Prevencija je prvi stup Europskog plana za borbu protiv raka pa tako i prevencija HPV-a, uzročnika nekoliko vrsta raka kod ženskog i muškog spola, istaknuto je na šestom Europskom forumu o raku koji je na temu "Provedba održive budućnosti za skrb o raku", održan 4. prosinca u Bruxellesu.
Rak vrata maternice može se spriječiti cijepljenjem protiv HPV-a i redovitim ginekološkim pregledima. Međutim, postotak cijepljenja protiv HPV-a jako varira u zemljama Europe od manje od pet posto do više od 90 posto. U Hrvatskoj je postotak cijepljenih petnaestogodišnjih učenica oko 40 posto, a učenika oko 25 posto.
Prevencija HPV-a
Neil Datta iz Europskog parlamentarnog foruma za seksualna i reproduktivna prava pokazao je atlas provedbe HPV prevencije na kojem se moglo vidjeti kako pojedine zemlje članice provode politike za borbu protiv HPV-a. Hrvatska dobro stoji na tom atlasu, no treba i dalje kontinuirano raditi na podizanju svijesti o HPV-u te bolestima koje uzrokuje kako bi prevencija dostigla cilj Europske komisije.
Švedska je jedna od prvih zemalja u EU koja se približava eliminaciji HPV-a s visokim postotkom zaštite koju provodi u školama, no također i ciljanim akcijama u dobno rizičnim skupinama za nastanak raka, koje se nisu imale prilike cijepiti u školskoj dobi.
Postoje cjepiva koja štite od dva, četiri ili devet tipova HPV-a. Preporučuje se mladima radi zaštite od nastanka spolnih bradavica i nekoliko vrsta raka i predstadija raka – vrata maternice, stidnice, rodnice, anusa. Na besplatno i dobrovoljno cijepljenje protiv HPV infekcije pozivaju se učenici od petog do osmog razreda osnovne škole, a mogu se cijepiti svi od devet do 25 godina starosti.
Cjepiva su visoko učinkovita no budući da ima visokorizičnih tipova koji nisu obuhvaćeni cjepivima, cijepljenje ne uklanja rizik u potpunosti, već ga smanjuje, tako da su redoviti ginekološki pregledi i dalje potrebni i za cijepljene i za necijepljene djevojke i žene.
Živjeti kvalitetno s rakom
Na Europskom forumu o raku naglasak je bio i na kvaliteti života bolesnika te koliko je ona bitna u samoj skrbi za pacijenta i koliko pacijenti trebaju biti involvirani u donošenju odluka i politika o zdravstvenoj skrbi. Istaknuta je i važnost puta bolesnika kroz zdravstveni sustav kako bi se poboljšala skrb.
Preživljenje s rakom dojke značajno se razlikuje ovisno o stadiju u kojem je bolest otkrivena. Oboljeli imaju najbolje šanse da postanu i ostanu bez raka ako se rano dijagnosticiraju i liječe.
Kako je istaknuto, 98 posto pacijenata s rakom dojke preživjet će pet ili više godina ako im se bolest dijagnosticira u najranijoj fazi u usporedbi sa samo 26 posto onih kojima se dijagnosticira uznapredovali stadij. Oko 90 posto pacijenata s rakom pluća preživjet će najmanje godinu dana ako im se bolest dijagnosticira u prvom stadiju, ali s dijagnozom u četvrtom stadiju preživjet će samo 20 posto pacijenata.
Stoga je poruka foruma bila apel da se kontinuirano radi na poboljšanju ranog dijagnosticiranja i pravovremenog liječenja.
Razlike u skrbi između istoka i zapada EU
Zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol (HDZ) tom prigodom upozorava da su općenito veći izgledi da će pacijent umrijeti od raka ako živi u pojedinim zemljama na istoku Unije, nego u njezinu zapadnom dijelu.
Razlog su još uvijek velike razlike u razvijenosti zdravstvenih sustava država članica, uglavnom razmjerno njihovim financijskim mogućnostima.
Ipak, Europska unija kroz specifične politike, vezane primjerice, uz cijenu i dostupnost lijekova, može utjecati da se ove razlike smanje, zbog čega je važno da EU zadrži fokus na pitanju zdravstva za što se Sokol snažno zalaže kao koordinator Kluba zastupnika EPP-a u Pododboru za javno zdravlje Europskog parlamenta (SANT).
Kao indikativan primjer navodi dostupnosti novih onkoloških terapija unutar Unije.
Naime, od 48 ukupno odobrenih novih onkoloških lijekova na razini Europe, pacijentima u Njemačkoj dostupno je njih 46, dok su u Litvi dostupna samo tri.
U Hrvatskoj samo 29 posto onkoloških lijekova dostupnih u EU
Hrvatskim pacijentima, kao i irskim, dostupno je 14 lijekova, dakle 29 posto od odobrenih onkoloških lijekova u EU.
Kao izvjestitelj Kluba zastupnika EPP-a za reformu EU zakonodavstva o lijekovima Sokol radi na tome da svi pacijenti u EU imaju pravodoban i pravedan pristup sigurnim, učinkovitim i cjenovno pristupačnim lijekovima, bez obzira na to gdje žive.
Za hrvatske građane to znači da će imati pristup lijekovima u isto vrijeme kao i građani u, primjerice, Njemačkoj. Dalje, potrebno je jačati i prekograničnu suradnju i ulaganje u centre izvrsnosti, koji bi bili specijalizirani za pojedine vrste bolesti, gdje Europska unija može financijski i organizacijski pružiti veliku pomoć državama članicama.
Pacijentima, koji nemaju mogućnost adekvatnog liječenja u svojoj državi, treba olakšati pristup zdravstvenoj skrbi u inozemstvu za što je potrebno pojednostavniti iznimno kompliciranu europsku regulativu i bolje informirati pacijente o njihovim pravima.
Sokol je sudjelovao u izradi izvješća o jačanju Europe u borbi protiv raka. Snažno se zauzeo za najmlađe onkološke pacijente i pokretanje zajedničke nabave skupih lijekova i snažniju suradnju država članica u liječenju rijetkih vrsta raka, čime će se omogućiti lakša, kvalitetnija i dostupnija zdravstvena zaštita.
Uvođenje EU digitalne zdravstvene putovnice
Ističe i važnost osiguranja dostojanstvenog života osobama koje su preboljele rak. Kao izvjestitelj Kluba zastupnika EPP-a za Direktivu o potrošačkim kreditima Sokol se uspio izboriti da se zabrani diskriminacija osoba koje su preboljele rak kada žele ugovoriti kredite, hipoteke i životno osiguranje.
Novim zakonom zabranjen je nepovoljan tretman osoba koje su preboljele rak pri ugovaranju potrošačkih kredita. “Oduvijek sam govorio da pravo na zaborav mora postati dio europskog zakonodavstva i da Europa mora ukinuti prepreke na koje nailaze osobe koje su preboljele rak prilikom pristupa financijskim instrumentima kao što su zajmovi, hipoteke i životno osiguranje”, ističe europski zastupnik.
Bolje liječenje raka, ali i drugih bolesti, omogućit će uvođenje EU digitalne zdravstvene putovnice, tj. osnivanje europskog prostora za zdravstvene podatke na čemu je Sokol radio kao izvjestitelj Europskog parlamenta.
“Jednom kada se počne primjenjivati, EU digitalna zdravstvena putovnica omogućit će punu digitalizaciju našeg zdravstvenog sustava, bolju razmjenu podataka, dugoročno praćenje nuspojava lijekova te lakši pristup liječenju u inozemstvu. Na kraju, ona će učiniti dostupnima velike količine zdravstvenih podataka u svrhu istraživanja i razvoja novih lijekova i terapija što će, u konačnici, značiti bolju zdravstvenu skrb za sve hrvatske građane”, poručuje zastupnik Sokol.
