Antisocijalni poremećaj ličnosti stanje je mentalnog zdravlja zbog kojeg osoba ne razumije kako se ponašati prema drugima. Često osobe s antisocijalnim poremećajem ličnosti pokazuju nedostatak poštovanja prema drugima, koriste manipulaciju ili se ponašaju nepromišljeno.
Svaka osoba ima jedinstvenu osobnost koja određuje kako će razmišljati i ponašati se. Ipak, poremećaji ličnosti, poput antisocijalnog, mogu negativno utjecati na to kako osoba misli, percipira, osjeća ili se odnosi prema drugima. Antisocijalni poremećaj ličnosti posebno je izazovan, a u nastavku možeš otkriti koji su njegovi simptomi i potencijalni uzroci te kako ga liječiti.
Što je antisocijalni poremećaj ličnosti?
"Često je prvotna asocijacija na pojam 'antisocijalni da se radi o pojedincima koji se izoliraju i izbjegavaju društvo. Međutim, ovdje se radi o sasvim suprotnom od onoga što izraz nagovještava. Umjesto izbjegavanja zapravo su poprilično uključeni u društvo s izrazito negativnim obrascima ponašanja poput kršenja pravila, delinkventnog ponašanja, impulzivnosti, agresivnosti i izostanka grižnje savjesti nakon što su nekome naudili. Uglavnom će u terapijama završiti tek nakon što im je to sud naredio jer su iznimno skloni kršenju zakona i postavljenih pravila. Samim time, ne čine pacijente koji su posebno suradljivi što može narušiti tijek njihovog liječenja", objašnjava Sandra Župarić, psihologinja.
Antisocijalni poremećaj ličnosti uzroci
Iako ne postoji jedinstveni uzrok antisocijalnog poremećaja ličnosti, prema Cleveland klinici sljedeći čimbenici mogu povećati rizik od razvoja ovog poremećaja ličnosti:
- Biologija. Osobe s antisocijalnim poremećajem ličnosti mogu imati neuobičajene razine serotonina koji regulira raspoloženje i osjećaj sreće.
- Okolina. Trauma ili zlostavljanje u ranom djetinjstvu povećava rizik od razvoja antisocijalnog poremećaja ličnosti kasnije u životu.
- Genetika. Mogu postojati neki genetski čimbenici koji kod nekih pojedinaca mogu uzrokovati razvoj antisocijalnog poremećaja ličnosti. Međutim, ne postoji niti jedan genetski čimbenik za koji se smatra da je odgovoran za stanje.
- Način života. Otprilike polovica ljudi s antisocijalnim poremećajem ličnosti također ima problema sa zlouporabom droga ili alkohola.
- Spol. Muškarci imaju veću vjerojatnost od žena da razviju antisocijalni poremećaj ličnosti.
Osobe s antisocijalnim poremećajem ličnosti često mogu pokazivati impulzivnost, agresivnost i razdražljivost
Antisocijalni poremećaj ličnosti simptomi
Prema National Library of Medicine, karakteristike antisocijalnog poremećaja ličnosti često dovode do velikih poteškoća u mnogim životnim područjima. Nemogućnost razmatranja misli, osjećaja i motivacije drugih ljudi može dovesti do štetnog zanemarivanja tuđih potreba. Kod odraslih, poremećaj može biti destruktivan i za osobu koja s njom živi i za one koji s njom dolaze u kontakt. Osobe s asocijalnim poremećajem osobnosti imaju veću vjerojatnost da će se uključiti u rizična ponašanja, opasne aktivnosti i kaznena djela. Osobe s poremećajem često se opisuju kao da nemaju savjest i da ne žale zbog svojih štetnih postupaka. Osobe s antisocijalnim poremećajem osobnosti mogu:
- Početi pokazivati simptome tijekom djetinjstva. Takva ponašanja mogu uključivati okrutnost prema životinjama i poteškoće s autoritetom.
- Često imati pravne probleme koji proizlaze iz nepridržavanja društvenih normi i nedostatka brige za prava drugih.
- Često djelovati impulzivno i ne razmišljati o posljedicama svojih postupaka.
- Pokazivati agresivnost i razdražljivost koji često dovode do fizičkih napada.
- Imati poteškoća s osjećajem empatije prema drugima.
- Pokazati nedostatak grižnje savjesti zbog štetnog ponašanja.
- Često se odnositi loše ili biti uvredljive prema drugima i vjerojatnije je da će zlostavljati ili zanemariti svoju djecu.
- Često lagati i obmanjivati druge radi osobne koristi.
Antisocijalni poremećaj ličnosti dijagnoza
Iako se antisocijalni poremećaj ličnosti dijagnosticira tek kasnije u životu, simptomi se često mogu pojaviti tijekom djetinjstva. Uobičajeno je da oni koji razviju ovaj poremećaj doživljavaju u djetinjstvu nasilne izljeve bijesa, pokazuju okrutnost prema životinjama i da ih vršnjaci opisuju kao nasilnike. Ipak, antisocijalni poremećaj ličnosti ne može se dijagnosticirati prije 18 godine, a djeci koja pokazuju spomenute simptome najčešće se dijagnosticira poremećaj ponašanja.
Prema nekim kritičarima, kriteriji Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje previše su usredotočeni na ponašanja povezana s kriminalnim radnjama. Izražena je zabrinutost da se dijagnoza ponekad može pogrešno primijeniti na pojedince u zemljama s niskim socioekonomskim razvojem u kojima naizgled antisocijalno ponašanje može biti dio zaštitne strategije preživljavanja. Zbog toga je moguće da je učestalost ovog poremećaja precijenjena.
Prema Cleveland klinici ne postoji određeni test ili pregled kojim bi se mogao dijagnosticirati antisocijalni poremećaj ličnosti. Liječnik može pregledati povijest zdravlja osobe, obaviti fizički pregled i procijeniti simptome. Također može poslati osobu kod psihijatra ili psihologa koji procjenjuju ponašanje i traže uzroke poput nepoštivanja drugih, impulzivnog ili neodgovornog ponašanja.
Dijagnosticiranje poremećaja osobnosti nije jednostavno i prvo se nastoje isključiti neki drugi psihički ili tjelesni poremećaji popout depresije , ovisnosti ili hipotireoze
Antisocijalni poremećaj ličnosti liječenje
Ne postoji utvrđen tretman za liječenje antisocijalnog poremećaja ličnosti. Međutim, terapija lijekovima ili psihoterapija, prema Cleveland klinici, mogu pomoći u kontroli specifičnih ponašanja. Studije sugeriraju da su simptomi antisocijalnog poremećaja ličnosti najgori oko dobi od 24. do 44. godine, a zatim imaju tendenciju poboljšanja nakon 45. godine. Lijekovi općenito pomažu samo osobama s agresijom, depresijom ili nestabilnim raspoloženjem, a liječnik može pripisati:
- Antidepresive koji mogu regulirati razinu serotonina u mozgu.
- Antipsihotike koji mogu kontrolirati nasilno ponašanje ili agresiju.
- Stabilizatore raspoloženja koji pomažu upravljati teškim promjenama raspoloženja ili ponašanja.
Kognitivno bihevioralna terapija je vrsta savjetovanja koja se usredotočuje na promjenu mišljenja i ponašanja osobe. Ova vrsta terapije može pomoći osobama s antisocijalnim poremećajem ličnosti da razmisle o tome kako njihovo ponašanje utječe na druge. Osoba s ovim poremećajem ličnosti također može imati koristi od individualne terapije, grupne terapije ili obiteljske terapije.
Antisocijalni poremećaj ličnosti i psihopatija
Antisocijalni poremećaj ličnosti i s njim povezano stanje psihopatija od posebnog su interesa za istraživače i praktičare zbog ozbiljne štete koju nanose pojedincima. Ipak, postoji suglasnost da nije svaki pojedinac s antisocijalnim poremećajem osobnosti psihopat. Zapravo, istraživanja pokazuju da samo jedna trećina ljudi s antisocijalnim poremećajem ličnosti ispunjava kriterije za psihopatiju. Međutim, mnogi psihijatri vjeruju da postoji i obrnuti slučaj, odnosno da psihopati često mogu ima antisocijalni poremećaj ličnosti. Postoji mnogo studija koje istražuju odnos između psihopatije i drugih poremećaja ličnosti izvan antisocijalnog.
Britanski psiholog Ronald Blackburn psihopatiju zamišlja kao osobine ličnosti koje su bliže narcisoidnim i histrionskim poremećajima ličnosti nego antisocijalnim. Prema njemu, neki kriteriji psihopatije mogu se naći kod antisocijalnog poremećaja ličnosti poput impulzivnosti, laganja, neodgovornosti, nedostatak grižnje savjesti, ali oni se pojavljuju i kod drugih poremećaja ličnosti.
