Zdravlje 17. veljače 2020.

Što je točno krvni tlak i kako ga držati pod kontrolom

Foto: Guliver/Shutterstock
zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

Očuvanje krvnog tlaka put je do zdravog i jakog srca. No, što zapravo je krvi tlak, koje sve vrste krvnog tlaka postoje i kako ga držati pod kontrolom pročitaj u nastavku.

Za vrijeme putovanja do srca, krv kola žilama, a njezin pritisak na stijenke krvnih žila u svakom dijelu tijela stvara silu, odnosno krvni tlak. Kada ga izmjeriš, kod kuće ili kod liječnika, ono što dobiješ su dva broja -  gornji broj odnosi se na tvoj sistolički krvni tlak koji predstavlja krvni tlak u arterijama kada srce ispumpava krv u njih, odnosno kada se srce stisne, dok je donji broj dijastolički tlak koji se javlja između otkucaja srca, odnosno kada se srce opušta kako bi ponovno moglo primiti krv, prenosi Prevention.

Razlika između visokog i niskog krvnog tlaka

"Visoki krvni tlak ili hipertenzija je, općenito govoreći, stanje bez simptoma pri kojem nenormalno visoki tlak u arterijama povećava rizik nastanka problema kao što su moždani udar, aneurizma, zatajenje srca, srčani udar i oštećenje bubrega. Visoki krvni tlak naziva se i 'tihi ubojica', jer obično godinama ne uzrokuje simptome, sve dok ne izazove oštećenje važnih organa, a broj Amerikanaca koji imaju povišeni krvni tlak procjenjuje se na više od 50 milijuna", prenosi MSD medicinski priručnik.

Mayo klinika navodi kako "neke osobe s visokim krvnim tlakom mogu imati simptome glavobolje, kratkoće daha ili krvarenja iz nosa, ali ovi znakovi i simptomi nisu specifični i obično se ne javljaju dok visoki krvni tlak ne dostigne tešku ili po život opasnu fazu."

Možda te zanima... 11 prirodnih načina na koje možeš sniziti krvni tlak Zdravlje

Dogovorno je određeno da se visokim krvnim tlakom smatra vrijednost sistoličkog tlaka u mirovanju od 140 mm Hg ili više, a dijastoličkog tlaka u mirovanju od 90 mm Hg ili više, ali svako čitanje preko 120/80 smatra se rizičnim i treba ga provjeriti, prenosi Prevention. Nadalje, postoji i kronični visoki krvni tlak koji povećava rizik od bolesti srca i s vremenom može ugroziti sposobnost krvi da dopre do mozga, bubrega, očiju i srca. 

Kada je riječ o niskom krvnom tlaku ili hipotenziji - on nije opasan, osim u slučajevima kada osjetiš vrtoglavicu, mučninu, nesvjesticu, jaku glavobolju, zbunjenost ili opuštenost. Ako imaš neke od ovih simptoma obrati se liječniku opće prakse kako bi vidjeli da li je riječ o endokrinom problemu, nedostatku hranjivih sastojaka ili problemu s lijekovima. Dodatni medicinski problemi koji mogu uzrokovati nizak tlak su i trudnoća, dehidracija, veliki gubitak krvi te teška infekcija ili teška alergijska reakcija.

Mayo klinika navodi kako ekstremna hipotenzija može može biti pogubna, a njeni simptomi su:

  • zbunjenost, posebno kod starijih ljudi
  • hladna, ljepljiva, blijeda koža
  • brzo, plitko disanje
  • slab i brz puls

Zašto se krvni tlak mijenja i kako ga točno izmjeriti

Krvni tlak mijenja se tijekom dana. Polako počinje rasti nekoliko sati prije nego se probudiš, najviši je u popodnevnim satima, a najniži kada spavaš. On će se prilagoditi tvojim potrebama za kisikom, pa će zbog toga kada vježbaš ili radiš nešto fizički naporno on sam lagano porasti.

Krvni je tlak veoma osjetljiv pa će čak i manja ometanja, poput trčanja nazad u stan, stvorit netočno čitanje. Veoma je važno, prije njegova mjerenja, biti u stanju mirovanja. Dakle, ako odlaziš u posjet liječniku, pobrini se da dođeš tamo na vrijeme, kako ne bi morala žuriti ili čak pet minuta ranije kako bi mogla mirno sjedati u čekaonici.

Možda te zanima... 6 neočekivanih razloga za koje ne znaš da ti povisuju krvni tlak Zdravlje

Jednom kada se počne s mjerenjem tlaka sve je bitno - ne smiješ čak ni pričati jer i to može povećati tvoj gornji, sistolički, tlak za 10 do 15 mm Hg. Također, pazi i na svoje držanje. Noge neka ti budu opuštene i spuštene na pod jer prekrižene noge mogu dovesti do povećanja sistoličkog tlaka. Ruku stavi na čvrstu podlogu i drži ju u ravnini sa srcem jer njen položaj može utjecati na dijastolički tlak.

Što se tiče općenitih priprema, idealno bi bilo preskočiti kofein dan kada ideš na mjerenje tlaka te otići na toalet jer pun mjehur može potaknuti proizvodnju hormona sličnog adrenalinu koji često povisuje tlak.

Krvni pritisak općenito treba provjeriti u obje ruke kako bi se utvrdilo postoji li razlika, a važno je i koristiti manšetu odgovarajuće veličine. Mayo klinika navodi kako bi trebala pitati svog liječnika za očitavanje krvnog tlaka barem svake dvije godine počevši od trena kada navršiš 18 godina, a ako imaš 40 ili više godina ili si između 18 i 39 godina, ali imaš rizik od visokog krvnog tlaka najmanje jednom na godinu odi na očitavanje krvnog tlaka.

 | Author: Guliver/Shutterstock Foto: Guliver/Shutterstock

Kako održati nizak i zdrav krvni tlak

Bilo da trebaš sniziti krvni tlak ili ga održati baš takvim kakav je, određene životne navike mogu ti pomoći u tome

  • Zdrava prehrana: Osim poznate činjenice prestanka pušenja, prehrana puna povrća i voća, integralnih žitarica, nemasnih proteina, orašastih plodova i mahunarki mogla bi ti pomoći u naumu snižavanja ili održavanja krvnog tlaka.
  • Vježba: Osim prehrane, ključna je naravno i tjelovježba. Ona snižava krvni tlak smanjujući krutost krvnih žila, a bilo koja vrsta aktivnosti sjajna je hodanje, trčanje, plivanje ili trening snage samo su neke od njih, a Mayo klinika navodi da samo 30 minuta hodanja na dan može značajno sniziti krvni tlak.
  • Stres pod kontrolom: Ako si konstantno rastresena i pod stresom, hormoni su također konstantno u tvojem krvotoku i to oštećuje arterije, ali i može dovesti do drugih stanja koja povećavaju rizik od bolesti srca, poput debljanja i dijabetesa tipa 2.
Možda te zanima... 'Hip Thrust' ili potisak kuka: Najvažnija vježba za savršenu stražnjicu Fitness

 

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.