Zdravlje Simptomi i pomoć 3065 prikaza 28. siječnja 2019.

Simptomi depresije kod muškaraca drugačiji su nego kod žena

Foto: Guliver/Shutterstock
zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

Depresivni muškarci neprestano upadaju u konflikte, svadljivi su i razdražljivi te govore ‘mogu sve sam’. Većina nikad ne potraži liječničku pomoć

Kod muškaraca se depresija rjeđe vidi kao potištenost, loše raspoloženje, osjećaj bespomoćnosti i obeshrabrenosti, a češće se javljaju svadljivost, razdražljivost, napadaji bijesa, agresivna i druga rizična ponašanja, primjerice konzumacija alkohola, nikotina, neodgovorno sudjelovanje u prometu i sl. Depresivni muškarci stvaraju konflikte, dok depresivne žene izbjegavaju sukobe, govori dr. sc. Marija Kušan Jukić, spec. psihijatar iz Centra za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti iz NZJZ-a “Dr. Andrija Štampar”.

Kod depresivnih muškaraca, nastavlja, češće je prisutna izolacija od okoline (“neka me svi puste na miru”), društveno povlačenje, povlačenje u sebe, neprihvaćanje pomoći drugih (“mogu to i sam riješiti”), gubitak volje, loše razmišljanje o sebi, nisko samopoštovanje, strah od neuspjeha, samooptuživanje uz osjećaje krivnje te problem sa spavanjem, gubitak ili povećanje apetita i posljedično tome tjelesne mase, kao i gubitak ili pojačani interes za seksualne odnose.

Bolest s tisuća lica

Teško je procijeniti koliko se muškaraca liječi od depresije, no prema dostupnim podacima, svaka peta žena i svaki deseti muškarac tijekom života dožive barem jednu ozbiljnu depresivnu epizodu. "Poznato je da se muškarci rjeđe i teže odlučuju potražiti stručnu pomoć skriveni iza ‘fasada’ da su snažni, osobito ako žive u okolini u kojoj se pokazivanje emocija, odnosno ispoljavanje simptoma depresivnog poremećaja smatra znakovima slabosti.

Depresivni muškarci dolaze u psihijatrijsku ordinaciju jer imaju problema u kontroli ljutnje, pate od nesanice, zbog stresa na poslu, gubitka posla, razvoda, neki prepoznaju da ne uspijevaju funkcionirati kao ranije, imaju poteškoće u koncentraciji i pamćenju ili imaju bolni kronični sindrom.

Ponekad je gubitak interesa za seksualne odnose razlog zbog kojeg se muškarci javljaju psihijatru, ali nerijetko tek nakon što su već zatražili pomoć urologa. Različiti su simptomi depresije zbog kojih ljudi traže pomoć, što je razumljivo, jer ‘depresija ima tisuću lica’ - objašnjava psihijatrica Kušan Jukić.

Depresija_1450X300_1 Možda te zanima... Depresija - unutarnje krvarenje duše Psiha i seks Možda te zanima... Psihološka ovisnost o pušenju: Zašto je teža od fizičke i kako je prevladati? Zdravlje

Depresija je bolest i pojavljuje se u mladih, muškaraca srednje dobi, a i starijih. U nastanku depresije veliku ulogu imaju stres i gubici s kojima se suočavaju muškarci svih dobnih skupina - stres tijekom studiranja, na poslu, razvod, smrt voljene osobe, zlostavljanje, teške tjelesne i neurološke bolesti, primjerice karcinomi, srčani infarkt, multipla skleroza te ovisnosti, kaže dr. Kušan Jukić.

No bez obzira na to kad se javi, važno je znati da je depresija bolest koju treba ozbiljno shvatiti i liječiti. "Neliječenje depresivnog poremećaja produljuje trajanje bolesti, povećava rizik od ponovnih depresivnih epizoda te je povezano s većim rizikom samoubojstva. Stopa samoubojstava kod muškaraca je četiri puta veća nego kod depresivnih žena", zaključuje dr. Kušan Jukić.

Vodi li depresija u ovisnost?

Pitanje je zanimljivo, ali odgovor bi mogao biti suprotan. Kod muškaraca ovisnosti (kocka, alkohol, pornografija) mogu dovesti do razvoja depresije, koja potom otežava liječenje i oporavak od ovisnosti. Nasuprot tome, upravo su žene u 40. godinama primjer skupine koje će alkoholnu ovisnost razviti na podlozi depresije, odgovara psihijatrica Marija Kušan Jukić.

 | Author: Guliver/Shutterstock Foto: Guliver/Shutterstock

Simptomi muške depresije

  • Povećano društveno povlačenje koje pacijent često negira
  • Burn-out sindrom: pretjerana poslovna predanost prikrivena pritužbama na stres, uskraćivanje pokazivanja brige i tuge, traženje autonomije (‘neka me svi puste na miru’)
  • Neprihvaćanje pomoći drugih. Sindrom ‘mogu ja to sam’
  • Pad ili pojačanje interesa za seks
  • Pojačani intenzitet ili učestalost napadaja bijesa
  • Impulzivnost
  • Pojačana do prekomjerna sklonost uporabi alkohola i/ili nikotina, kao i drugih ovisnosti (klađenje, TV, sport itd.)
  • Jako izražena samokritičnost na temelju navodnog neuspjeha, strah od neuspjeha
  • Okrivljivanje drugih za vlastite probleme
  • Prikrivena ili otvorena neprijateljstva
  • Nemir i uzbuđenost, slaba koncentracija, problemi sa spavanjem i kontrolom težine Odlazak iz roditeljskog doma, otkaz ili mirovina su rizični čimbenici 

 | Author: Guliver/Shutterstock Foto: Guliver/Shutterstock

Kod mladih muškaraca okidač za depresivnu dekompenzaciju psihičkog stanja može biti napuštanje roditeljskog doma (zbog studija ili posla).

Muškarci srednje dobi su najviše pod stresom zbog obitelji i posla, a posebno teško im pada nezaposlenost. Promjene koje donosi odlazak u mirovinu, odnosno gubitak afirmacije kroz posao također su rizičan čimbenik za depresiju. Blaga depresija liječi se potporom, ohrabrenjem, brižnosti obitelji i bližnjih te psihoterapijom. Preporučuje se i fizička aktivnost. Umjerena do teška depresija liječi se lijekovima - antidepresivima, psihoterapijom ili s oboje.

Možda te zanima... Ovisnost o seksu: Izmišljotina ili stvarnost? Psiha i seks Možda te zanima... Nesanica i depresija znak su blokirane krunske čakre Kolumne

Depresija se može vratiti, osobito kod onih koji su imali više od jedne epizode pa je tad potrebna i višegodišnja terapija lijekovima. Većina depresivnih liječi se ambulantno, no bolesnici sa samoubilačkim idejama, posebno ako im nedostaje potpora obitelji, trebaju bolničko liječenje, kao i oni sa psihotičnim simptomima ili većim gubitkom težine.

U Hrvatskoj ima oko 200.000 ljudi s različitim depresivnim poremećajima, a sama depresija često je neprepoznati poremećaj i zbog toga je visoki postotak neliječenih. Procjenjuje se da 50 posto ljudi s depresijom nikad ne traži pomoć, upozorava psihijatrica Marija Kušan Jukić iz NZJZ-a ‘Andrija Štampar’.
 

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.