Na javnoj tribini "Gubimo li bitku s dijabetesom" u organizaciji 24sata, portala Zdrava Krava, veleposlanstva Kraljevine Danske okupili vodeći stručnjaci s područja dijabetologije govorili su o potrebi uvođenja jedinstvenog registra koji bi sadržavao podatke o tijeku liječenja svakog pojedinca koji boluje od šećerne bolesti
"Ako se trend ne zaustavi za 25 godina bit će 642 milijuna oboljelih"
Svakih šest sekundi jedna osoba u svijetu umre od posljedica šećerne bolesti te se procjenjuje da je prošle godine ta bolest odnijela pet milijuna života. U Republici Hrvatskoj ukupan broj ljudi sa šećernom bolešću je preko 400 000, a nešto više od 260 000 tisuća je dijagnosticirano i otkriveno. Skoro pola ih još uvijek ne zna da imaju dijabetes. Iz godine u godinu bilježimo porast i približno jedan posto odrasle populacije u Hrvatskoj razvije šećernu bolest, što bi prema procjenama bilo oko 35.000 novooboljelih.
"Hrvatska, nažalost, prati negativne trendove koji su prisutni u Europi, ali i u čitavom svijetu. Prema zadnjim procjenama Međunarodne dijabetičke federacije, svaka jedanaesta odrasla osoba u svijetu ima šećernu bolest. To je ukupno 415 milijuna oboljelih odraslih ili 8,8 posto svjetske populacije. Ako se ovaj trend nastavi, za otprilike 25 godina imat ćemo 642 milijuna oboljelih. Tad će to biti svaka deseta odrasla osoba u svijetu", rekao je doc. dr. sc. Dario Rahelić, dr. med., pročelnik Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i kliničku farmakologiju Kliničke bolnice Dubrava, predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskog liječničkog zbora te tajnik Međunarodne dijabetičke federacije Europe (IDF Europe).
Najviše novca se troši na liječenje komplikacija
Govorilo se i o temi ovogodišnjeg nadolazećeg Svjetskog dana dijabetesa, koji se svake godine obilježava u 14. studenog, odnosno promociji ranog otkrivanja šećerne bolesti kako bi se spriječio razvoj komplikacija koje prate ovu kroničnu bolest. Jer one su i najveći izvor troškova. Na liječenje dijabetesa tipa 2 utrošeno je 2,5 milijardi kuna, odnosno 11,45 posto proračuna HZZO-a, a na liječenje komplikacija utrošeno je 86 posto troškova. Na lijekove (inzulin i oralne hipoglikemike) utrošeno je 9 posto, dok je na redovite kontrole utrošeno 5,5 posto. Naglašeno je kako su prije nekoliko mjeseci objavljene i hrvatske smjernice za farmakološko liječenje šećerne bolesti tipa 2 u čijoj su izradi uz specijaliste dijabetologe, sudjelovali i specijalisti obiteljske medicine.
"Time smo dobili nacionalni konsenzus za liječenje šećerne bolesti. U navedenim smjernicama je naglašena važnost individualnog pristupa. Taj pristup znači da prilikom odluke o terapijskim ciljevima i načinu liječenja treba uzeti u obzir životnu dob osobe oboljele od šećerne bolesti, trajanje bolesti, očekivano trajanje života, rizik od hipoglikemije, ostale pridružene bolesti, razvijene komplikacije, kao i ostale čimbenike. Tako bolesnik postaje aktivni sudionik u liječenju, a ostvarenje ciljnih rezultata liječenja je bolje", rekao je doc. dr. sc. Dario Rahelić.
Otvorena vrata ureda zamjenika ministra zdravstva
Dr. Ivan Bekavac, zamjenik ministra zdravstva, objasnio je što misli o Nacionalnom programu zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolesti koji je donešen prošle godine kao petogodišnji plan, a sukladan je sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Međunarodne dijabetičke federacije: "S program se počelo prošle godine i možemo reći da su statistike dale i prve rezultate, naime broj hospitaliziranih oboljelih osoba od šećerne bolesti je ove godine manji u odnosu na prošlu godinu. Politička volja u provođenju ovog programa je iznimno važna te je nužna povezanost institucija jer samo će se tako osigurati kvalitetna zdravstvena zaštita."
Sandra Bršec Rolih iz Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga (dopredsjednica), koja i sama boluje od šećerne bolesti, istaknula je koliko je bitno da Vlada i institucije od oboljelih redovito dobivaju informacije o njihovim stvarnim potrebama vezanim za liječenje. Dr. Ivan Bekavac na kraju Tribine pozvao je Sandru Bršec Rolih kao i predstavnike drugih dijabetičkih udruga, da ga redovito posjećuju u njegovu uredu zamjenika ministra zdravstva kako bi ga informirali o potrebama pacijenata.
Registar treba sadržavati informacije o tijeku bolesti za svakog pacijenta
Dr. sc. Tamara Poljičanin iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, pojasnila je kakva je trenutna situacija u provođenju ciljeva Nacionalnog programa zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću: "Svake godine se radi analiza što je napravljeno u jednoj godini, budući da godina još nije završena nije napravljena ni analiza, ali mogu reći da je dosta toga započeto. Mi sada znamo koliko ima oboljelih od šećerne bolesti u RH, ali nam je cilj da registar sadrži povijest bolesti i način liječenja za svakog oboljelog. Također, bitno je da se zna da nisi svi oboljeli od šećerne bolesti jednaki jer postoje posebno osjetljive skupine, a to su djeca i osobe starije životne dobi. U budućnosti se također treba više pažnje posvetiti edukaciji o trudničkom šećeru jer žene koje su ga imale u trudnoći spadaju u rizičnu skupinu da ga ponovno dobiju, a dojenjem se taj rizik znantno smanjuje."
Prof.dr. Lea Smirčić-Duvnjak iz Sveučilišne Klinike Vuk Vrhovac( predstojnica) i članica IO-a KoHOM-a, govorila je od kolike je važnosti rano otkrivanje dijabetesa: "Glavni uzrok pomora oboljelih od dijabetesa su komplikacije, koje bi se ranom dijagnostikom izbjegle u velikoj mjeri. Ipak stanje s pacijentima u RH koji pate od kroničnih komplikacija koje su posljedica dijabetesa je dobro jer mi raspolažemo s kvalitetnom opremom za dijagnostiku za komplikacije i liječenje bolesti tako da pacijenti mogu voditi aktivan život.". Dr. Lea Smirčić-Duvnjak istaknula je nužnost uvođenja ujedinjenog registra pacijenata što bi rezultiralo boljim povezivanjem primarne, sekudarne i tercijarne zdravstvene zaštite oboljelih kao i bolji uvid liječnicima u djelovanje terapije.
Registar bi trebao smanjiti i troškove liječenja
Dr. Tereza Šarić iz Promeritus savjetovanja iznijela je podatak iz 2009. godine, kada je 12 posto rashoda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje odlazilo na troškove liječenja dijabetesa. "Od tada se nije povećao broj kontrolnih pregleda za oboljele od šećerne bolesti te se nažalost povećao i broj pacijenata s komplikacijama. Kako bi se smanjili troškovi liječenja, bolest treba prepoznati na vrijeme i izbjeći komplikacije", rekla je dr. Šarić. Ujedno je dodala kako je stopa mortaliteta za dijabetes viša u Republici Hrvatskoj nego u Europskoj uniji i u europskoj regiji. Istaknula je i da će uvođenje jedinstvenog registra omogućiti uvid u troškove lijekova koje uzimaju pacijenti s dopunske liste lijekova.
Prim. Vjekoslava Amerl Šakić, liječnica obiteljske medicine govorila je o nedostatcima postojećih informatičkih panela u kojima su podaci o oboljelima: "Problem panela je što podaci iz njih liječnicima nisu lako dostupni. Trebali bi biti takvi da liječnik obiteljske medicine uz nekoliko klikova mišem dođe do padataka o pacijentu. Također, treba raditi na jačanju primarne prevencije kroz edekucaju o zdravoj prehrani, tjelovježbi i općenito educirati građane o posljedicima rizičnog ponašanja kao što je primjerice pušenje."
