Trenutno psihijatri koriste sustav dijagnostike koji razlikuje deset vrsta poremećaja osobnosti, grupiranih u tri kategorije. Donosimo simptome kako prepoznati pojedini poremećaj osobnosti, otkrivamo koji su česti izazovi u dijagnostici i liječenju te komentare psihologinje Sandre Župarić.
U A skupini je neobični/ekscentrični tip poremećaja osobnosti u koji spadaju: paranoidni, shizoidni i shizotipni poremećaj ličnosti. U B skupini su impulzivni/dramatični tipovi poremećaja osobnosti: antisocijalni, granični, histrionski. U C skupini je anksiozni/ustrašeni poremećaj osobnosti u koji spadaju: izbjegavajući poremećaj osobnosti, ovisna osobnost i opsesivno kompulzivna osobnost.
Svaki poremećaj ličnosti ima svoj skup dijagnostičkih kriterija. Bolesnici iz skupine A su daleki (distancirani) i nepovjerljivi. Osobe iz B skupine su emocionalno nestabilne, impulzivne i žestoke dok su osobe iz C skupine često nervozne i pasivne ili ukočene i zabrinute. Kako bi se postavila dijagnoza moraju biti zadovoljeni određeni kriteriji, a čest je slučaj da jedna osoba ima više poremećaja što se naziva miješanim poremećajem osobnosti. Širok raspon ljudi može dobiti istu dijagnozu, unatoč vrlo različitim osobnostima i različitim individualnim iskustvima. Postavljanje dijagnoze poremećaja osobnosti smatra se kontroverznom dijagnozom jer sami bolesnici često nemaju uvid ili percepciju u svoje ponašanje koje im uzrokuje tegobe te se obrada u početku zasniva na podacima onih koji su u dodiru s bolesnikom. "Često sumnja na poremećaj osobnosti nastaje iz liječnikove nelagode, osobito, ako se on počne osjećati ljutim ili defenzivnim", navodi se u MSD priručniku dijagnostike i terapije.
Zbog čega nastaju poremećaji osobnosti?
Osobnost se sastoji od načina razmišljanja, shvaćanja, reagiranja i povezivanja, koji su prepoznatljivi, odnosno stabilni u različitim situacijama. Nečija osobnost prepoznaje se od adolescencije ili rane odrasle dobi s tim da se neke karakteristike osobnosti mijenjaju ili slabe tijekom života. "Poremećaji osobnosti postoje kad te osobine postaju tako rigidne i maladaptacijske da ometaju funkcioniranje. Osobe s poremećajima osobnosti često frustriraju i čak razbjesne osobe oko sebe (uključujući i liječnike). Većina je uznemirena svojim životom te ima poremećene odnose u društvu ili na poslu. Osobe s teškim poremećajima osobnosti su u velikoj opasnosti od hipohondrije i nasilnog ili samouništavajućeg ponašanja. Njihovo roditeljstvo može biti nedosljedno, s emocionalnom udaljenošću ili s previše emocija, zlostavljajuće ili neodgovorno, što dovodi do tjelesnih i psihičkih tegoba u njihove djece", navodi se u MSD priručniku dijagnostike i terapije.
Tip A neobični /ekscentrični tip poremećaja osobnosti
Poremećaji osobnosti se često isprepliću s poremećajima raspoloženja, anksioznošću, ovisnošću i poremećajima prehrane.
Paranoidni poremećaj ličnosti
Misli, osjećaji i iskustva povezana s paranojom mogu uzrokovati to da se:
- teško povjeravaju ljudima, čak i prijateljima i obitelji
- teško se opuštaju
- vide prijetnje i opasnosti u svakodnevnim situacijama koje drugi ne vide.
"Patim od ekstremne paranoje i većina ljudi to smatra izuzetno iritantnim i ljute se na mene kada sam paranoičan", izjava osobe u tretmanu liječenja.
Poremećaj osobnosti ilustracijska fotografija
Shizoidni poremećaj osobnosti
Mnogi ljudi sa shizoidnim poremećajem osobnosti mogu prilično dobro funkcionirati. Za razliku od shizofrenije ili shizoafektivnog poremećaja, obično nemaju psihotične simptome. Međutim, kao rezultat misli i osjećaja povezanih s ovom dijagnozom, mogu se prepoznati:
- Poteškoće u stvaranju bliskih odnosa s drugim ljudima
- Samotan stil života
- Izostanak zadovoljstva pri mnogim aktivnostima koje druge ljude vesele
- Smanjen interes za seks zbog izbjegavanja drugih ljudi
- Emocionalna hladnoća prema drugim ljudima.
"Pojedinci sa shizoidnim poremećajem ličnosti uglavnom dobro funkcioniraju u svakodnevici. Međutim, ono što je za njih karakteristično je da se često izoliraju od društva do mjere da gotovo nemaju interesa za bilo kakve bliske odnose. Uz to ih karakterizira emocionalna otupjelost zbog čega se doimaju izrazito hladnima neovisno o tome koliko je situacija oko njih intenzivna. Naposljetku rijetko traže pomoć jer u pravilu nemaju potrebe za promjenom", objašnjava Sandra Župarić, psihologinja.
Shizotipni poremećaj ličnosti
Svatko ima svoje ekscentričnosti ili se ponekad neugodno ponaša. Ali, ako ti obrasci razmišljanja i ponašanja otežavaju odnos s drugima i postanu dominantni, moguće je da se radi o shizotipnom poremećaju osobnosti. Osoba sa shizotipnim poremećajem osobnosti može doživjeti:
- Iskrivljene misli ili percepciju
- Smatrati da je stvaranje bliskih odnosa iznimno teško
- Razmišljati i izražavati se na načine koje drugi smatraju 'čudnim', koristeći neobične riječi ili izraze, otežavajući odnos s drugima
- Vjerovati da posjeduju dar čitanja misli ili posebnih moći kao što je "šesto čulo"
- Osjećati tjeskobu i napetost s drugima koji ne dijele ta uvjerenja
- Osjećati se vrlo tjeskobno i paranoično u društvenim situacijama, teško se povezati s drugima.
"Uvijek se osjećam prilično 'odbačeno' kada netko ne učini ono što očekujem od njega. Da sam i prije znao kako se problemu može pristupiti na mnogo načina, osjećao bih se puno spremnijim za ono što slijedi", izjava osobe u tretmanu liječenja.
Poremećaj osobnosti, ilustrativna fotografija
Tip B impulzivni/dramatični tipovi
Osobe iz B skupine su emocionalno nestabilne, impulzivne i često puta žestoke u društvenim okolnostima.
Antisocijalni poremećaj ličnosti
Prirodno je ponekad staviti svoje potrebe, zadovoljstvo ili osobnu korist ispred tuđih. Međutim, ako se te radnje događaju vrlo često i osoba se bori za održavanje stabilnosti u svom životu ili se redovito ponaša impulzivno iz ljutnje ili nedostatka obzira prema drugima, to bi moglo dovesti do dijagnoze antisocijalnog poremećaja osobnosti. Neki od simptoma antisocijalnog poremećaja ličnosti su:
- Dovoditi se u opasne ili rizične situacije, često ne razmišljajući o posljedicama za sebe ili druge ljude
- Ponašati se opasno i ponekad protuzakonito
- Ponašati se na načine koji su neugodni za druge
- Brzo osjetiti dosadu i djelovati impulzivno – na primjer, osobi je teško zadržati posao, ponaša se agresivno i svadljivo
- Radi stvari kako bi postigla svoj cilj, iako će svojim postupanjem povrijediti drugu osobu, stavljajući svoje potrebe i želje iznad drugih
- Ima problema s empatijom – na primjer, možda neće osjećati ili pokazati krivnju, ako maltretira druge.
Ova dijagnoza uključuje "psihopatiju" i "sociopatiju". Ovi se pojmovi više ne koriste prema Dokumentu o mentalnom zdravlju, ali se u procjeni može koristiti upitnik "kontrolne liste za psihopatiju".
"Često je prvotna asocijacija na pojam 'antisocijalni' da se radi o pojedincima koji se izoliraju i izbjegavaju društvo. Međutim, ovdje se radi o sasvim suprotnom od onoga što izraz nagovještava. Umjesto izbjegavanja zapravo su poprilično uključeni u društvo s izrazito negativnim obrascima ponašanja poput kršenja pravila, delinkventnog ponašanja, impulzivnosti, agresivnosti i izostanka grižnje savjesti nakon što su nekome naudili. Uglavnom će u terapijama završiti tek nakon što im je to sud naredio jer su iznimno skloni kršenju zakona i postavljenih pravila. Samim time, ne čine pacijente koji su posebno suradljivi što može narušiti tijek njihovog liječenja", objašnjava Sandra Župarić, psihologinja.
Granični poremećaj ličnosti
Granični poremećaj osobnosti također je poznat kao emocionalno nestabilan poremećaj osobnosti. Svi možemo iskusiti poteškoće u odnosima, slikom o sebi i emocijama. Ali kada se netko osjeća konstantno nestabilno i uzrokuje sebi i drugima značajne probleme u svakodnevnom životu, moguće je da se radi o graničnom poremećaju ličnosti. Osoba se može osjećati:
- Jako zabrinuto zbog toga što je ljudi napuštaju i činiti bilo što da to spriječi
- Imati vrlo intenzivne emocije koje se mogu brzo promijeniti (na primjer, od osjećaja jakog veselja i samopouzdanja ujutro do osjećaja velike tuge popodne)
- Nejasan pojam o sebi i očekivanjima od svoga života, a ideje o tome se mijenjaju ovisno o društvu ili situaciji
- Vrlo teško uspostavlja i održava stabilne veze ili prijateljstva
- Djeluje impulzivno i činiti stvari koje bi joj mogle naštetiti (kao što je prejedanje, korištenje droga ili opasna vožnja)
- Može imati samoubilačke misli, samoozljeđivati se i osjećati se prazno i usamljeno
- Iskusiti druge probleme mentalnog zdravlja, uključujući anksioznost, depresiju, probleme s prehranom i posttraumatski stresni poremećaj.
Kada je pod velikim stresom, ponekad može:
- osjećati se paranoično
- imati psihotična iskustva (vidjeti ili čuti stvari koje drugi ljudi ne vide)
- Osjećati se ukočeno ili odsutno
Granični poremećaj osobnosti je trenutno najčešće dijagnosticirani poremećaj ličnosti.
"Granični poremećaj ličnosti je kao da nemam emocionalni tampon. Odjednom, a da ničim nisu izazvane mogu osjetiti navalu ekstremnih emocija i boriti se kako da ih izrazim na zdrav način", izjava osobe u tretmanu liječenja.
"Ono što moramo razumjeti je da svatko od nas povremeno ima narušene međuljudske odnose ili pak sliku o sebi. Također, ponekad nam se može dogoditi da neprimjereno i burno reagiramo. Međutim, kako bi se dijagnoza uistinu postavila potrebna je obrada stručnjaka putem koje bi se utvrdilo je li svakodnevica pojedinca uistinu narušena navedenim simptomima. Granični poremećaj ličnosti je gotovo najčešće dijagnosticirani poremećaj ličnosti zbog sklonosti pacijenata za traženjem pomoći. Za razliku od ostalih poremećaja ličnosti, samim uvidom u vlastito stanje i željom za promjenom, čini ga poremećajem ličnosti koji ima najveću vjerojatnost uspjeha prilikom liječenja", objašnjava Sandra Župarić, psihologinja.
Granični poremećaj osobnosti simptomi
Histrionski poremećaj ličnosti
Većina ljudi uživa u komplimentima ili pozitivnim povratnim informacijama o svojim postupcima. Ali kad netko jako ovisi o odobravanju drugih ili želi biti primijećen tako da mu to utječe na svakodnevni život, mogao bi dobiti dijagnozu histrionskog poremećaja osobnosti. Česti simptomi koji prate ovaj poremećaj osobnosti su:
- Osjećaj nelagode kada osoba nije u centru pažnje
- Osjećaj da stalno mora mora zabavljati ljude
- Neprestano traženje odobravanja od drugih
- Flertovanje ili provokativno ponašanje
- Reputacija dramatične ili pretjerano emotivne osobe.
"Nakon što su mi rekli dijagnozu, tek tada sam shvatio samoga sebe i život mi je dobio novi smisao", izjava osobe u tretmanu liječenja.
"Za histrionski poremećaj ličnosti može se reći da ima najviše preklapanja u simptomima s graničnim, narcisoidnim i antisocijalnim poremećajem ličnosti. U društvu ćemo ih prepoznati kao izrazito 'dramatične' pojedince. Također, inzistiraju na neprestanoj pažnji i prihvaćanju od drugih, a empatiju uglavnom pokazuju samo u slučaju da od toga imaju neku korist. Skloni su šarmiranju, a ponekad i provokativnom oblačenju. Kako bi se postavila dijagnoza, moramo imati na umu da se radi o uistinu izraženim simptomima", objašnjava Sandra Župarić, psihologinja.
Tip C anksiozni/ustrašeni tip osobnosti
Narcisoidni poremećaj ličnosti
U ljudskoj je prirodi biti svjestan vlastitih potreba, izraziti ih i željeti da i drugi budu svjesni naših sposobnosti i postignuća. To nisu loše osobine. Međutim, ako su te misli, osjećaji i ponašanja vrlo ekstremni i uzrokuju probleme u odnosu s drugima, osoba može dobiti dijagnozu narcisoidnog poremećaja osobnosti, neki od simptoma su:
- Uvjerenje da postoje posebni razlozi zbog kojih je drugačija, bolja ili zaslužnija osoba od drugih
- Krhko samopoštovanje
- Osjećaj uzrujanosti ako je ignorirana
- Nesvjesnost o potrebama drugih.
"Velikim dijelom je poželjno da smo svjesni svojih potreba, želja, sposobnosti i uspjeha. Međutim, ako su takve misli, osjećaji ili ponašanja jako izraženi potencijalno može doći do narušavanja odnosa s drugima. Osobe s narcisoidnim poremećajem ličnosti imaju izraženu potrebu za divljenjem, vjeruju da su u pravu, nedostaje im empatija, a sklone su i svoje potrebe stavljati ispred drugih. Za razliku od graničnog poremećaja ličnosti, pojedinci s narcisoidnim poremećajem ličnosti uglavnom nisu skloni potražiti pomoć jer zapravo ni ne vide u čemu je problem, a kako bi se postavila stvarna dijagnoza potreban je stručnjak kako bi utvrdio razinu značajnosti simptoma", objašnjava Sandra Župarić, psihologinja.
Izbjegavajući poremećaj osobnosti
Svi imamo stvari, mjesta ili ljude koje ne volimo ili zbog kojih smo tjeskobni. Ali, kada to izbjegavanje ugrožava svakodnevicu moguće je da se radi o izbjegavajućem poremećaju osobnosti (ponekad se naziva i anksiozni poremećaj osobnosti). Neki od simptoma su:
- Izbjegavanje posla ili društvenih aktivnosti
- Izbjegavanje veze, prijateljstva i intimnost zbog straha od odbijanja
- Osjećaj inferiornosti u odnosu na druge.
Narcistički poremećaj ličnosti, ilustracija
Ovisni poremećaj osobnosti
Prirodno je da trebamo druge ljude da se brinu za nas ili da nam ponekad daju sigurnost. Međutim, ako osjećaji i misli o potrebi za drugima postanu toliko neodoljivi da utječu na svakodnevni život i odnose, možda je u podlozi ovisni poremećaja osobnosti. Osoba se može osjećati:
- Potrebito, 'slabo' i nesposobno donositi odluke ili funkcionirati iz dana u dan bez pomoći ili podrške drugih
- Dopustiti ili zahtijevati od drugih da preuzmu odgovornost za mnoga područja njezinog života
- Pristati na nešto samo zato da se izbjegne samoća ili zbog straha od napuštanja
- Slabo samopouzdanje.
