Nenad Bratković je magistar nutricionizma i organizator ovogodišnjeg skupa Integrativni pristup zdravlju žena kojem je cilj da se o zdravlju žena progovara na drugačiji i razumniji način.
mZ: NutriKlinika je organizator skupa Integrativni pristup zdravlju žene koji će se održati 6.ožujka u Zagrebu, koji je glavni cilj ovog simpozija i koje poruke su vam najvažnije da se o njima počne više raspravljati i osvještavati u javnosti?
Tijekom mojih 12 godina stručnog rada s pacijentima i klijentima u NutriKlinici - nutricionističkoj ordinaciji za dijetoterapiju i sportsku prehranu, uvidio sam potrebu da se o temama zdravlja, a naročito zdravlja žene progovara na drugačiji, rekao bih, razumniji način. Suradnjom sviju stručnjaka koji se stručno bave zdravljem žene, promišljajući o zdravlju žene kroz sveobuhvatan integrativan pristup. Želja mi je da se antagonizmi između struka i osobni prijepori stave sa strane, a da zajedničkim naporima, znanjem i poboljšanjem komunikacije s pacijenticama doprinesemo kvalitetnijem pristupu zdravlju žene.
Riječ je primarno o stručnom skupu namijenjenom zdravstvenim stručnjacima: liječnicima, ljekarnicima, nutricionistima, ali svima koji rade sa ženskim zdravljem. Volio bih da se u javnosti i kroz medije pročuje informacija s predavanja o simpoziju, i da informacija dopre do samih žena, radi kojih simpozij i na kraju radim. Želja mi je da radimo na sustavu stručnjaka u zdravstvu koji bi razmišljali o zdravlju žene „out of the box“, na opisan cjelokupan pristup, no nipošto ne „alternativno“ (u negativnom smislu) pseudoznanstveno, već znanstveno utemeljeno.
Cilj nam je da se ovim simpozijem potakne promišljanje o cjelokupnosti zdravstvenih problema i izazova s kojima se žena susreće, s naglaskom na razdoblje od tinejdžerske dobi, 1.menstruacije, trudnoće i planiranja obitelji, neplodnosti, zdravlja štitnjače, policističnih jajnika i endometrioze, bolnih tegoba i zdravstvenih smetnji u najvažnijem razdoblju žene, sve do nastupa menopauze gdje ćemo se za ovaj simpozij zaustaviti..
mZ: Zašto su danas toliko zastupljene bolesti štitnjače, sindrom policističnih jajnika i endometrioza kod žena? Koliko na ova stanja i bolesti utječe životni stil i što žena jede, a koliko genetika?
Kao i uvijek, kada neke bolesti u javnosti postanu „glasne“, kada se o njima počne više pričati, govorimo da je tome doprinijela bolja dijagnostika, bolje razumijevanje mehanizama ovih bolesti i poremećaja…No jednako tako, prava je istina da se način života u potpunosti promijenio, od prehrane, izlaganju raznim disruptorima iz kozmetike, odjeće, ambalaže prehrambenih proizvoda (okolišnih čimbenika), sve do razine stresa kojim je žena enormno izložena. Pritom stres nije nikakav „marketing“ kojim si stručnjaci peru ruke od odgovornosti ili konkretnih odgovora, nego je riječ o fiziološkoj kategoriji koja utječe na hormonalno i cjelokupno zdravlje žene.
Optimizirana prehrana, suplementacija i biokemijski aspekt djelovanja hrane na fiziologije žene jako je važan, no neće biti dovoljan ako žena stavlja na kožu svaki dan kozmetiku koja sadrži endokrine disruptore, ako je u emotivnom stresu koji djeluje na njezine nadbubrežne žlijezde i jajnike, ako ne spava dovoljno već bjesomučno radi.. Ako se k tome pridruže loše „karte“ genetike koje su ženi dane rođenjem, konačni ishod neće biti povoljan.
No, tu su i zamke, primjerice, ako žena jede bez glutena, a nutritivno bezvrijedno , ne znači da će njezina štitnjača biti bolje. Ako je izbacila masti iz prehrane, bit će onemogućena u reproduktivnom smislu plodnosti... Česti su deficiti mnogih mikronutrijenata jer žena jednostavno ne jede nutritivno kvalitetno, pa čak i kada je uvjerena da jede zdravo jer jede ekspandirani kreker od riže („stiropor“) ili kolače od agavinog sirupa i gomile eritritola…
mZ: Zašto je danas bitan individualan pristup dijagnostici liječenju, kada pričamo o ženskom zdravlju?
Nijedna pacijentica, nijedna žena nije nipošto još jedan broj u kartonu liječnika, u folderu moje nutricionističke ordinacije, i nakon toga - „sljedeći, molim“. Svaka žena je jedinstvena u svojoj fiziologiji, sastavu tjelesne mase, antropometriji i anatomiji, genetici, psihološkom karakteru, podložnosti stresu, načinu prehrane, i preferencijama hrane, količini i kvaliteti kozmetike koju nanosi na kožu… Danas apsolutno s pravom govorimo o važnosti personaliziranog pristupa, budući da znamo kako drugačije metaboliziramo lijekove (čime se bavi farmakogenomika), da drugačije reagiramo na neku hranu jer je pritom važan mikrobiom (a na kojeg utječemo prehranom, razinom higijene, ali i načinom poroda…)
Svaka žena ima svoje vlastite probleme, izazove s kojima se susreće, a na aspekt mentalnog zdravlja i emocionalnog stresa, ni liječnik ni jedan drugi zdravstveni djelatnik ne smije odmahnuti rukom već saslušati i potom uputiti drugom stručnjaku kako bi se sveobuhvatnim pristupom pomoglo ženi.
mZ: Koliko je zdravlje ženskog endokrinog sustava danas ugroženo od loše hrane, kozmetike i utjecaja iz okoliša?
Neki aditivi iz hrane, poput nitrata i nitrita iz mesnih prerađevina izrazito nepovoljno mijenjaju status probavnog sustava. Nadalje, pouzdano znamo da su ponajviše žene izložene mnogim tvarima koje iskazuju neželjeni učinak na endokrini i reproduktivni sustav, ali i na cjelokupno zdravlje žene. Kemijske tvari s potencijalom djelovanja na endokrini sustav u smislu disrupcije tvari su koje nisu nastale u prirodi, već djelovanjem ljudskog čimbenika. U međudjelovanju s endokrinim sustavom te tvari uzrokuju neželjene razvojne, reproduktivne, neurološke i imunosne učinke na zdravlje čovjeka, a kod djece zastoje pri neurološkom razvoju i rastu.
Neki od najpoznatijih i prepoznatih endokrinih disruptora su dietilstilbestrol koji kao nesteroidni estrogen dokazano inducira promjene koje dovode do raka kod mladih žena. Uz to su ftalati sveprisutni u igračkama, bisfenol A (BPA) u ambalaži hrane, parabeni u kozmetičkim proizvodima te alkil-fenolni pesticidi. Postoje dokazi kako primjerice endometrioza kod žena, bolest koja je ovisna o metabolizmu estrogena povezana s izlaganjem sastavnicama benzofenona, naročito u poveznici izlaganja benzofenonu oksibenzoni, odnosno benzofenoni mogu biti prisutni i u sastavu nekih krema za sunčanje. Oktil metoksicinamat je često korišten UV filter koji djeluje također kao potencijalni endokrini disruptor. Možda najpoznatiji endokrini disruptori koji se još uvijek koriste u mnogim kozmetičkim proizvodima su parabeni i njegovi pojavni kemijski oblici, čije je uplitanje u metabolizam estrogena dobro dokazano.
mZ: Koji su najčešći problemi s kojima dolaze Vaše klijentice?
Svaka dolazi s određenom dijagnozom, ili više njih, a sve te dijagnoze i stanja zahtijevaju dijetoterapiju. Inzulinska rezistencija, amenoreja (izostanak menstruacije), sindrom policističnih jajnika, hipotireoza (usporeni rad štitnjače), neplodnost, povišene vrijednosti triglicerida i kolesterola (zasebno ili u sklopu tzv.kliničke slike), sindrom iritabilnog kolona, karcinom dojke ili jajnika, samo su neke od njih, a koje zahtijevaju promjenu prehrane (dijetoterapiju) i suplementaciju.
No, isto tako dolaze mlade žene koje su na rubu ortoreksije, koje bjesomučno treniraju, ili koje kompulzivno paze na prehranu u strahu i stresom da čine nešto pogrešno.
mZ: Možete li dati 5 savjeta za zdravlje i vitalnost žene neovisno o dobi?
- Redovito se bavite tjelesnom aktivnošću, primarno na svježem zraku i u prirodi te smanjujte egzogeni i endogeni stres.
- Spavajte redovito minimalno 7 sati dnevno. Gasite mobitele 2h prije spavanja.
- Jedite namirnice bogate fitonutrijentima i ključnim nutrijentima za zdravlje žene poput folata (povrće), zdrave masne namirnice (plavu masnu ribu, orašaste plodove, avokado, jaja) i jedite dovoljno proteina.
- Hidrirajte se redovito ispijanjem biljnih čajeva, okrepljujućih juha i zdravih povrtno-voćnih sokova.
- Smanjite količinu šećera i proupalnih masti (palmino ulje, hidrogenirano ulje) u svojoj prehrani na najmanju moguću razinu.
Pročitaj više o simpoziju Integrativan pristup zdravlju žene.
