Ravnatelj KBC-a Zagreb Ante Ćorušić rekao je u utorak da o zarazi legionelom na Rebru nije obavijestio ministra zdravstva Vilija Beroša jer je smatrao da su poduzeli potrebne mjere, tj. da su odmah po otkriću bakterije pozvali epidemiološku službu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Šestero pacijenata hospitaliziranih u KBC-u Zagreb, na lokaciji Rebro, zarazilo se legionelom od travnja dosad, potvrđeno je ranije danas iz KBC-a, a od posljedica bolesti umrle su tri osobe. Zadnja među njima umrla je 31. svibnja. Svi zaraženi imali su teške komorbiditete i bili su imunokompromitirani, a legionela je drastično pogoršala njihovo stanje, izvijestili su u KBC-u Zagreb. Dodali su da se u bolničkim sustavima rade preventivne mjere prema pravilima struke i antilegionela program te su poručili da su pacijenti sigurni.
"Ne znam moramo li obavještavati ministra budući da smo čim smo uočili legionelu kontaktirali epidemiološku službu HZJZ-a. Legionelu smo detektirali na jednom slučaju naše prve pacijentice koja je umrla početkom travnja", rekao je Ćorušić za Dnevnik Nove TV.
Epidemiološka služba je isti dan po otkrivanju legionele, provjerila antilegionela program KBC-a Zagreb. "Sve je bilo uredno i bolnica ga je nastavila provoditi te smo redovito izvještavali HZJZ o provođenju antilegionela programa", rekao je Ćorušić.
Napomenuo je da legionele ima svugdje, u svim bolnicama, hotelima tamo gdje boravi puno ljudi jer se ona najbrže razmnožava u vlažnom mediju između 20 i 40 stupnjeva Celzijevih.
Ravnatelj Ćorušić ističe da na Rebru u zadnja dva tjedna nije zabilježen nijedan novi slučaj legionele te da je bolnica naručila i nove, efikasnije filtere te da nastavlja raditi s punim kapacitetom.
Dodao je da se antilegionela program provodi već dugo u KBC-u Zagreb, a sada i pojačano.
"Šestero pacijenata je razvilo infekciju legionelom koja je brzo otkrivena, no nažalost troje je preminulo. Što je uzrok smrti, možemo samo nagađati jer se radilo o teškim bolesnicima", izjavio je.
Objašnjenje zašto je informacija o legioneli u javnost dospjela danas, ravnatelj Ćorušić nalazi u obavijesti koja je jučer poslana svim zaposlenicima bolnice.
"Poslana je obavijest da će proces pasterizacije cijelog vodovodnog sustava u kompleksu bolničkih zgrada na lokaciji Rebro provesti u tom i tom vremenu i da tada sve trošive vode budu uključene kako bi pustili vodu temperature iznad 80 stupnjeva", rekao je .
Objasnio je i da nisu htjeli dizati paniku te je ponovio da legionele vjerojatno ima u svim bolnicama i hotelima.
Što je legionarska bolest?
Riječ je teškom obliku upale pluća koji uzrokuje bakterija legionela. Većina ljudi dobije legionarsku bolest udisanjem bakterija iz vode ili tla. Starije osobe, pušači i osobe s oslabljenim imunološkim sustavom posebno su osjetljive na legionarsku bolest.
Bakterija legionela također uzrokuje Pontiac groznicu, blažu bolest nalik gripi. Pontiac groznica obično prolazi sama od sebe, ali neliječena legionarska bolest može biti kobna. Iako brzo liječenje antibioticima obično dovodi do izlječenja, neki ljudi i dalje imaju problema nakon liječenja.
Simptomi legionarske bolesti
Legionarska bolest se obično razvija dva do 10 dana nakon izlaganja bakteriji legioneli. Obično se na početku bolesti pojavljuju sljedeći simptomi:
- Glavobolja
- Bolovi u mišićima
- Groznica koja može biti 40°C ili viša
Do drugog ili trećeg dana razviju se i drugi simptomi poput:
- Kašlja (iskašljavanje sluzi, a ponekad i krvi)
- Kratkoće daha
- Bola u prsima
- Gastrointestinalnih simptoma, kao što su mučnina, povraćanje i proljev
- Zbunjenosti ili druge mentalne promjene
Iako legionarska bolest prvenstveno zahvaća pluća, povremeno može uzrokovati infekcije rana i drugih dijelova tijela, uključujući srce. Legionarska bolest se liječi antibioticima. Što se prije započne liječenje, manja je vjerojatnost razvoja ozbiljnih komplikacija. U mnogim slučajevima liječenje zahtijeva hospitalizaciju.
Blagi oblik legionarske bolesti — poznat kao Pontiacova groznica — može izazvati groznicu, zimicu, glavobolju i bolove u mišićima. Pontiac groznica ne inficira pluća, a simptomi obično nestaju u roku od dva do pet dana.
Komplikacije do kojih može dovesti legionarska bolest
Legionarska bolest može dovesti do niza po život opasnih komplikacija, uključujući:
- Zatajenje disanja, kada pluća ne mogu opskrbiti tijelo s dovoljno kisika ili ne mogu ukloniti dovoljno ugljičnog dioksida iz krvi.
- Septički šok, kada snažan, nagli pad krvnog tlaka smanji dotok krvi u vitalne organe, osobito u bubrege i mozak. Srce to pokušava kompenzirati povećanjem volumena pumpane krvi, ali dodatno opterećenje na kraju oslabi srce i dodatno smanji protok krvi.
- Akutno zatajenje bubrega, iznenadni gubitak sposobnosti bubrega da filtriraju otpad iz krvi. Kad bubrezi zataje, u tijelu se nakupljaju opasne razine tekućine i otpada.
Ako se ne liječi odmah, legionarska bolest može biti fatalna.
Kako spriječiti rast legionele?
Glavna zaštitna mjera je smanjiti rizik od rasta legionele na mjestima koja proizvode kapljice aerosola koje se mogu udahnuti. Redovite provjere prisutnosti bakterije legionele i odgovarajuće mjere kontrole mogu pomoći u sprječavanju slučajeva legionarske bolesti na mjestima gdje bi ljudi koji su pod većim rizikom od bolesti mogli biti izloženiji. To uključuje mjesta za smještaj turista, bolnice i dugotrajne zdravstvene ustanove. Učinkovite mjere suzbijanja bakterije legionele uključuju:
- Redovito održavanje, čišćenje i dezinfekcija vodovodnih sustava, uključujući spremnike za toplu vodu, sustave za zagrijevanje i slično.
- Održavanje sustava s hladnom vodom ispod 20°C, a sustava s toplom vodom iznad 50°C kako bi se spriječio rast bakterija.
- Osiguravanje pravilnog protoka i cirkulacije vode u vodovodnim sustavima kako bi se smanjio rizik od stajaće vode.
- Dezinfekcija sustava tople vode s visokim razinama (50mg/l) klora dva do četiri sata nakon radova na sustavu i grijačima vode, a prije početka svake tople sezone.
- Redovito čišćenje i dezinfekcija filtera za vodu, rashladnih tornjeva i pripadajućih cijevi koje se koriste u klimatizacijskim sustavima.
Izvor za članak: European Centre for Disease Prevention and Control, HINA, Mayo Clinic.
