Iako stručnjaci mole da se ne paničari i ne gomilaju zalihe hrane i kozmetike, građan i dalje prazne police dućana i ljekarni. Što je zapravo u podlozi ove panike koja je zavladala pitali smo psihijatricu mr. sc. Danicu Romac, dr. med. spec. psih. iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.
Neprovjerene informacije su opasnije od virusa
"Mnogo je vijesti o epidemiji, a dezinformacije o virusu se šire brže od virusa. Strah i paniku potiču neprovjerene i netočne informacije što može biti opasnije od virusa.
Ako je percepcija o bolesti iskrivljena uslijed glasine i nagađanja javlja se tjeskoba, zabrinutost, a kod osjetljivijih skupina strah do razine panike što je izuzetno neugodno psihičko stanje s brojnim posljedicama", objašnjava nam dr. Romac te dodaje kako upravo strah od nepoznatog, neizvjesnosti i osjećaja ugroženosti potiče ljude na traženje zaštite i sigurnosti između ostalog i u ljekarnama i dućanima što donekle djeluje umirujuće kad se opskrbite hranom i lijekovima.
Dr. Romac smatra kako je glavni izvor straha neznanje pa je važno izbjeći nagađanja, lažne vijesti, neslužbene stranice i potražiti službene izvore o bolesti, virusu i epidemiji. "Kada ste na izvoru točnih informacija koje su znanstveno utemeljene, a ne senzacionalističke sagledavate problem realno i racionalno pa shvatite da zaista nema prostora za strah i paniku", kaže dr. Romac. Preporuka je da se informirate i educirate, ali ograničite konzumaciju vijesti ako vas to previše opterećuje.
Povezanost s ljudima smanjuje tjeskobu
"Uobičajeno je u kriznim situacijama osjećati se zabrinuto dok čitamo vijesti o epidemiji, no pokušajte ostati mirni i racionalni, bez iskrivljenih pretpostavki, pretjerivanja i predrasuda, izbjegavajte donositi brze zaključke i kriviti druge", kaže psihijatrica dr. Romac te svima savjetuje:
"Živite svoj život, pridržavajte se svoje svakodnevne rutine, uvodeći mjere opreza kao i kod obične gripe, ali bez da oprez pređe u paniku. Budite u kontaktu sa svojim prijateljima i obitelji, povezanost s ljudima umanjuje tjeskobu i daje osjećaj sigurnosti. Razgovarajte u obitelji otvoreno o svemu što vas brine.
Djeci je također potrebno objasniti problem razumljivo i u skladu s njihovom dobi kako se ne bi potaknuli dodatni strahovi. Ako imate potrebu možete kontaktirati i stručnu psihosocijalnu podršku. Odgovornost sudjelovanja u ovoj situaciji je na svima nama, a ne samo na zdravstvenom sustavu.
Probleme možemo samo zajednički riješiti, potrebna je doza empatije te se svi trebamo odgovorno ponašati isto kao i u slučaju drugih zaraznih bolesti što znači da brinemo o sebi ali i o drugima. I zapamtite da nije svaki prehlada ili kašalj koronavirus".
Ministarstvo zdravstva i HZJZ na svojim mrežnim stranicama redovito ažuriraju priopćenja koja sadržavaju aktualne podatke i savjete vezane uz sigurnost i zaštitu stanovništva.
