Zdravlje Simptomi i pomoć 8881 prikaza 21. lipnja 2013.

Spriječi nastanak raka debelog crijeva

Krznaric03_Roa_261012
1/2
zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

Karcinom debelog i završnog crijeva jedan je od dva najčešća sijela raka i zahvaća više od milijun ljudi godišnje u svijetu. Budući da je u Hrvatskoj drugi uzrok smrtnosti od zloćudnih bolesti oba spola (u muškaraca iza raka pluća, a u žena iza raka dojke), upitali smo specijalistu gastroenterologije prof. Željka Krznarića možemo li spriječiti nastanak ove zloćudne bolesti

Prvi i sigurni znakovi oboljenja od raka debelog crijeva

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2008. godine, godišnje u Hrvatskoj od raka debelog crijeva na 100.000 stanovnika oboli oko 69, a umre oko 41 osoba. U ukupnom broju novooboljelih od raka, oko 15 posto muškaraca i 13 posto žena oboli upravo od ove bolesti. Godišnje se otkrije oko 3000 novooboljelih, no u više od polovine njih bolest je već proširena. Iako rak debelog crijeva raste polako, tek kada je dovoljno velik izaziva simptome.

Profesor dr. sc. Željko Krznarić, specijalist gastroenterologije, voditelj jedine Kliničke jedinice za kliničku prehranu u Republici Hrvatskoj te predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora otkrio nam je koji sve znakovi mogu upućivati na rak debelog crijeva, a zbog kojih bi osoba svakako trebala potražiti savjet liječnika. 'Simptomi raka debelog crijeva ovise o mjestu nastanka karcinoma i o njegovoj veličini. Neki od njih su promjene u pražnjenju stolice, dugotrajni grčevi, bol i nelagoda u trbuhu, lažni nagoni na pražnjenje stolice, osjećaj da se debelo crijevo nije u potpunosti ispraznilo, umor, neobjašnjiv gubitak na tjelesnoj težini, krvarenje iz debelog crijeva ili krv u stolici.'

Bolest se može ranije otkriti, pa čak i spriječiti

Znanstvena istraživanja, pri kojima je testiranje na prisutnost krvi u stolici provedeno na velikom broju stanovnika, pokazala su da je moguće smanjiti smrtnost od raka debelog crijeva. Bolest se može otkriti u početnom stadiju, kada su izgledi za izlječenje veliki. Jednostavna i jeftina metoda za otkrivanje ovog karcinoma, ali i većih polipa (tkivnih izraslina koje rastu iz sluznice debelog crijeva prema šupljini crijeva) koji lagano krvare jest test na skriveno (okultno) krvarenje. 'Test je pozitivan u 50-90 posto bolesnika, ovisno o mjestu karcinoma i kvaliteti testa. Malu količinu stolice bolesnik stavi u tvornički pripremljen test i tako tri dana za redom. Ako je test pozitivan, potrebne su daljnje pretrage, a ako liječnik posumnja na karcinom, potreban je digitorektalni pregled kojim se mogu otkriti hemoroidi ili karcinom ako je nisko postavljen.'

Prof. Krznarić nadalje pojašnjava kako se kolonoskopskim pregledom u gotovo 95 posto slučajeva otkrivaju čak i male promjene u debelom crijevu. 'Ako kolonoskopom nije moguće pregledati cijelo crijevo, tada je potreban rendgenski pregled crijeva, tzv. irigografija s dvostrukim kontrastom. Ultrazvučni pregled može otkriti metastaze u jetri, a rendgenska slika pluća može otkriti metastaze u plućima. Pregled kompjutoriziranom tomografijom (CT) daje dodatne informacije, kao što su povećanje limfnih čvorova, širenje u okolne i udaljene organe.' Rano otkrivanje raka debelog crijeva smanjuje potrebu velikih kirurških zahvata.

Na sljedećoj stranici pročitaj kakav način prehrane može pridonijeti prevenciji razvoja raka debelog crijeva.

Osobe s većim rizikom oboljenja

 

Osobe koje u obitelji imaju jednog ili više članova oboljelih od karcinoma debelog crijeva, imaju veći rizik za razvoj te bolesti. 'Uzrok tome, osim nasljednih faktora, može biti i to što članovi obitelji mogu biti izloženi istim faktorima okoliša koji imaju kancerogeno djelovanje. Moguća je i genetska sklonost nastanka raka debelog crijeva kada se pojavljuje u više generacija jedne obitelji i to obično u dobi prije 40. godine.'

Najčešći genetski sindromi koji se prenose generacijama su obiteljska adenomatozna polipoza i hereditarni nepolipozni kolorektalni karcinom. 'Međutim, te bolesti su rijetke, ali kad se potvrde, potrebno je učiniti kod svih članova obitelji kolonoskopiju te genetsko testiranje. Krv u stolici može upućivati na prisutnost polipa ili drugih tumorskih tvorbi u crijevima.' Polipi su u osnovni benigni, ali se smatraju premalignim promjenama jer iz njih može nastati rak debelog crijeva. 'Potrebno ih je stoga rano otkriti te sve ukloniti. Bolesnici s upalnim bolestima crijeva (ulcerozni kolitis i Crohnova bolest), bolestima karakteriziranim upalom sluznice kolona, nakon duljeg vremena bolesti mogu razviti displaziju, a s vremenom i rak.'

Prehranom se možemo zaštititi od oboljenja

Umjerena tjelesna aktivnost zaštitni je čimbenik u sprječavanju nastanka raka debelog crijeva, a pritom je važno obratiti pozornost i na prehranu. 'U debelo crijevo dospijevaju različite tvari iz hrane, od kojih su neke i štetne te mogu uzrokovati oštećenja sluznice. Prehrana koja sadrži mnogo vlakana – povrće, voće i slično, ne izaziva izlučivanje žučnih kiselina, od nje je veća masa stolice, a pokreti crijeva su brži zbog čega se moguće kancerogene tvari razrjeđuju, njihov dodir sa sluznicom je kraći te je brža eliminacija sadržaja iz crijeva.'

Mediteranski način prehrane posebice može pridonijeti prevenciji razvoja raka debelog crijeva jer ga karakterizira obilje hrane biljnog podrijetla, maslinovo ulje kao osnovni izvor masnoće, umjerene količine ribe, sira i mliječnih proizvoda te smanjena količina životinjskih masti. 'Takva prehrana također sadrži važne minerale i bogata je prirodnim antioksidansima. Dokazano je kako vitamini A, C, E te kalcij i selen iz hrane mogu imati zaštitno djelovanje, dok vitamin D smanjuje rizik od raka debelog crijeva za čak 33 posto', tvrdi prof. Krznarić.

Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva

Upravo zbog činjenice da rak debelog crijeva kasno daje simptome bolesti, a rizik za njegov razvoj značajno raste nakon 40. godine, pokrenut je prije nekoliko godina Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva koji ima za cilj što ranije otkrivanje bolesnika koji nemaju evidentne simptome. 'Metoda koja se pritom koristi jest testiranje stolice na tragove krvi koja nije vidljiva prostim okom, ali se može dokazati kemijskim metodama', pojašnjava prof. Krznarić.

Hrvatsko onkološko društvo i Hrvatsko gastroenterološko društvo, za osobe prosječnog rizika, bez znakova bolesti i u dobi iznad 50 godina, u sklopu ranog otkrivanja raka debelog crijeva, preporučuju testiranje nevidljivog (okultnog) krvarenja u stolici svake druge godine. Osobama s pozitivnim nalazom na nevidljivo krvarenje u stolici učinit će se kolonoskopski pregled radi utvrđivanja razloga nevidljivog krvarenja. Za osobe s visokim rizikom za razvoj raka debelog crijeva te postupke treba primijeniti češće i u mlađoj životnoj dobi.

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.