Alzheimerova bolest jedna je od najtežih dijagnoza današnjice – kronična neurodegenerativna bolest koja postupno uništava pamćenje, govor, orijentaciju i samostalnost.
U Hrvatskoj se procjenjuje da od nje boluje oko 70 000 osoba, a još desetine tisuća žive s blažim oblicima kognitivnog propadanja koji s vremenom mogu prijeći u demenciju.
S obzirom na sve starije stanovništvo, očekuje se da će broj oboljelih rasti – kako u Hrvatskoj, tako i globalno. Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će do 2050. godine broj osoba s demencijom u svijetu dosegnuti 139 milijuna. Zbog toga znanstvena zajednica ubrzano traži načine da bolest prepozna mnogo ranije nego danas – dok još nema ozbiljnih simptoma.
U posljednjih godinu dana, upravo se na tom planu dogodio važan proboj: krvni testovi koji otkrivaju Alzheimerovu bolest i do 10–20 godina prije nego što se pojave prvi znaci zaboravljivosti ili dezorijentacije.
Iako još nisu dostupni u Hrvatskoj, stručnjaci ih smatraju revolucionarnim pomakom u dijagnostici, a moguće je da u idućih nekoliko godina postanu dio redovitih sistematskih pregleda za starije osobe.
Što zapravo mjere ti testovi?
Za razliku od klasičnih metoda – poput magnetske rezonancije mozga ili analize likvora kroz lumbalnu punkciju – krvni testovi jednostavnom analizom venske krvi otkrivaju prisutnost proteina koji su povezani s razvojem Alzheimerove bolesti.
Dva najvažnija biomarkera su:
- Beta-amiloid – protein koji se kod oboljelih nakuplja u mozgu u obliku plakova koji ometaju komunikaciju među živčanim stanicama.
- Fosforilirani tau protein (p-tau217, p-tau181 ili p-tau231) – kada se tau proteini počnu nepravilno preslagivati, dolazi do stvaranja “zamršenih snopova” koji oštećuju živčane stanice.
Ovi testovi mjere omjere i koncentracije tih proteina u krvnoj plazmi, što može biti jasan znak da se patološki procesi u mozgu već odvijaju – iako osoba još ne osjeća nikakve simptome.
Gdje su testovi dostupni i koliko koštaju?
Trenutačno su najnapredniji testovi dostupni u Sjedinjenim Državama, gdje je američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) u svibnju 2024. odobrila prvi test koji se koristi za postavljanje dijagnoze – test Lumipulse G. Cijena mu se kreće između 500 i 1000 dolara, a dostupan je u laboratorijima specijaliziranim za neurološku dijagnostiku. Pokriven je i djelomično osiguranjem za osobe starije od 65 godina u sklopu američkog javnog sustava Medicare.
U Europi još nijedan takav test nije službeno odobren kao klinički alat za postavljanje dijagnoze. Međutim, u Ujedinjenom Kraljevstvu i Švedskoj testiranje je moguće u nekim privatnim klinikama, gdje se uzorci često šalju u SAD na analizu. U Velikoj Britaniji cijena testiranja iznosi oko 900 eura. U Švedskoj se provodi i testiranje iz kapilarne krvi prsta, koje bi u budućnosti moglo biti još dostupnije.
U Hrvatskoj ti testovi još nisu dostupni ni u javnom ni u privatnom zdravstvenom sustavu. No domaći neurolozi i biokemičari prate razvoj situacije, a sudjeluju i u europskim istraživanjima u kojima se provodi validacija tih metoda za širu kliničku primjenu.
Što ako test pokaže povišeni rizik?
Važno je naglasiti – pozitivan rezultat krvnog testa ne znači da će osoba sigurno razviti Alzheimerovu bolest. No, pokazuje da u organizmu već postoje promjene koje su povezane s kasnijim razvojem simptoma.
To daje vrijednu priliku za ranu intervenciju – u životnom stilu, planiranju terapije i uvođenju preventivnih mjera.
Stručnjaci preporučuju sljedeće:
- Redovita fizička aktivnost – barem 150 minuta tjedno umjerene aktivnosti poput hodanja ili plivanja.
- Zdrava prehrana, osobito mediteranskog tipa, bogata voćem, povrćem, maslinovim uljem, ribom i orašastim plodovima.
- Kognitivna stimulacija – čitanje, učenje stranih jezika, zagonetke i društvene aktivnosti.
- Kvalitetan san, jer mozak tijekom sna “čisti” štetne tvari uključujući višak beta-amiloida.
- Kontrola kroničnih bolesti – poput dijabetesa, visokog tlaka i povišenih masnoća.
- Socijalna povezanost – izolacija povećava rizik od kognitivnog propadanja.
A što je s lijekovima?
Do nedavno, Alzheimerova bolest mogla se liječiti samo simptomatski – lijekovima koji blago poboljšavaju pamćenje i koncentraciju, ali ne utječu na samu biologiju bolesti.
No u posljednje dvije godine pojavili su se novi lijekovi koji ciljaju izravno beta-amiloid, pokušavajući ga ukloniti iz mozga. Riječ je o tzv. biološkim lijekovima, koji se primjenjuju infuzijama i djeluju tako da “očiste” mozak od štetnih nakupina.
Najpoznatiji su:
- Lekanemab – odobren u SAD-u u srpnju 2023., a u siječnju 2024. i u Japanu. Smanjuje beta-amiloid i usporava kognitivno propadanje za 27 posto kod ranog stadija bolesti.
- Donanemab – dobio odobrenje FDA-a u srpnju 2024. godine. Također djeluje na čišćenje plakova iz mozga. U ispitivanjima usporio je napredovanje bolesti do 35 posto kod mlađih pacijenata.
Oba su lijeka dostupna u SAD-u, a očekuje se i evaluacija Europske agencije za lijekove (EMA). No zbog složenosti primjene, visokih troškova i rizika od nuspojava (krvarenja, edema mozga), nije izgledno da će brzo postati dio redovne terapije u zemljama poput Hrvatske.
Trenutačno se u Hrvatskoj koriste lijekovi donepezil, rivastigmin i memantin, koji mogu pomoći u ranoj fazi bolesti, ali ne utječu na uzrok bolesti. Novi lijekovi, kada i ako dobiju odobrenje EMA-e, bit će dostupni u specijaliziranim centrima i uz strogu selekciju pacijenata.
Zašto je rana dijagnoza važna?
Rano otkrivanje Alzheimerove bolesti ima višestruke koristi – i za pacijente i za društvo.
Omogućuje:
- ranu primjenu terapije koja može usporiti bolest
- planiranje njege i pravne zaštite
- dulje zadržavanje neovisnosti i kvalitete života
- manji trošak skrbi za obitelj i zdravstveni sustav
Uvođenje krvnih testova moglo bi značiti veliki preokret – testiranje bi se moglo provoditi već u ordinacijama obiteljske medicine, slično kao testovi za kolesterol ili dijabetes.
No, dok se to ne dogodi, važno je da građani budu informirani, da ne ignoriraju prve znakove zaboravljanja i da zatraže savjet neurologa ili psihijatra ako primijete ozbiljnije promjene kod sebe ili bližnjih.
