U Hrvatskoj se godišnje obavi oko 300 transplantacija organa i već je godinama među vodećima u Eurotransplantu po relativnom broju darivatelja nakon moždane smrti, istaknuto je u utorak u Ministarstvu zdravstva na obilježavanju Nacionalnog dana darivanja i presađivanja organa i tkiva.
Jedan darivatelj može spasiti do osam života te pomoći desecima drugih kroz darivanje tkiva, poručili su ministrica zdravstva Irena Hrstić i nacionalna transplantacijska koordinatorica Marina Premužić, pozvavši građane da potpišu donorsku karticu i podrže transplantacijski program.
“Hrvatska je dugi niz godina prepoznata kao zemlja s izuzetno dobrim rezultatima u transplantaciji, a jako je važno naglasiti da iza svake transplantacije postoji doniranje organa”, rekla je Hrstić u Ministarstvu zdravstva.
Istaknula je da je Hrvatska i prije ulaska u Eurotransplant bila među uspješnijim državama po broju transplantacija i darivanja organa, a članstvom u toj međunarodnoj mreži dodatno je učvrstila položaj među vodećim europskim zemljama.
Ministarstvo zdravstva nedavno je donijelo i novi pravilnik o darivanju organa kojim su proširene mogućnosti potencijalnog darivanja i sustav dodatno usklađen s europskom praksom. Ministrica je istaknula da donorska kartica predstavlja pristanak osobe za života na darivanje organa nakon smrti, no da se i tada uvijek razgovara s članovima obitelji.
U Hrvatskoj se uspješno provode transplantacije bubrega, jetre, srca i pluća, a koordinatorica Premužić rekla je da posljednjih godina imamo oko 30 darivatelja na milijun stanovnika. Istaknula je i važnost darivanja tkiva, poput rožnica, srčanih zalistaka i krvnih žila, koje možda ne spašavaju neposredno život, ali ga značajno poboljšavaju.
“Osoba koja dobije rožnicu ponovno progleda i doslovno dobije novi život”, rekla je Premužić, dodavši da je Hrvatski registar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica od osnutka spasio 215 života.
Transplantirane pacijentice svjedočile o novoj prilici za život
Na konferenciji su govorile i transplantirane pacijentice Ana Mrčić i Monika Gvardijan, koje su opisale kako nakon presađivanja vode aktivan i kvalitetan život. Mrčić, kojoj je transplantacija krvotvornih matičnih stanica izliječila mijelodisplastični sindrom, rekla je da se nakon liječenja vratila sportu te nastupa na europskim i svjetskim natjecanjima transplantiranih sportaša.
“Život mi je sada bolji nego prije transplantacije”, rekla je Mrčić, dodavši da nakon presađivanja ponovno planinari, trči i natječe se u atletici.
Gvardijan, transplantirana zbog plućne hipertenzije, također sudjeluje u planinarskim i sportskim pothvatima, uključujući međunarodne ekspedicije transplantiranih pacijenata.
