Popodnevno spavanje na neke osobe djeluje okrepljujuće dok se neki osjećaju mamurno i dezorijentirano, a postoje istraživanja koja pokazuju da popodnevno spavanje povećava rizik od srčanog zatajenja u onih osoba koje su već pod rizikom obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti.
Radi svega navedenog nameće se pitanje je li popodnevno spavanje preporučljivo za sve ili postoje osobe koje bi ga trebale izbjegavati.
Navika lijenih Mediteranaca ili stvarna potreba tijela?
"Uzimajući u obzir psihološki odmor koji nam zatreba nakon intenzivnog mentalnog rada i ubrzanog načina života kojemu smo izloženi tijekom radnog vremena, ali isto tako i uzimajući u obzir korisne učinke kratkotrajnog spavanja na učenje i pamćenje, možemo izvući zaključak da je popodnevno spavanje korisno i da nije tek odlika Mediteranaca ili Meksikanaca koji su lijeni u usporedbi sa sjevernjacima. Međutim, važno je da popodnevno spavanje ne traje predugo i da ne remeti noćno spavanje. Dakle, osobe kojima popodnevno spavanje narušava kvalitetu spavanja noću ili kojima izaziva poteškoće usnivanja i prosnivanja ili održavanja kontinuiteta spavanja kroz noć, trebale bi izbjegavati popodnevno spavanje", objašnjava prof. dr. sc. Zoran Đogaš, dr. med. neuroznanstvenik i somnolog-stručnjak za medicinu spavanja, Voditelj Centra za medicinu spavanja MF u Splitu i KBC Split i Predstojnik Zavoda za neuroznanost MF u Splitu.
Moćno spavanje – power nap
Postoje različite studije koliko bi trebao trajati popodnevni san, ali sve se slažu da ne bi trebao trajati predugo. "Neki ljudi sposobni su odspavati kratko, svega 10 do 15 minuta, i osjećati se jako osvježenima. Tu se može napomenuti da neki imaju razvijenu vještinu moćnog drijemanja tzv. power nap u trajanju od svega nekoliko minuta, koja se može razviti i trenirati, a koju mogu prakticirati i više puta dnevno. Čitavi niz studija pokazao je korisne učinke takve vještine. Nekima je potrebno barem 30 - ak minuta spavanja popodne, a neki odspavaju i puno više, sat ili dva. Treba istaknuti da takvo spavanje nosi daleko veći rizik remećenja noćnog spavanja", govori dr. Đogaš i pojašnjava zašto se neki ljudi osjećaju loše nakon popodnevnog sna i lošijeg su raspoloženja:
Raspoloženje ovisi o fazi sna
"I tijekom popodnevnog spavanja ljudi prolaze kroz različite stadije spavanja jer spavanje nije tek puki odmor i homogeni proces u kojemu se mozak 'isključuje'. Spavanje se dijeli na tzv. NREM i REM spavanje koji su toliko različiti da neki stručnjaci ciklus budnosti i spavanja zapravo vide kroz tri oblika: budnost, sporovalno spavanje ili NREM i REM spavanje. To je zato što postoji jako puno sličnosti u moždanoj aktivnosti i fiziološkim funkcijama između REM spavanja i budnosti. Naravno, u REM-u čovjek spava, ne miče se i obično sanja, ali moždani EEG, rad srca, disanje, tjelesna temperatura i brojne druge funkcije, nalik su onima u budnosti, a ne u sporovalnom spavanju. Na samom početku spavanja nastupa NREM faza koja ima svoja 3 ili 4 stadija, a obično tek nakon 90 - ak min slijedi REM faza. Sukladno tome, bitno je kad se čovjek točno probudi, nakon dovršenog ciklusa ili ne, te iz kojega stadija spavanja. I nakon prospavane cijele noći osjećaj pri buđenju razlikuje se u ovisnosti od toga kad smo se probudili, tj. iz koje točno faze odnosno stadija spavanja", pojašnjava dr. Đogaš.
Za koga je popodnevno spavanje opasno?
Doc. dr. sc. Renata Pecotić, dr. med. pročelnica Katedre za neuroznanost MF u Splitu objašnjava da popodnevno spavanje povećava rizik od srčanog zatajenja u onih osoba koje su već pod rizikom obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti (pretilost, smanjena tjelesna aktivnost, pušenje i sl.). “Isto tako, česta i dulja popodnevna spavanja dovode se u vezu s većom smrtnošću u starijih osoba. Nedavno objavljeno istraživanje u Velikoj Britaniji pokazalo je da se popodnevno spavanje može dovesti u vezu s većom smrtnošću od respiracijskih bolesti u osoba između 40 i 65 godina, ako spavanje traje dulje od sat vremena u popodnevnim satima, ali u zaključku istraživanja ističe se potreba provođenja daljnjih istraživanja koja će potvrditi uzročno-posljedičnu vezu između popodnevnog spavanja i mogućih rizika za zdravlje", objašnjava je dr. Renata Pecotić.
Zašto se nekada jako teško probuditi iz popodnevnog sna?
"Poslijepodnevno spavanje može dovesti do tzv. inercije spavanja, posebno ako traje dulje od 10 do 20 minuta. Inercija spavanja opisuje se kao osjećaj mamurluka i dezorijentiranosti u prostoru i vremenu, nalik osjećaju buđenja iz dubokog spavanja. Obično takav osjećaj ne traje dulje od nekoliko minuta do pola sata, što ipak može predstavljati problem osobama koje moraju nastaviti raditi neposredno nakon popodnevnog buđenja. Problem je veći, ako osoba ima poznate poremećaje spavanja poput dugih spavanja ili nedovoljnog spavanja kroz određeno vrijeme, nesanice i slično. Stoga bi takve osobe trebale izbjegavati popodnevno spavanje posebice dugotrajnije i ono u kasnijim popodnevnim satima", objašnjava dr. Renata Pecotić.
Kako utječe 20, 60 i 90 minuta popodnevnog spavanja?
"Postoje različiti stadiji spavanja te različiti oblici popodnevnog spavanja, stoga i njihov učinak na spavanje tijekom noći nije jednoznačan. Učinci popodnevnog spavanja na neke više moždane funkcije mogu biti pozitivni. Primjerice, popodnevno spavanje u trajanju od 10 do 20 minuta djeluje obnavljajuće na radnu učinkovitost, dok popodnevno spavanje u trajanju od 60 minuta poboljšava kognitivne sposobnosti te pamćenje i koncentraciju. Popodnevno spavanje u trajanju od 90 minuta u nekih ljudi poboljšava kreativnost, emocionalno i proceduralno pamćenje", objašnjava je dr. Đogaš.
Je li popodnevno drijemanje ‘krivo’ za nesanicu?
"Popodnevno spavanje može imati negativan učinak na stadije spavanja tijekom noći. Dulje spavanje ili ono koje se odvija u kasnijim popodnevnim satima može izazvati poteškoće usnivanja i prosnivanja odnosno smanjiti duljinu spavanja tijekom noći, ali i narušiti kvalitetu spavanja odnosno arhitekturu noćnog spavanja tj. pravilan redoslijed i izmjene stadija spavanja i ciklusa spavanja tijekom noći", odgovara dr. Đogaš.
Ako patiš od nesanice evo što možeš učiniti.
