Ovogodišnji slogan i cilj Svjetske zdravstvene organizacije je “Univerzalna zdravstvena pokrivenost - zdravstvena zaštita za sve”. Ključ za postizanje tog cilja je osigurati da svatko može dobiti potrebnu skrb, kad im je potrebna, upravo u svojoj lokalnoj zajednici.
Usprkos napretku koji je postignut u većini zemalja svijeta, milijuni ljudi još uvijek nemaju pristup zdravstvenoj skrbi. Milijuni ljudi su prisiljeni birati između zdravstvene zaštite i drugih dnevnih troškova kao što su hrana, odjeća, te stanovanje. Zbog toga je fokus Svjetske zdravstvene organizacije, povodom ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja, univerzalna zdravstvena pokrivenost populacije.
U članku objavljenom u časopisu „Lancet“ navedeno je da je ispitivanje gdje je došlo do napretka u zemljama i unutar njih ključan je za donošenje odluka i strategija za buduća poboljšanja. Korištena je studija Globalnog opterećenje bolestima, ozljedama i čimbenicima rizika 2016 (GBD 2016) za procjenu osobnog pristupa zdravstvenoj skrbi i kvalitete s indeksom zdravstvenog pristupa i kvalitete (HAQ) za 195 zemalja od 1990. do 2016. godine. Prema navedenim kriterijima Hrvatska se nalazi na visokom 30. mjestu u odnosu na 195 zemalja svijeta, piše HZJZ.
O čemu sve ovisi zdravstveno stanje pojedinca?
"Tijekom svog života obolijevamo od bezazlenih do vrlo teških pa i smrtonosnih bolesti. Zdravstveno stanje je ponekad i vrlo subjektivan pojam. Sigurno se svatko od nas susreo s osobom koja 'umire' zbog viroze bez povišene temperature i s onima koji pate od teških bolesti i 'žive' s njima kao nečim 'normalnim' (iako nitko od nas ne zna koliko je snage potrebno za takvo što). Zdravstveno stanje ovisi o našim genima, državi u kojoj živimo, edukaciji i na kraju o načinu života. Stoga su prevencija i zdrave navike najvažnije da bi naše zdravstveno stanje bilo što bolje", objašnjava dr. tanja Pekez Pavliško, specijalistica obiteljske medicine.
Pregledi koje bi svi trebali obaviti
"S kroničnim bolestima je teško, osobito kod dijabetesa, hipertenzije i kronične opstruktivne bolesti pluća jer su te bolesti posljedica loših životnih navika koje moramo mijenjati, a to je vrlo teško. Promjenom navika možemo bolje kontrolirati bolest, uzimati manje lijekova i poboljšati kvalitetu života. I kod težih bolesti trebali bismo naći način kako da što kvalitetnije živimo za što će nam vrlo često trebati i dobro organizacija te obitelj ili prijatelji. Dakle, moram paziti na naše zdravstveno stanje ali umjereno, ne živjeti kao pod staklenim zvonom i ne pokušavati kontrolirati sve i svašta", ističe Pekez Pavliško.
Pregledi koje bi svi trebali obaviti Hrvatski zdravstveni sustav omogućio je preventivne preglede za određene dobne skupine za rano otkrivanje karcinoma dojke, grlića maternice i debelog crijeva. "Svaka žena bi morala redovito ići kod ginekologa barem jednom godišnje, vršiti samopregled dojki, a nakon 50. godine redovite mamografije svake dvije godine osim kod žena s povećanim rizikom. Međunarodne smjernice ne preporučuju velike sistematske preglede.
Daleko je bolje surađivati sa svojim obiteljskim liječnikom koji će na osnovu obiteljske i osobne anamneze, zdravstvenog stanja te životnih navika, a na osnovu znanstvenih preporuka odrediti tempo redovitih pregleda. Motivirati ljude za bilo koju aktivnost je vrlo teško, pa tako i za redovite preglede. Samo dobrom edukacijom i organizacijom zdravstvenog sustava možemo motivirati određen broj ljudi, ali za neke trebaju dodatne mjere pa čak i one vezane za novčanu odgovornost (što su već uvele neke države)", tumači Pekez Pavliško.
