Stresne su situacije, nažalost, dio naše svakodnevnice. Fiziološki odgovor na stres sličan je obrambenoj reakciji pračovjeka na napad razjarene zvijeri, po principu: obrani se ili ćeš umrijeti. I danas reagiramo na isti način ako nas je uzrujao netko na poslu ili u prometu – ubrzava se rad srca, podiže krvni tlak, što dovodi do nekontroliranoga grča u krvnim žilama. Istovremeno, povećava se razina šećera i kolesterola u krvi
Kako bi pomogla svome tijelu da u određenoj mjeri eliminira stres, smanji unos kave, više se kreći, vježbaj tehnike opuštanja. Pokušaj primijeniti tehniku imaginarnog fokusiranja – u stresnoj situaciji razmišljaj o nečem lijepom, opusti se, maštaj...
Budi aktivna
Redovita fizička aktivnost neophodna je za učinkovit rad srčanog mišića. Dovoljno je vježbati trideset minuta dnevno, a trening možeš podijeliti u tri desetominutne serije. Vježbaj polagano, počni od sporijih i lakših vježbi, pa postupno prelazi na zahtjevnije vježbe dok ne stekneš bolju kondiciju. Najlakša je vježba hodanje. Nakon zagrijavanja, ubrzaj hod na deset minuta, a zatim ponovno uspori tempo. Nepisano je pravilo da je šetnja u ugodnom društvu najbolja prevencija od bolesti srca, a čak se i napori lakše podnose udvoje. Čak i umjerena aktivnost pridonosi značajnom poboljšanju zdravlja.
Vitamin B je iznimno važan
Nedostatak pojedinih vitamina u organizmu utječe na nastanak i razvoj srčanih bolesti. Vitamini iz grupe B (B 12, B 6 i folna kiselina) reguliraju razinu pojedinih aminokiselina u krvi, a njihov nedostatak izaziva srčane smetnje. Vitamin B nalazi se u mliječnim proizvodima, zelenom povrću, ribi i žitaricama. Ipak, ljudi većinom ne uzimaju obroke koji zadovoljavaju dnevne potrebe organizma, stoga je ponekad potrebno uzeti vitaminske preparate. Međutim, takve proizvode ne bi trebala uzimati na svoju ruku. Savjetuj se sa svojim liječnikom oko izbora određenog multivitaminskog preparata.
Reci ne cigaretama
Rizik od nastanka srčanih bolesti i moždanog udara znatno je povećan kod pušačica koje koriste oralna kontraceptivna sredstva, osobito ako su starije od 35 godina. Pušači, u odnosu na nepušače, imaju 70 posto više šansi da obole od ateroskleroze. Nikotin, naime, povećava razinu LDLa, "lošega" kolesterola, a smanjuje razinu HDLa, "dobroga kolesterola"u krvi. Odbaci ovu groznu naviku! Bilježi kada najčešće pališ cigaretu, u kojim ti je situacijama najpotrebnija i što radiš dok pušiš. Svakoga dana smanjuj broj popušenih cigareta, pokušaj izbjeći stresne situacije i konflikte koji ti pojačavaju nervozu i želju za cigaretom, i nađi aktivnost koja će zamijeniti ovu lošu naviku.
Više savjeta za prestanak pušenja pročitaj u našem specijalu Zbogom cigareto!
