Powered by:
Iako multipla skleroza ne mijenja imunološki status oboljelih, uzimanje lijekova koji utječu na tijek bolesti može utjecati na imunološki odgovor na infekciju koronavirusom. U kojim slučajevima je potrebno modificirati ili prekinuti terapiju, provjerili smo s dr. Habekom
Od multiple skleroze u svijetu boluje gotovo 2,3 milijuna ljudi, a u Hrvatskoj oko 6000. Zovu je bolest s tisuću lica, pogađa mlade odrasle osobe te dovodi do invalidnosti. Uzrok joj se ne zna, neizlječiva je, ali uz adekvatnu i pravodobnu terapiju kvaliteta života oboljelih može se značajno poboljšati.
O tomu predstavlja li infekcija koronavirusom poseban rizik za oboljele od MS-a, razgovarali smo s profesorom dr. sc. Marijem Habekom, jednim od naših vodećih stručnjaka za ovu bolest. Trenutno je izvanredni profesor na Katedri za neurologiju na Medicinskom fakultetu u Zagrebu te neurolog u KBC-u Zagreb. Prije sedam godina i nakon završetka fakulteta izabran je u 20 najboljih znanstvenih novaka u Klinici za neurologiju KBC-a Zagreb.
Jesu li oboljeli od MS-a rizična skupina?
Kod multiple skleroze imunološki sustav napada živčanu ovojnicu, mijelin, zbog čega nastaju ožiljci ili lezije, što uzrokuje otežanu komunikaciju između mozga i tijela. Riječ je o kroničnoj imunološki posredovanoj demijelinizacijskoj bolesti središnjeg živčanog sustava i najčešća je netraumatska bolest mladih odraslih osoba koja dovodi do invalidnosti.
Ne spada u bolesti koje povećavaju rizik od težih oblika COVID-19 infekcije. Međutim, određeni čimbenici smještaju neke od osoba s multiplom sklerozom u osobe s povišenim rizikom od težih oblika COVID-19.
To su prvenstveno osobe s uznapredovalom multiplom sklerozom, odnosno osobe s težim stupnjem invalidnosti te čimbenicima koji i ostatak populacije svrstavaju u rizičnu skupinu: stariji od 60 godina, osobe smanjene pokretljivosti, osobe s bolestima srca i pluća te indeksa tjelesne mase iznad 30, ističe dr. Habek.
Je li potrebno mijenjati terapiju?
Zanimalo nas je što se događa s terapijom za MS u slučaju zaraze virusom SARS-CoV-2. Dr. Habek objašnjava da će to ovisiti o lijeku na kojem je bolesnik te kliničkoj prezentaciji infekcije virusom.
Tako se prva linija liječenja ne prekida, dok se u slučaju druge linije liječenja, svi lijekovi prekidaju ili se odgađa njihova primjena u vrijeme infekcije virusom.
Pri tome je važno napomenuti da većina oboljelih koji uzima lijekove druge linije pokazuje blagi tijek bolesti, a broj takvih bolesnika je relativno malen. Dr. Habek ističe da je svakako potreban povećan oprez i strogo pridržavanje epidemioloških mjera.
Također se savjetuje da se sve osobe s multiplom sklerozom cijepe protiv gripe, ističe dr. Habek.
Kako se ponašati u vrijeme pandemije?
Dr. Habek upozorava da je, bez obzira na razinu osobnog rizika od obolijevanja, potrebno pridržavati se preporuka epidemiologa. Osobe s MS-om ne moraju prestati obavljati svakodnevne aktivnosti poput kupnje, tjelovježbe ili drugih hobija, no pritom se ne smije zaboravite održavati razmak od 2 metra od drugih osoba. Također treba izbjegavati boravak u gužvi i velika okupljanja, ne dodirivati lice rukama te redovito prati ruke. Kod bolesnika s povišenim rizikom potrebno je pokušati s poslodavcem dogovoriti rad od kuće.
U Hrvatskoj se svake godine 26. rujna obilježava Nacionalni dan multiple skleroze, bolesti čiji su prvi simptomi gubitak vida na jednom oku, nemogućnost razlikovanja boja i bolovi tijekom pokretanja oka, dvoslike, poremećaj ravnoteže i vrtoglavica, oslabljena funkcija ruke ili noge, ispad osjeta ili utrnulost te smetnje mokrenja ili stolice. S obzirom na to da je MS vrlo složena i relativno nevidljiva bolest, često je prepoznata tek u uznapredovalom stadiju. Bolest može izazvati ireverzibilne neurološke probleme, što je dodatni razlog zbog kojeg je važno naučiti što prije prepoznati znakove bolesti.
