Zdravlje 2674 prikaza 31. kolovoza 2012.

Sol - čuvar zdravlja ili tiha opasnost

Sol450X300
zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

Našeg čitatelja Tomislava zanima kako na zdravlje utječe prestanak konzumacije nerafinirane morske soli s dodatkom joda. Želi konzumirati ninsku sol koja ima prirodno veću koncentraciju joda bez straha da će mu organizam patiti. Naš nutricionist Nenad Bratković mu je ponudio savjet

Tomislav konzumira mediteransku hranu, cjelovite žitarice, mahunarke i povrće iz organskog uzgoja, ribu i jaja. U njegovoj prehrani nema mjesta mesu. Stoga se brine kakav utjecaj bi mogao imati manjak joda u njegovu organizmu.

'Koristim nerafiniranu morsku sol bez aditiva, ali s dodatkom joda pa me zanima je li se ona može u potpunosti zamijeniti s nerafiniranom morskom nejodiranom soli (npr. našom ninskom soli koja ima prirodno veću koncentraciju joda) bez posljedica na zdravlje i eventualnog manjka joda u organizmu?

Zbog intolerancije na gluten, kazein i soju, te namirnice ne mogu konzumirati, a alge ne koristim. Dakle, zanima me je li uz ovakvu prehranu mogu koristiti isključivo nejodiranu sol kao jedinu, a bez negativnog efekta na zdravlje? Inače je puno polemika na tu temu s obzirom da je zakon o jodiranju soli iz prijašnjih vremena, a i samom mi je malo nelogično zašto bi se u sol koja već po prirodi sadrži dosta joda dodavao još i dodatni?'

Odgovor stručnjaka

'Unatoč polemikama koje spominješ, Svjetska zdravstvena organizacija još uvijek smatra manjak joda u prehrani ozbiljnim javnozdravstvenim problemom koji utječe posebice na mentalno i fizičko zdravlje, naročito trudnica i djece. Jodiranje soli je najvažnija mjera diljem svijeta kojom se nastoji pribjeći smanjenju mogućnosti obolijevanja od bolesti (gušavost, tireoidizam) povezanih s nedostatnim unosom joda', objašnjava Nenad Bratković.

'Činjenica jest da su time ponajviše ugrožene zemlje Trećeg svijeta, no svejedno opasnost postoji za svakog pojedinca koji nema dovoljno raznoliku prehranu. S druge strane, previsok unos soli vodi do drugog problema, ''tihog ubojice'' hipertenzije (povišenog krvnog tlaka), koji je snažan uzročnik smrtnosti u nas i u svijetu. Stoga su i napravljene preporuke SZO koje sprečavaju velike javnozdravstvene posljedice nedostatka joda u prehrani.

Preporuka je svakako da unosiš onu sol koja sadrži količine joda dozvoljene pravilnikom o soli u RH iz 2011.godine. Drugim riječima, sol koju koristiš ne mora nužno biti ona koja je dodana umjetnim procesom jodiranja, budući da je ona izuzetim člankom Pravilnika posebno dozvoljena. No, ako si se odlučio za sol koja je prirodno jodirana, tada ona mora sadržavati koncentracije joda (kalijevog-jodida) u količini od 15 do 23 mg joda na kilogram soli.'

Zakon o jodiranju

'Ninska sol ili Fleur de sel (''cvjetna sol' - ''Cvijet soli'') dozvoljena je Pravilnikom, isto kao i tzv. keltska sol, himalajska sol, kosher sol, itd. No pri korištenju istih, valja imati na umu sastav, odnosno koncentraciju joda, koja je (značajno) smanjena u odnosu na klasično jodiranu sol.'

'Svaki proizvođač soli mora imati analizu zdravstvene ispravnosti nadležnog laboratorija odnosno dozvolu Ministarstva zdravstva da je prihvatljiva za konzumaciju opće populacije. Zakon o jodiranju je revidiran posljednji put (prema mojim podacima) 1996.godine, dok je aktualan važeći pravilnik iz 2011.godine te on uzima u obzir preporuke Svjetske zdravstvene organizacije.

Kvalitetni morski plodovi, primjerice ulje jetre bakalara, alge poput spiruline najbolji su izvori joda, no dobri izvori su i jogurt, sušene gljive, školjke, ribe, itd.

Preporučene količine joda

Za odrasle osobe preporučen dnevni unos joda iznosi 150 mikrograma. Kod djece se smatra optimalan unos joda od 100-199 mikrograma po litri. Taj unos uzima u obzir doze potrebne kako bi se spriječile bolesti poput endemskog kretenizma, odnosno strume - guše štitnjače.

Svježa riba na 200 grama prosječno bi trebala sadržavati oko 200 mikrograma joda, što jest oko okvira dnevno preporučenih vrijednosti.

Jednom šalicom jogurta uneseš oko 90-ak mg joda, a istom količinom mlijeka oko 60 mg. Jaja sadrže nešto joda, no ne previše. Sol samu po sebi u umjerenim količinama nije potrebno posve izbjegavati, jer primjerice kod visokih vanjskih temperatura te tjelesne aktivnosti, znojem se gubi značajna količina natrija, a sol je izvor istog minerala.

Ako je tvoja prehrana dovoljno uravnotežena (čitaj: raznolika), unatoč intoleranciji na gluten te eliminacijom namirnica koje sadrže gluten , i u tom slučaju, ako dovoljno i raznoliko unosiš najbolje prehrambene izvore joda poput gore spomenutih, vjerojatno unosiš dovoljno joda prehranom.

No, smatram da unatoč tome nije nužno izbjegavati jodiranu sol, uzimajući u obzir preporučene količine unosa natrija, tim više kada je nepobitno dokazana neizostavnost joda u očuvanju zdravlja čovjeka, primarno u zdravlju štitnjače i epidemije hipotireoidizma.'

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.