Starije osobe koje su izbjegavale hranu četiri sata prije spavanja postizale su bolje rezultate na kognitivnim testovima.
Ograničavanje obroka i međuobroka na razdoblje od devet sati tijekom dana te izbjegavanje hrane četiri sata prije spavanja moglo bi pomoći u usporavanju kognitivnog propadanja u starijoj dobi, tvrde znanstvenici.
Pilot istraživanje provedeno na starijim ženama s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilošću pokazalo je naznake poboljšanja mentalnih sposobnosti kod onih koje su jele unutar ograničenog vremenskog okvira u usporedbi sa ženama koje su obroke raspoređivale tijekom duljeg dijela dana.
S obzirom na mali broj sudionica uključenih u istraživanje, rezultati se smatraju preliminarnima. No potvrde li ih buduća istraživanja, ovi rezultati upućuju na to da bi se kognitivne sposobnosti mogle očuvati jednostavnom promjenom prehrambenih navika, odnosno ograničavanjem vremena za jelo tijekom dana i izbjegavanjem kasnovečernjih obroka.
Profesorica Sue Shapses, nutricionistička znanstvenica sa Sveučilišta Rutgers u New Jerseyju, istaknula je da sam gubitak tjelesne težine može pomoći u usporavanju kognitivnog propadanja u starijoj dobi, no da bi osobe koje ne jedu izvan vremenskog okvira od osam do devet sati i prestaju jesti četiri sata prije odlaska na spavanje mogle ostvariti i "dodatne koristi".
Pretilost u srednjoj dobi povećava rizik od demencije
Demencija predstavlja jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova u Europi. Prema procjenama Alzheimer Europea, više od 12 milijuna ljudi u Europi živi s demencijom, a očekuje se da će taj broj do 2050. porasti za gotovo dvije trećine. Neki čimbenici rizika ne mogu se izbjeći, poput dobi i genetike, no stručnjaci vjeruju da bi se gotovo polovica slučajeva mogla spriječiti ili odgoditi promjenama životnih navika. Pretilost u srednjoj dobi može povećati rizik od razvoja demencije u kasnijoj životnoj dobi za 30 posto.
Shapses je vodila malo kliničko istraživanje u kojem je sudjelovalo 47 žena u dobi od 50 do 79 godina s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilošću. Sudionice su tijekom šest mjeseci poticane da iz svoje svakodnevne prehrane izbace 500 kalorija.
Unutar skupine, 26 žena dobilo je preporuku da jedu isključivo unutar devetosatnog vremenskog okvira. U praksi je to najčešće značilo da su prvi obrok jele oko 10 sati ujutro, a posljednji oko 18 sati. Ostatak sudionica svoje je obroke raspoređivao tijekom otprilike 12 sati dnevno.
Na kraju istraživanja obje su skupine izgubile podjednaku količinu kilograma, u prosjeku oko sedam kilograma, piše The Guardian.
Bolji rezultati na testovima planiranja i rješavanja problema
Međutim, kognitivni testovi pokazali su da su žene koje su ograničile vrijeme unosa hrane ostvarile bolje rezultate na testovima prostornog planiranja i rješavanja problema od žena koje su jele tijekom dužeg dijela dana.
Znanstvenici su također uočili naznake da su te sudionice činile manje pogrešaka na testovima pamćenja i učenja, iako su na pojedinim testovima multitaskinga i vremena reakcije obje skupine ostvarile slične rezultate.
Shapses je opisala učinke kao "umjerene", no istaknula je da rezultati sugeriraju kako vremenski ograničena prehrana može poboljšati sposobnost pamćenja informacija potrebnih za svakodnevne zadatke te smanjiti pogreške povezane s pamćenjem, pažnjom i rješavanjem problema.
Detalji istraživanja predstavljeni su na Nutrition 2026, godišnjem sastanku Američkog društva za prehranu održanom u Marylandu.
Nije važno samo što jedemo, već i kada jedemo
Istraživači sada planiraju ispitati zašto je važno uzeti u obzir ne samo što jedemo, nego i kada jedemo. Moguće je da se koristi ovog pristupa temelje na složenoj međusobnoj povezanosti cirkadijalnih ritmova, metabolizma i upalnih procesa u organizmu.
U mnogim zemljama, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD, uobičajeno je da ljudi jedu tijekom razdoblja od oko 14 sati dnevno, što ostavlja svega deset sati noćnog posta. Međutim, istraživanja upućuju na jasne zdravstvene koristi produljenog noćnog posta.
Pregled znanstvenih radova objavljen u siječnju pokazao je da je završavanje posljednjeg obroka prije 19 sati povezano sa značajnim poboljšanjima tjelesne težine, indeksa tjelesne mase (BMI), opsega struka, krvnog tlaka i pokazatelja metaboličkog zdravlja.
Profesorica Wendy Hall, voditeljica nutricionističkih znanosti na King's Collegeu u Londonu, koja nije sudjelovala u istraživanju, smatra da bi ograničavanje vremena za obroke moglo imati koristi i za zdravlje mozga.
"Vremenski ograničena prehrana predstavlja vjerodostojan pristup očuvanju kognitivnog zdravlja osoba srednje i starije dobi koje imaju prekomjernu tjelesnu težinu. Ne samo zato što može pomoći u kontroli tjelesne mase, nego i zato što izbjegavanje obilnih večernjih obroka može poboljšati regulaciju šećera u krvi, funkciju krvnih žila i smanjiti upalne procese", rekla je.
Ipak, Hall upozorava da su rezultati još uvijek preliminarni te naglašava kako je važno vidjeti cjelovitu studiju koja će proći stručnu recenziju kako bi se utvrdilo jesu li uočena poboljšanja doista klinički značajna.
