Zdravlje 2731 prikaza 18. studenoga 2017.

Kako se stvara otpornost na antibiotike i kada su zaista potrebni

Antibiotici
Foto: Thinkstock
zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

U Hrvatskoj, ali i općenito u južnoeuropskim zemljama zbog nedisciplinirane uporabe antibiotika razvijena je rezistencija na njihovo djelovanje, tako da već nekoliko godina trošimo nove antibiotike najšireg spektra, a drugi se ne razvijaju, upozorila je prof.dr.sc. Arjana Tambić Andrašević u razgovoru za Zdravu Kravu.

'Situacija nije bezazlena i okrenuli smo se prema akcijama da očuvamo djelotvornost antibiotika koje imamo, jer od novih se ne možemo puno nadati'.

Problem rezistencije bakterija na antibiotike postao je očigledan od 1960. do 1980. Bilo je poznato da su bakterije u evolucijskoj prednosti u odnosu na ljude jer njima za promjenu jedne generacije treba 20 minuta, a nama 20 godina. 'Mislili smo, bakterije će razvijati nove mehanizme rezistencije, a mi ćemo razvijati nove antibiotike i onda je krajem 20. stoljeća postalo jasno da novih antibiotika nema. Ima ih u nekim pretkliničkim fazama, ali vrlo oskudan broj i pitanje je hoće li i kada zadovoljiti uvjet da ne budu štetni za ljude. Jako se usporilo otkrivanje novih primjenljivih antibiotika', objasnila je prof.dr.sc. Arjana Tambić Andrašević, dr.med., specijalist med. mikrobiologije s parazitologijom.

Možda te zanima... Što moraš znati ako si na terapiji antibioticima? Zdravlje

Kako dolazi do rezistencije na antibiotike?

Prirodno je da se odvija otpornost na antibiotike, ali se ne bi trebala odvijati tako brzo, kaže dr. Arjana Tambić: 'Postoje zemlje koje racionalno troše antibiotike i kod njih je dobra situacija, to su Nizozemska i Skandinavske zemlje koje imaju malu potrošnju antibiotika. Oni su upotrebu racionalizirali od samog početka. Dva su načina kako se štiti od razvoja rezistencije, to se odnosi na sustav kontrole bolničkih infekcija, dakle da se spriječi širenje bakterija s pacijenta na pacijenta i sustav propisivanja antibiotika. Skandinavci su u tome vrlo uspješni i oni mogu računati na mnoge stare antibiotike, a imaju rezervu i u novim antibioticima. Mi već uvelike trošimo najnovije antibiotike, najšireg spektra i nismo jedini. Cijela južna Europa je prilično nedisciplinirana u potrošnji antibiotika, a Grčka prednjači.'

Ako ne piješ antibiotike, ali si u dodiru s ljudima koji ih piju, to je isto kao da ih piješ i ti jer je samo jedno rukovanje dovoljno da se izmjene bakterije.

Do otpornosti bakterija na određeni antibiotik dolazi zbog stalnog izlaganja bakterija antibioticima u jednoj zajednici. 'Primjerice, ako svaki drugi čovjek u zajednici popije kuru antibiotika u godini dana, onda ćemo mi kao zajednica imati dosta rezistentne bakterije, dok na primjer u Nizozemskoj gdje ljudi slabo piju antibiotike ne dolazi do otpornosti, jer oni po svojoj koži i crijevima imaju starinske bakterije. Ako ne piješ antibiotike, ali si u dodiru s ljudima koji ih piju, to je isto kao da ih piješ i ti. Zato je bitno da ljudi u zajednici općenito troše manje antibiotika', objasnila je dr. Arjana Tambić i napomenula da zato ne trebamo postati bakteriofobi.

 | Author: Davor Puklavec/PIXSELL Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Kada zaista trebaš antibiotik?

Mnogi su nesretni  kad odu kod liječnika i ne dobiju antibiotik jer misle da liječnik time podcjenjuje njihovo zdravstveno stanje. Antibiotik je lijek koji djeluje samo na bakterije, ne i na viruse i zato treba shvatiti da se antibiotici ne trebaju uzimati samoinicijativno, bez liječničkog recepta kao ni za svaku prehladu.

'Krenuli smo s javnozdravstvenom kampanjom o upotrebi antibiotika usmjerenom prema građanima jer smo sigurni da oni svojim potomcima  žele ostaviti u nasljeđe djelotvorne antibiotike', rekla je dr. Arjana Tambić i nastavila: 'Prema provedenoj anketi izdavanje antibiotika bez recepta u Hrvatskoj nije veliko, ali po toj istoj anketi, velik broj ljudi je odgovorio da kad bi bili u situaciju da bi za grlobolju ili uhobolju posegnuli za antibiotikom bez recepta. Treba mijenjati stav građana i upozoriti ih da su antibiotici, lijekovi koji djeluju na bakterije, ali ne i na viruse. A u zimskom razdoblju većina respiratornih infekcija dišnih putova, kao što su kihanje i kašljanje, bilo da je popraćeno temperaturom ili ne, uglavnom je uzrokovano virusima. Znači 90 posto infekcija gornjih dišnih putova su uzrokovane virusima, a 75 posto antibiotika se propisuje upravo za njihovo liječenje, što znači da je to bespotrebno trošenje antibiotika.'

Sinusitis Možda te zanima... Sinusitis treba liječiti, donosimo ti recepte za čajeve i inhalacijske otopine Zdravlje

Dr. Arjana Tambić kaže da su infektivne bolesti intrigantne i imaju dinamičan razvoj te su zato izazov liječnicima koji u prvim satima bolesti ne mogu procijeniti zahtjeva li infekcija antibiotik ili ne: 'Činjenica je da naši liječnici puno propisuje antibiotike iz opreza vodeći se poslovicom "od viška glava ne boli“, ali eto u ovom slučaju se pokazalo da od viška glava boli i nadamo se da će se i stav liječnika i pacijenata promijeniti. Prije nego što se propiše antibiotik treba pričekati jedan dan da se vidi u kojem smjeru se razvija bolest i pritom je presudno opće osjećanje pacijenta.

Najviše smo zabrinuti za djecu, ako je dijete klonulo onda treba dati antibiotik kao i kod ozbiljnih infekcija, ali ako dijete okolo trčkara i ima malo povišenu temperaturu, roditelji moraju bdjeti nad njim i davati mu čaj i druge blaže lijekove. Roditelji moraju nadgledati bolesno dijete i antibiotik ih ne može od toga spasiti. Zabrinjavajuća je činjenica da je devedeset posto antibiotika potrošeno izvan bolnica za bolesti koje ne ugrožavaju život i onda se lako može dogoditi da kad ćemo trebati antibiotik za spašavanje života on neće djelovati.'

"Koristimo antibiotike kao da je 1950."

'Liječnici kod težih bolesti da ne bi pogriješili često odmah propišu jači antibiotik, što ima za posljedicu da počinjemo gubiti te najjače antibiotike i trenutno smo se vratili na stare antibiotike iz 50. godina, za koje smo prije desetak godina mogli reći, ah imamo i boljih, ali sad su nam i ti dobri. Dakle mi sad neke infekcije liječimo kao da je 1950. godina', objasnila je dr. Arjana Tambić.

Možda te zanima... Grlobolja: Zašto treba piti čaj, kada uzeti antibiotik i mali trikovi za olakšanje tegoba Zdravlje

Prehlada_1 | Author: Foto: Thinkstock Foto: Foto: Thinkstock

Bolovanje da, antibiotici ne

  • Dr. Arjana Tambić dala je nekoliko savjeta kako smanjiti upotrebu antibiotika: 'Kad je u pitanju respiratorna infekcija gornjih dišnih puteva, što je učestala pojava u ovo zimsko doba, onda se najviše treba rukovoditi općim lošim stanjem i prepustiti liječniku da odluči treba li ili ne treba antibiotik. Nema jednog simptoma koji bi bio jasan, ali recimo kod grlobolje uz glavobolju i opće loše osjećanje antibiotik bi mogao biti najbolje rješenje. Sva ona kihanja, kašljanja, sa žutim iscjetkom iz nosa ili zelenim iskašljajem najčešće su uzrokovana virusima i za to načelno ne treba antibiotik, ali krajnju odluku o tome treba ipak donijeti liječnik.'
  • Dr. Arjana Tambić kaže da treba ohrabrivati bolovanja, jer bolestan čovjek ni zbog sebe ni zbog drugih ne smije ići na posao i treba odmirovati. Naglasila je i da osobe koje idu na posao, a na antibioticima su i nisu toliko bolesne: 'Druga je stvar, ako su prošli već prvu fazu bolesti koju su preležali pa još piju antibiotike do kraja, dakle provode nastavak liječenja. Da bi netko dobio antibiotik to mora biti teška infekcija, a s teškom infekcijom se ne može ići raditi. Većina respiratornih zaraznih bolesti su tipične za zimsko doba pa je potrebno mirovati, piti čaj, a ne odmah posezati za antibiotikom. Tako da bih poručila - bolovanje da, antibiotici ne.'
  • Najbolje se od zimskih bolesti može zaštiti pranjem ruku: 'Ne treba imati fobiju da se ništa ne dira, ali čim se dođe kući treba oprati ruke, kao i prije jela. Maske nije potrebno nositi, jer rijetko će ti netko direktno kihnuti u lice. Kad smo mi ti koji kišemo, onda bi trebalo kihnuti u rukav, naravno da bi bilo idealno da kihneš u rupčić i potom dezinficiraš ruke, ali kihanje je refleksna radnja i to se ne stigne napraviti. Zašto ne kihnuti u ruku? Rukom diraš sve okolo i na ruci će virusi puno duže ostati nego na tkanini. Ako nemaš mogućnost poslije kihanja oprati ili dezinficirati ruke onda je najbolji izbor rukav jer s njim nećeš okolo ništa dirati. Moja preporuka za ovu sezonu je, ako kišeš ostani doma, ako ipak ideš vani - kiši u rukav', savjetovala je dr. Arjana Tambić. 

Foto: Slavko Midžor/Pixsell

  • Default avatar -
    Dexion

    Ja koristim h uvin caj, od svih antibiotika ili postanes ovisan ili ti se organizam toliko navikne da i antibiotik prestane sa dejstvom

  • Default avatar -
    MajaV2610

    Slažem se sa svime rečenim, ali ako imaš upalu mjehura ili jajnika što onda? Jedino antibiotik uništava bakterije koje su izazvale upalu.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.