Istraživanje pokazuje da što je veća razina onečišćenja zraka u nekoj regiji, to je prisutno više mutacija koje potiču rak.
Zagađenje zraka povezano je s nizom mutacija DNK koje uzrokuju rak pluća - pokazala je studija provedena na ljudima kojima je dijagnosticirana ta bolest iako nikada nisu pušili duhan. Nalazi istraživanja oboljelih od raka diljem svijeta pomažu objasniti zašto oni koji nikada nisu pušili čine sve veći udio ljudi koji razvijaju rak, trend koji su istraživači nazvali "hitnim i rastućim globalnim problemom".
Profesor Ludmil Alexandrov, glavni autor studije na Sveučilištu Kalifornije u San Diegu, rekao je da su uočili "problematični trend", ali nisu razumjeli uzrok. "Naše istraživanje pokazuje da je onečišćenje zraka snažno povezano s istim vrstama mutacija DNK koje obično povezujemo s pušenjem", rekao je za The Guardian.
Znanstvenici su u sklopu studije Sherlock-Lung analizirali cijeli genetski kod tumora pluća uklonjenih od 871 osobe koje nikada nisu pušile. To je uključivalo ljude iz Europe, Sjeverne Amerike, Afrike i Azije. Otkrili su da što je viša razina onečišćenja zraka u nekoj regiji, to je više mutacija koje potiču rak prisutno u tumorima stanovnika. Zagađenje zraka finim česticama bilo je posebno povezano s mutacijama u genu TP53. One su prethodno bile povezane s pušenjem duhana.
Ljudi izloženi većem onečišćenju zraka također su imali kraće telomere, zaštitne niti DNK koje se nalaze na krajevima kromosoma. Prerano skraćivanje telomera znak je brže diobe stanica, što je obilježje raka.
"Ovo je hitan i rastući globalni problem koji pokušavamo razumjeti", rekla je dr. Maria Teresa Landi, epidemiologinja koja je sudjelovala u studiji na američkom Nacionalnom institutu za rak u Marylandu.
S obzirom na pad pušenja u mnogim dijelovima svijeta, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD, ljudi koji nikada nisu pušili čine veći udio pacijenata s rakom pluća. Trenutne procjene sugeriraju da se 10-25 posto raka pluća sada dijagnosticira u ovoj skupini. Gotovo svi takvi karcinomi su oblik adenokarcinoma (vrsta raka koji se razvija u žljezdanim stanicama).
Rak pluća i dalje je vodeći uzrok smrti od raka u svijetu. Svake se godine globalno dijagnosticira oko 2,5 milijuna novih slučajeva. Više od milijun smrtnih slučajeva dogodi se u Kini, gdje su pušenje, onečišćenje zraka i drugi zagađivači okoliša faktori.
Nedavna istraživanja otkrila su da su najviše stope adenokarcinoma koji se mogu pripisati onečišćenju zraka zabilježene u istočnoj Aziji. U najnovijem radu, objavljenom u časopisu Nature, identificiran je samo blagi porast mutacija koje uzrokuju rak kod ljudi izloženih pasivnom pušenju.
No u studiji je istaknut značajan rizik od određenih kineskih biljnih lijekova koji sadrže aristolohijsku kiselinu. Karakteristične mutacije povezane s biljnim lijekovima uočene su gotovo isključivo kod osoba s Tajvana koje nikada nisu pušile.
Što jesti za zdravlje pluća?
"Kada govorimo o zdravlju pluća koje može biti narušeno zbog pušenja, zagađenog zraka, boravka u prostorijama s plijesni, utjecaja teških metala ili pak neadekvatne prehrane i manjka tjelesne aktivnosti, prva prehrambena strategija je primijeniti protuupalnu prehranu i povećati unos antioksidansa hranom i/ili dodacima prehrani", rekla je za missZDRAVU Petra Sliško, mag. nutr., voditeljica Kliničko-nutricionističke ambulante u Croatia poliklinici.
Antioksidansi igraju ključnu ulogu u zaštiti stanica od oksidativnog stresa, prirodnog procesa koji se svakodnevno odvija u tijelu i povezan je s razvojem raznih bolesti i zdravstvenih tegoba. Ove zaštitne tvari uključuju vitamine i minerale poput vitamina C, vitamina E i selena, ali i brojne fitokemikalije koje se nalaze u voću, povrću, cjelovitim žitaricama i mahunarkama. Upravo su te biljne tvari često odgovorne i za karakterističnu boju namirnica.
Neki od najbogatijih izvora antioksidansa uključuju citruse, ciklu, povrće iz porodice kupusnjača, bobičasto voće, tamnozeleno lisnato povrće, orašaste plodove i sjemenke, avokado, kao i začine poput kakaa, kurkume, cimeta i đumbira. Mnoge od tih namirnica čine temelj mediteranske prehrane, poznate po svojim blagotvornim učincima na zdravlje.
"Najbolji izvori omega-3 masnih kiselina su plava riba, bijela riba, plodovi mora i alge, no omega-3 masne kiseline pronalazimo i u sjemenkama te orašastim plodovima. Korisno je osigurati i adekvatne doze vitamina D kroz sunčanje i/ili suplementaciju. Magnezij je mineral koji također ima svoje mjesto u pravilnoj prehrani za zdravlje pluća, a njegovi izvori su tamnozeleno lisnato povrće, cjelovite žitarice, sjemenke i orašasti plodovi", objasnila je Sliško.
