Hipervirulentna bakterija koja je otporna na antibiotike i potencijalno bi mogla izazvati sljedeću pandemiju pronađena je u više od desetak zemalja.
Predstavnici Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) upozorili na potencijalno smrtonosan učinak malo poznate bakterije Klebsiella pneumoniae. Patogen je pronađen u Velikoj Britaniji i SAD-u, kao i u Alžiru, Argentini, Australiji, Kanadi, Kambodži, Kini, Indiji, Iranu, Japanu, Omanu, Papui Novoj Gvineji, Filipinima, Švicarskoj i Tajlandu, piše Daily Mail.
Od navedenih zemalja, njih 12 je izvijestilo o specifičnom zabrinjavajućem soju koji je postao superbakterija otporna na sve antibiotike koji se koriste za liječenje. U zasebnom izvješću WHO-a je Klebsiella pneumoniae imenovana patogenom visokog rizika koji bi mogao izazvati sljedeću pandemiju.
Iako je Klebsiella pneumoniae prisutna godinama, stručnjaci su sve više zabrinuti zbog hipervirulentnog soja, nazvanog hvKp. Hipervirulentno u ovom kontekstu znači povećanu sposobnost da zdrave ljude učini teško bolesnima, a ne samo skupine poput starijih ili imunokompromitiranih pojedinaca poput pacijenata s rakom, koji su inače ranjiviji na ove vrste infekcija.
Da stvar bude gora, određeni podsoj hvKp, nazvan hvKp ST23, postao je otporan na antibiotike zvane karbapenemi, antibiotici širokog spektra slični penicilinu. Ovi lijekovi posljednja su preostala opcija kada vrsta bakterije poput Klebsiella pneumoniae postane imuna na druge uobičajene lijekove - proces koji se naziva antimikrobna rezistencija. To znači da u mnogim zemljama liječnici ne mogu učiniti ništa osim pokušati održati pacijenta na životu dovoljno dugo da njegovo tijelo samo pobijedi infekciju bez izravne farmaceutske pomoći. No, ti sojevi imaju sposobnost 'generirati epidemije' i zaraziti više ljudi, stoji u izvješću WHO-a.
Klebsiella pneumoniae smatra se jednim od vodećih uzročnika bolničkih infekcija. Neke studije procjenjuju da je iza između petine i trećine pneumonija obično uzrokovano infekcijom poput Klebsiella pneumoniae stečenom u bolnici. Ova bakterija također može izazvati druge vrste ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući infekcije mokraćnog sustava, meningitis, opasnu infekciju membrana koje okružuju mozak i leđnu moždinu, pa čak i smrtonosnu sepsu.
Iako je više od desetak zemalja reklo WHO-u da su identificirali slučajeve zabrinjavajućih sojeva Klebsiella pneumoniae, odgovorile su samo 43 zemlje od 124 koje je globalno zdravstveno tijelo tražilo podatke. To znači da bi pravi opseg njezinog globalnog širenja mogao biti veći.
WHO je primijetio da nedostatak testiranja na pojedinačne sojeve bakterija u nekim europskim zemljama može dodatno pridonijeti podcjenjivanju rasprostranjenosti. "Budući da otkrivanje hipervirulencije nije dio rutinske dijagnostičke mikrobiologije, hvKp može proći nezapaženo", stoji u izvješću. "Mnogi zdravstveni dužnosnici u zemljama europske regije još se nisu susreli s kliničkom prezentacijom i proširenim spektrom bolesti hvKp-a". No, rekli su da je, na temelju trenutnih dokaza, rizik koji predstavlja hvKp za globalno zdravlje umjeren.
Preporučeno je da zemlje povećaju svoje laboratorijske dijagnostičke kapacitete kako bi bolje pratile slučajeve hvKp-a, kao i da poboljšaju sposobnost tih laboratorija da analiziraju genetski sastav takvih sojeva za gene koji povećavaju njegovu sposobnost zaraze ljudi i izbjegavanja lijekova.
Zdravstveni dužnosnici Ujedinjenog Kraljevstva također su primijetili zabrinjavajuće smanjenje učinkovitosti lijekova namijenjenih za borbu protiv Klebsiella pneumoniae općenito. Izvješće Agencije za zdravstvenu sigurnost Ujedinjenog Kraljevstva (UKHSA) objavljeno krajem prošle godine detaljno je opisalo kako je Klebsiella pneumoniae sada 17,4 posto otporna na uobičajene antibiotike. To je povećanje u odnosu na 13,5 posto u 2018.
Slučajevi Klebsiella pneumoniae također su u porastu u Engleskoj. Podaci UKHSA-e zabilježili su ukupno 11 823 slučajeva u 2022./2023., što je porast od nešto više od petine u usporedbi s 9806 slučajeva zabilježenih pet godina prije.
Rastuća prijetnja od Klebsiella pneumoniae samo je jedan primjer globalnog problema poznatog kao antimikrobna rezistencija (AMR). Kolokvijalno nazvane 'superbakterije', stručnjaci su upozorili da će zbog porasta patogena koji su razvili otpornost na lijekove koji se obično koriste kako bi pomogli pacijentima, pandemija covida u usporedbi izgledati 'minorno' .
Procjenjuje se da AMR već ubija 1,2 milijuna ljudi godišnje u svijetu, više od HIV-a ili malarije, i pridonosi smrti još pet milijuna ljudi. WHO predviđa da će globalni izravni broj smrtnih slučajeva od AMR-a porasti na 10 milijuna godišnje do 2050. godine.
Globalno gledano, prekomjerna i neodgovarajuća uporaba lijekova poput antibiotika jedan je od pokretačkih čimbenika iza kojih bakterije razvijaju AMR. To uključuje ljude koji uzimaju lijekove poput antibiotika kada im to nije potrebno, ali ih također daju domaćim životinjama u industrijskim razmjerima u pokušaju da preventivno zaustave infekcije i povećaju profit. Takva poljoprivredna uporaba dopušta da ogromne količine iscure u okoliš, gdje patogeni mogu razviti otpornost.
Stručnjaci su upozorili da bi, ako AMR postane sve rašireniji, operacije poput carskog reza i tretmani koji snižavaju imunološki sustav poput kemoterapije i transplantacije organa mogli postati daleko rizičniji, s potencijalno smrtonosnim posljedicama.
Jedan od nekoliko načina na koje se potencijalno može boriti protiv AMR-a je razvoj novih klasa antibiotika na koje se patogeni još nisu prilagodili. Međutim, takvi pomaci nisu napravljeni od 1980-ih. Jedna od prepreka razvoju novih lijekova je cijena. Procjene industrije sugeriraju da je trošak razvoja jednog novog antibiotika milijardu funti (1.160.819.337 eura), daleko ispod procijenjenog prihoda od prodaje jednog od otprilike 35 milijuna funti godišnje (40.629.060,82 eura), piše Daily Mail.
