučajeva u europskoj regiji, dok ih je u EU/EEA bilo 817. U globalnom kontekstu, 3,2 % novih slučajeva i 16 % prethodno liječenih slučajeva otpornije je na lijekove, dok su u Europi te brojke znatno veće – čak 23 % novih i 53 % prethodno liječenih slučajeva. To znači da je udio rifampicin-rezistentnih slučajeva i do sedam puta veći od svjetskog prosjeka.
U EU/EEA udio takvih slučajeva iznosi 3,5 %, no uspješnost liječenja je tek 56 %. Loši ishodi liječenja omogućuju daljnje širenje rezistentnih sojeva, što dodatno naglašava potrebu za boljom dijagnostikom i kvalitetnijom skrbi.
Dodatni zabrinjavajući podaci
Izvješće donosi i niz dodatnih zabrinjavajućih podataka. Procjenjuje se da je u europskoj regiji zabilježeno oko 23 000 slučajeva koinfekcije tuberkuloze i HIV-a, pri čemu se čak 80 % tih slučajeva odnosi na Rusiju i Ukrajinu. Iako je testiranje na HIV među oboljelima od tuberkuloze visoko, dostupnost antiretrovirusne terapije i dalje ne doseže preporučene razine.
Uspješnost liječenja također ostaje ispod ciljanih vrijednosti. U europskoj regiji ona iznosi 74 % za nove slučajeve i 66 % za multirezistentnu tuberkulozu, dok su ciljevi 90 % i 80 %. U EU/EEA ukupna uspješnost liječenja iznosi 64 %. Kod težih oblika bolesti, poput pre-XDR tuberkuloze, rezultati su još lošiji, uz značajnu smrtnost.
Posebno ranjiva skupina su zatvorenici, među kojima je stopa obolijevanja višestruko viša nego u općoj populaciji. Djeca su dodatni pokazatelj globalnih nejednakosti, jer pojedine zemlje bilježe vrlo visoke stope obolijevanja u najmlađoj dobnoj skupini.
Poziv na hitnu akciju
Zbog svega navedenog, WHO i ECDC pozivaju države na hitno djelovanje, uključujući poboljšanje ranog otkrivanja bolesti, širenje pristupa suvremenoj dijagnostici, uvođenje učinkovitijih terapija te jačanje sustava praćenja i liječenja, osobito kod rizičnih skupina.
Što je tuberkuloza?
Tuberkuloza je ozbiljna bakterijska infekcija poznata čovječanstvu još od davnina, ali unatoč napretku medicine nije nestala. Nekada se često nazivala "sušica", slikovitim imenom koje odražava način na koji bolest postupno iscrpljuje organizam. I danas, premda izlječiva, ostaje globalni zdravstveni problem koji posebno pogađa ranjive skupine i sredine s otežanim pristupom zdravstvenoj skrbi.
Uzroci i širenje infekcije
Bakterija koja uzrokuje tuberkulozu naziva se Mycobacterium tuberculosis. Prenosi se udisanjem sitnih kapljica koje nastaju kašljanjem ili kihanjem zaražene osobe, prema podacima NHS-a. Širenje bolesti olakšavaju čimbenici poput prenapučenosti, boravka u zatvorenim zajednicama kao što su sirotišta ili zatvori te prisutnost drugih zdravstvenih problema.
Među čimbenicima koji povećavaju rizik od obolijevanja nalaze se pothranjenost, alkoholizam te druge infekcije poput HIV-a koje oslabljuju imunološki sustav. Dojenčad i starije osobe posebno su ugroženi zbog nedovoljno razvijenog odnosno oslabljenog imuniteta.
Latentna i aktivna tuberkuloza
Razvoj aktivne bolesti znači da imunološki sustav nije uspio uništiti ili zadržati infekciju, što omogućuje njezino širenje u pluća ili druge dijelove tijela. To stanje naziva se aktivna tuberkuloza.
Kod nekih osoba imunološki sustav ne uspijeva potpuno eliminirati bakteriju, ali sprječava njezino širenje. Bakterija tada može ostati prisutna u organizmu bez simptoma, što se naziva latentna tuberkuloza.
Ako dođe do slabljenja imunološkog sustava, latentna infekcija može se ponovno aktivirati i prijeći u aktivni oblik bolesti.
Simptomi i oblici bolesti
Tuberkuloza najčešće zahvaća pluća, kada se naziva plućna tuberkuloza. Međutim, može zahvatiti i druge dijelove tijela, uključujući kosti, mozak, maternicu, kožu i limfne čvorove, ili se proširiti na više organa.
Tipični simptomi plućne tuberkuloze uključuju dugotrajan kašalj koji traje dulje od tri tjedna i praćen je iskašljavanjem, ponekad uz tragove krvi, gubitak tjelesne težine, umor i gubitak apetita, dugotrajnu povišenu temperaturu bez jasnog uzroka te noćno znojenje.
Dijagnoza tuberkuloze
Tuberkuloza se dijagnosticira različitim laboratorijskim metodama koje uključuju analizu uzoraka krvi i iskašljaja. Bakterija se može otkriti bojenjem i mikroskopskim pregledom sputuma.
Dostupni su i brži i napredniji krvni testovi. Rendgenska snimka prsnog koša koristi se za prikaz promjena na plućima, a po potrebi se koriste i CT ili MR pretrage.
Kod tuberkuloze koja zahvaća limfne čvorove, kožu ili druge dijelove tijela može se napraviti biopsija zahvaćenog tkiva radi potvrde dijagnoze.
Liječenje tuberkuloze
Uz odgovarajuće liječenje, tuberkuloza se u pravilu može izliječiti. Terapija uključuje kombinaciju antibiotika koji se uzimaju najmanje šest mjeseci. Primjena više lijekova nužna je kako bi se spriječio razvoj otpornosti bakterija.
Kod oblika bolesti koji su otporni na lijekove liječenje traje dulje i zahtjeva složeniji terapijski pristup.
Cjepivo protiv tuberkuloze
BCG cjepivo (Bacillus Calmette-Guérin) može pružiti učinkovitu zaštitu protiv tuberkuloze kod većine ljudi. Preporučuje se osobama s povećanim rizikom, a u većini zemalja predstavlja rutinsko cjepivo koje se daje u najranijoj dobi.
Epidemiologija tuberkuloze
Tuberkuloza je nekada bila veliki javnozdravstveni problem u razvijenim zemljama poput Ujedinjenog Kraljevstva, no s razvojem antibiotika broj slučajeva značajno je smanjen. Ipak, u posljednjim desetljećima ponovno se bilježi porast, osobito među migrantskom populacijom i etničkim manjinama.
U mnogim zemljama u razvoju tuberkuloza je i dalje endemska bolest. Afrika, osobito subsaharska regija, i dalje se suočava s visokom stopom obolijevanja, ponajviše zbog povezanosti s HIV infekcijom.
