Zbog koronavirusa morali smo iz temelja promijeniti svoje svakodnevne navike, a to se pored ostalog odnosi i na odlazak zubaru koji je sada moguć jedino u hitnim slučajevima. Nažalost, ljudi imaju problema sa zubima jednako kao i prije pojave virusa te smo izv. prof. dr. sc. Tomislava Lauca, dr. med. dent., spec. ortodoncije zamolili da nam odgovori kako postupiti u određenim situacijama kada ne možemo do stomatologa.
Izv. prof. dr. sc. Tomislav Lauc, dr. med. dent., spec. ortodoncije
Dr. Tomislav Lauc predaje na Studiju antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu, a gostujući profesor je na Stomatološkom fakultetu u Sarajevu. Predsjednik je Hrvatskog društva ortodonata HLZ i član Središnjeg odbora European Academy of Dento-Maxillo-Facial-Radiology. Gostujući je član Angle Society of Europe. Glavni je urednik međunarodnog znanstvenog časopisa South European Journal of Orthodontics and Dentofacial Research (SEJODR) i recenzent i član uređivačkih odbora nekoliko znanstvenih časopisa.
Dr. Lauc je u ovoj kriznoj situaciji uzrokovanoj koronavirusom u Poliklinici Apolonija počeo provoditi prve virtualne stomatološke preglede te besplatno savjetovanje pacijenata tijekom krize.
mZ: Možete li pojasniti što je virtualni stomatološki pregled i kome je on namijenjen?
Potpuna novost koju smo pokrenuli su virtualni stomatološki pregledi pomoću kojih možemo u velikoj mjeri pomoći kod različitih stanja. Povezali smo video konferencije sa snimanjima zuba iz određene udaljenosti kako bi smanjili rizik za pacijenta i zdravstveno osoblje, a ipak pomogli pacijentima. Ovo je potpuna novost na tržištu i tu se pokazuje hrvatska inovativnost jer moje kolege iz različitih država sada uče od nas. Zbog specifičnosti manualnog posla, dentalna medicina nije do sada koristila mogućnosti telemedicine, no krizna vremena zahtijevaju nove pristupe. Sustav omogućuje primjenu kod prvih pregleda pacijenta i izrade osnovnog plana stomatološkog liječenja, kontrolne preglede tijekom ortodontske terapije te analizu stanja kod manjih bolnih i neugodnih stanja koji ne potpadaju među hitne slučajeve koje treba hitno primiti tijekom COVID-19 pandemije. Posebno je značajno da služi kao zamjena za pregled koji prethodi upućivanju na RTG snimanje. Naravno, sustav se može koristiti i kod redovitih kontrola nakon liječenja kao i nadopuna uz standardni stomatološki pregled. Kada je potrebna RTG snimka, stupa se u koordinaciju s radiološkim laboratorijima te se provodi osnovno planiranje terapije putem digitalnih RTG snimaka. Također, moguća je i izrada vizualizacije plana terapije, a kod ortodontskih pacijenata i simulacija pomaka zuba. Snimke pacijenata rade se snimanjem izvan usta prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije u laboratorijima koji su za to osposobljeni. Potom se one pregledavaju također putem interneta, što ćemo kao i virtualne preglede provoditi iz prostora poliklinike, ali i iz domova pojedinih doktora koji su na radu od kuće.
Četiri osnovna hitna stanja
mZ: Koji slučajevi se smatraju hitnim i mogu doći na pregled kod stomatologa?
Prema uputama Hrvatskog stomatološkog društva četiri su osnovna hitna stanja u dentalnoj medicini koja su tijekom ove pandemije indikacija za provedbu terapijskog postupka. Prva je infekcija i otok uzrokovan zubom. Drugi problem je intenzivna bol zuba koja se pojačava, često je pulsirajuća i prati je nemogućnost zagriza na bolni zub. Jedan od razloga za hitno javljanje stomatologu je i krvarenje u usnoj šupljini koje se ne zaustavlja spontano, a posljednji razlog je trauma zuba, dakle ozljeda koja dovodi do loma zuba, pomaka ili čak izbijanja zuba. U ovim slučajevima nužno je što prije intervenirati. Ostali problemi koji se mogu pojaviti za vrijeme ovog izvanrednog stanja su manja puknuća zuba, oštećenja plombe, krvarenje i upala zubnog mesa te oštećenja ili ispadanja protetskih nadomjestaka ili ortodontskih naprava. U tim slučajevima treba postupiti prema uputama stomatologa.
mZ: Postoje li neke mjere koje pacijenti mogu sami poduzeti u slučaju da im ispadne plomba ili pukne zub, a ne boli ih toliko da bi intervenirao stomatolog?
U ovakvim slučajevima potrebno je javiti se što prije svojem stomatologu kako bi on procijenio stanje i dao detaljne upute temeljene na konkretnom slučaju. Ono što je univerzalno i što se može primijeniti u svim slučajevima je da se održava dobra oralna higijena, da se izbjegava jako hladna i jako vruća hrana i pića te izbjegavati jesti tvrdu hranu, a pogotovo na taj zub koji je u pitanju. Mi smo sada pokrenuli virtualne stomatološke preglede pa je i to jedna od opcija.
mZ: Što se može dogoditi, ako se zub ostavi bez plombe, koliko je obično vremena potrebno da nastane veća šteta?
To se razlikuje od slučaja do slučaja. Do ispadanja plombe primjerice ne dolazi tek tako, najčešći uzrok je karijes koji se zavukao ispod plombe. Dakle, tu već postoji šteta i koliko će proći dok se jave simptomi najviše ovisi o tome koliko je „duboka“ bila ta plomba. Kod puknuća zuba također sve ovisi o tome koliki dio zuba se odlomio i koliko je pukotina blizu živca. Jednostavna mala fraktura cakline ne mora nikada uzrokovati probleme dok veća fraktura zuba koja ostavlja veliki dio dentina izloženog predstavlja rizik za razvoj karijesa na tom mjestu. Koliko će vremena proći dok se to dogodi, opet ovisi o tome koliko je kvalitetna higijena.
Zbog koronavirusa ibuprofen je bolje izbjegavati
mZ: Koje lijekove je najbolje odabrati u slučaju zubobolje?
Inače za bolna stanja često propisujemo ibuprofen. Trenutno postoje dvojbe oko korištenja ibuprofena kod osoba oboljelih od infekcije COVID-19. Svjetska zdravstvena organizacija prvo je dala preporuku da se on ne koristi kod osoba sa simptomima, zatim je tu preporuku povukla zbog nedovoljnih dokaza i vjerojatno pritisaka farmaceutske industrije. Ipak, dok se ova dvojba ne razriješi konkretnim znanstvenim dokazima preporučio bih izbjegavanje nesteroidnih protuupalnih lijekova kao što su ibuprofen i acetilsalicilna kiselina te uzimanje paracetamola kod slabijih bolova ili paracetamol u kombinaciji s nekim opioidnim analgetikom kod intenzivnijih bolova.
mZ: Što je dobra dnevna dentalna higijena?
Dobra dentalna higijena podrazumijeva detaljno četkanje dva puta dnevno u trajanju od najmanje dvije minute. Nužan je i neki oblik higijene između zubnih prostora pomoću interdentalne četkice ili zubnog konca, barem jednom dnevno. Ukoliko su prisutni neki od spominjanih problema, oštećenje ili lom zuba ili plombe, krvarenje ili upala zubnog mesa, svakako preporučujem i korištenje tekućine za ispiranje usne šupljine na bazi klorheksidina tri puta dnevno kroz kraći vremenski period.
