Četiri godine od donošenja Nacionalnog strateškog okvira protiv raka, Hrvatska dobiva radioterapijsku opremu vrijednu 85 milijuna eura, no još uvijek nema akreditiranih onkoloških bolnica ni centara izvrsnosti, a udruge kažu da nikada nije bilo teže doći do onkološke skrbi.
Cilj je opremiti najmanje šest bolnica za suvremeno liječenje radioterapijom. Radi se o povijesnoj nabavi ove vrste uređaja koja će nas približiti europskom prosjeku po broju linearnih akceleratora, kažu u Ministarstvu zdravstva.
Nabavlja se 21 linearni akcelerator i devet CT simulatora. Iz državnog proračuna i EU fondova dobiveno je oko sto milijuna eura bespovratnih sredstava za radioterapijsku opremu i informatičku nacionalnu mrežu.
Za KBC Zagreb i KBC Sestre milosrdnice nabavljeno je po pet linearnih akceleratora, za KBC Split četiri, za KBC Osijek i KBC Rijeku po tri linearna akceleratora i za OB Zadar jedan. Po jedan uređaj za HDR brahiterapiju nabavljen je za KBC Zagreb, KBC Sestre milosrdnice, KBC Split i KBC Osijek. Za KBC Zagreb nabavljena su tri CT-a, za KBC Sestre milosrdnice dva te po jedan CT simulator za KBC Split, KBC Rijeku, KBC Osijek i OB Zadar. Iz osiguranih sredstava financira se i gradnja osam bunkera za smještaj akceleratora.
KBC Rijeka i Split već su dobili prošle godine prve linearne akceleratore, u zadarsku bolnicu i KBC Zagreb dio ih stiže ovaj mjesec, u ostali će biti pušteni u funkciju do kraja godine.
Pleština: Stvari se ipak pomiču
"Pomaka ima najviše u radioterapiji, ove godine dostići ćemo standard kakav nikada nismo imali", izjavio je Hini v.d. ravnatelj KBC-a Zagreb i predsjednik Hrvatskog društva za internističku onkologiju Stjepko Pleština.
KBC Zagreb imat će sedam linearnih akceleratora, četiri na lokaciji Rebro, jedan na Jordanovcu i dva u Petrovoj.
Pleština ističe da se stvari u onkologiji ipak pomiču u skladu sa Nacionalnim strateškim okvirom protiv raka, koji je Sabor donio u prosincu 2020. godine. Uvjeren je da će se rokovi poštivati i da će nova radioterapijska oprema biti u pogonu do kraja ove godine.
Informatičko povezivanje u tijeku, nacionalna onkološka baza se izrađuje, a za niz bolnica kupljena je robotska oprema za pripravu citostatika. Ishodi liječenja, dodao je, dijelom se prate putem CEZIH-a, ali ostaje pitanje analitike i interpretacije podataka. Analitika je sve bolja, a informatička podrška trebala bi biti gotova za godinu do godinu i pol. Plan je povezati sve onkološke centre u državi i pratiti ishode liječenja na nacionalnoj razini.
"Otvoreno je ostalo pitanje što se sve smatra onkološkim centrom, jer nije provedena akreditacija. Volio bih da to ide brže, ali ne stojimo na mjestu. Najviše je prigovora u javnosti bilo zbog manjkavosti radioterapije i to bi ove godine trebalo biti riješeno", poručio je Pleština.
Onkološka baza do kraja godine
Baza podataka pred godinu je dana najavljena kao glavni preduvjet za iskorak u onkologiji, a na natječaju za izvođača projekta vrijednog 7,4 milijuna eura, pobijedila je tvrtka IQVIA. Baza još nije u funkciji, a u Ministarstvu kažu da bi trebala biti gotova do kraja godine.
Taj bi projekt trebao osigurati monitoriranje i izvještavanje o svim aspektima onkološke skrbi, osigurati jednako kvalitetnu skrb svima u Hrvatskoj, neovisno o mjestu stanovanja ili bolnici u kojoj se liječe.
U tijeku je završetak prve od tri faze predviđene projektom onkološke baze, odgovaraju iz MIZ-a. Prva faza obuhvaća snimke stanja, radionice sa 18 stručnih skupina koje definiraju podatke koji će se prikupljati u bazi te prijedlog samog rješenja.
Uspostava baze podataka jedan je od važnijih ciljeva Akcijskog plana usmjerenog na smanjenje pojavnosti raka promicanjem zdravih navika, učinkovitiju provedbu preventivnih programa i veću kvalitetu života oboljelih.
Sredstva za provedbu Akcijskog plana za provedbu Strateškog okvira osigurana su kroz državni proračun i fondove EU te za trogodišnju provedbu iznose 8,5 milijardi eura.
Udruge pacijenata: Nikada nije bilo teže doći do onkološke skrbi
I dok su u zdravstvenoj administraciji i ustanovama umjereno optimistični, u udrugama pacijenata tvrde da nikada nije bilo gore s dostupnošću onkološke skrbi.
"Žene koje nam se javljaju u posljednje vrijeme sve su pretrage u javnom zdravstvu obavile preko veze. Nemoguće je drugačije doći na red i obaviti pretrage na vrijeme, osim ako se ne ide privatniku", rekla je Hini Ivana Kalogjera, predsjednica Udruge žena oboljelih i liječenih od raka Nismo same.
I u udruzi Nismo same i u Koaliciji udruga u zdravstvu upozoravaju da se sustav onkološke skrbi urušava. "Ne samo pacijentice, nego nam se i liječnici žale da jako dugo čekaju nalaze, nužne za uspostavu dijagnoze", ispričala je Kalogjera.
Bivši ministar Vili Beroš prošle je godine pokrenuo brzu uputnicu kod sumnje u onkološku bolest koja osigurava dijagnostiku i pregled u roku - od četiri do sedam dana. No u udrugama pacijenata danas kažu kako nisu čuli, ni od liječnika ni od pacijenata, da se u Zagrebu primjenjuju te uputnice.
Procijenjena incidencija raka u Hrvatskoj približna je prosjeku EU, no Hrvatska i dalje ima drugu najvišu smrtnost od raka i taj se trend ne mijenja godinama. Gora je jedino Mađarska.
Stoga je jedan od glavnih ciljeva bio smanjiti smrtnost i broj oboljelih. Podataka za 2024. još nema, ali zadnji podaci pokazuju da je u 2022. broj novodijagnosticiranih slučajeva porastao za 1271 u odnosu na 2021., a više je bilo i smrtnih ishoda - u 41 slučaju.
Ivica Belina iz Koalicije udruga u zdravstvu posebno naglašava deklarativnu mogućnost primjene precizne medicine kod metastatskih pacijenata (gensko profiliranje i ciljana terapija). No činjenica je, ističe, da dio pacijenata nema dostupno gensko testiranje.
"Bolne su točke onkološke skrbi nedostatak jasnih informacija za pacijente, fragmentiranost skrbi, nedostatak akreditiranih centara izvrsnosti i izostanak praćenja ishoda liječenja na nacionalnoj razini, te neadekvatna palijativna skrb", ističe Belina.
