Zdravlje 08. ožujka 2022.

Novi sustav otkrivanja raka dojke precizniji te sprječava lažne uzbune!

Neizlječivi rak dojke
Foto: shutterstock Novo istraživanje otkrilo potencijalni lijek koji bi mogao produžiti život kod onih s neizlječivim rakom dojke

Powered by:

zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

Programi ranog otkrivanja raka dojke obuhvaćaju žene između 50 i 70 godina koje svake dvije godine dobivaju poziv za mamografiju. Znanstvenici provode istraživanja kako bi otkrili od koje dobi i u kojim vremenskim razmacima te koje pretrage uključiti, s ciljem sprječavanja lažno negativnih, ali i lažno pozitivnih rezultata koji dovode do nepotrebne tjeskobe i nepotrebnog liječenja kod nekih žena

Mamografija se diljem svijeta koristi kao glavna pretraga u programu ranog otkrivanja raka dojke, a sada su liječnici u Ujedinjenom Kraljevstvu pokrenuli istraživanja kako bi otkrili jesu li sadašnji sustavi probira dovoljno učinkoviti. Vrhunski liječnici za rak trenutno provode istraživanje koje bi moglo dovesti do najradikalnije promjene u postojećem sustavu programa ranog otkrivanja raka dojki u posljednjih 30 godina. Ispitivanja su pokrenuta i s ciljem otklanjanja zabrinutosti da je sustav sklon lažnim uzbunama i pogrešnim dijagnozama kod nekih žena.

Iako će biti potrebno više istraživanja, ako se studije pokažu uspješnim, žene bi mogle biti pozvane na svoju prvu mamografiju u dobi od 40 godina - desetljeće ranije nego sada. Umjesto jednog skeniranja, ponudit će im se niz testova za određivanje personalizirane ocjene rizika od raka dojke, a rezultati će se koristiti za odlučivanje kada će biti pozvane na sljedeći pregled. 

Mamografija teže otkriva rak kod žena s gustim dojkama

Trenutno rani program otkrivanja raka dojke u UK obuhvaća žene u dobi između 50 i 70 godina, a slično je i u Hrvatskoj. Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka dojke obuhvaćene su sve žene u RH u dobi od 50 do 69 godina. U okviru programa žene se pozivaju na besplatni mamografski pregled svake dvije godine. Cilj programa je otkrivanje raka u najranijim fazama, prije nego što se napipaju kvržice i kada je izlječenje vjerojatnije. Dokazano je da mamografija bilježi promjene na dojci oko dvije godine ranije od kliničkog pregleda zasnovanog na pojavi simptoma ili opipljive kvržice.

Dojke | Author: shutterstock Foto: shutterstock Mamografija je rendgensko snimanje dojki s niskim dozama x-zraka kojim se otkrivaju tumori i druge promjene dojke.

Ipak, stručnjaci su dugo kritizirali dosadašnje metode zbog sljedećih razloga:

  • Mamografija daje lažno pozitivne rezultate kod otprilike tri od 100 žena, uzrokujući nepotrebnu brigu.
  • Gustoća dojki je termin koji se koristi za opisivanje omjera masnog, žljezdanog i vlaknastog tkiva u dojci i također predstavlja problem. Mlade žene obično imaju guste grudi, s većom količinom žljezdanog i vlaknastog tkiva i manjom količinom masti. Gusto tkivo dojke izgleda kao bijela površina na rendgenskim snimkama – baš kao i tumori – zbog čega je mamograf teže očitati. Istraživanja sugeriraju da skeniranje može propustiti do 40 posto tumora u gustim dojkama, što daje lažno negativan rezultat.
  • Liječnici također kažu da mamografija dovodi do otkrivanja sićušnih tumora u ranoj fazi koji možda nikada neće nastaviti rasti ili uzrokovati probleme. Poteškoća s kojom se tada suočavaju liječnici je u tome što je nemoguće reći što će od toga napredovati, a što neće, pa se svi takvi slučajevi liječe. To znači operaciju i eventualno radioterapiju, kemoterapiju i druge lijekove. U nekim slučajevima, ove intervencije, koje mijenjaju život, provode se nepotrebno.

U podcastu The Mail on Sunday Medical Minefield, radiologinja sa Sveučilišta Cambridge, prof. Fiona Gilbert, začetnica i voditeljica novog istraživanja u Velikoj Britaniji, ustvrdila je da su redoviti mamografi 'dokazano spašavali živote', ali je iznijela i kritike.

"Možemo bolje", rekla je dodajući da će prema sadašnjem sustavu 'postojati neke žene koje će biti upisane kao da imaju rak koji im možda nikada ne bi naštetio'.

Neki mediji pisali su da se neke žene s niskim rizikom možda uopće neće trebati 'suočiti s tjeskobom' redovitih pregleda, iako planovi izneseni za The Mail on Sunday dokazuju da liječnici zauzimaju oprezniji pristup, s ciljem da se otkrije više slučajeva raka, ali i da se analiziraju negativne strane probira.

U ispitivanju Cancer Research u Velikoj Britaniji, koje je vodila prof. Gilbert u Cambridgeu i na drugim mjestima diljem Ujedinjenog Kraljevstva, 8 000 žena s gustim tkivom dojke dobit će opciju drugih pretraga. Neke se šalju na ultrazvuk, dok se druge upućuju na magnetsku rezonancu (MRI). "Nadamo se da će nam ovo reći koje vrste skeniranja najbolje funkcioniraju za žene s gustim grudima kod ranog otkrivanja raka", rekla je profesor Gilbert.

Redoviti pregledi od 40 godina, ali uz osobnu procjenu rizika, umjesto svake dvije godine za sve žene od 50 do 69?

U drugom ispitivanju pretrage su ponuđene tisućama žena diljem Europe već u dobi od 40 kako bi se odredila njihova osobna ocjena rizika od raka dojke. U bolnici Addenbrooke's Hospital, Cambridge te u Manchesteru i Leedsu, ispituje se 10 000 žena. Polovica će imati trogodišnje mamografije, dok će druga polovica dobiti više pretraga, uključujući mamografiju i druge snimke, za procjenu gustoće dojki, testom sline utvrđivat će se nose li dio genetskog materijala koji ih dovodi u povećan rizik, a dobit će i detaljan zdravstveni upitnik.

Žene s niskim rizikom bit će pozivane na ponovnu procjenu jednom svake četiri godine, dok će žene s visokim rizikom biti pozivane na ponovni pregled jednom godišnje. "Puno je veća vjerojatnost da ćemo otkriti rak dojke kada su žene u 60-im ili 70-im godinama jer dob je najveći čimbenik rizika, ali i mlađe žene obolijevaju od raka dojke. A mlađim ženama trenutno ne nudimo ništa, osim ako imaju obiteljsku povijest raka. Umjesto programa koji počinje od 50 godina za sve, moramo razmišljati pametnije", kaže prof. Gilbert.

Rak dojke | Author: shutterstock Foto: shutterstock Cilj programa je otkrivanje raka u najranijim fazama, prije nego što se napipaju kvržice i kada je izlječenje vjerojatnije.

Rasprava o učinkovitosti redovite mamografije

Rak dojke najčešći je rak kod žena u cijelom svijetu, tako i u Hrvatskoj. Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka dojke obuhvaćene su sve žene u RH u dobi od 50 do 69 godina, a u okviru programa žene na kućnu adresu dobivaju poziv za besplatni mamografski pregled dojki svake dvije godine. Cilj ovog organiziranog probira je smanjiti smrtnost od raka dojke za 25% do 30%, otkriti rak u početnom stadiju u većem postotku nego danas te poboljšati kvalitetu života pacijentica s rakom dojke. Slični se programi provode diljem svijeta, iako se detalji razlikuju. U Americi, gdje je zdravstvena skrb privatna, ženama se savjetuje da se prijave na pregled svake godine od 40. godine, bez gornje dobne granice. U mnogim europskim zemljama žene se svake dvije godine pozivaju na mamografiju.

U Ujedinjenom Kraljevstvu postojali su planovi za proširenje programa nudeći skeniranje svim ženama u dobi između 47 i 73 godine, ali ispitivanja su bila zaustavljena na početku pandemije te nisu nastavljena. Mjerenje dugoročnog uspjeha programa ranog otkrivanja raka dojke također se pokazalo složenim. Brojne velike recenzije posljednjih godina došle su do proturječnih zaključaka, što je izazvalo žestoku raspravu među stručnjacima za rak.

U 2012. godini, izvješće koje je naručila vlada, otkrilo je da je program spriječio 20 posto smrti od raka dojke, no kritičari tvrde da su mnoge studije loše provedene i zanemaruju negativne strane programa, uključujući prečestu dijagnozu te nepotrebno liječenje. Drugo izvješće, koje je 2013. godine provelo medicinsko istraživačko tijelo Cochrane, pokazalo je da je program doveo do jedne smrti manje na 2000 žena, ali isto tako rezultiralo je nepotrebnim liječenjem deset zdravih žena s 'bezopasnim' karcinomima i dovelo do toga da je 200 žena doživjelo 'tjeskobu' zbog lažno pozitivnih nalaza. No i ti zaključci bili su kritizirani od strane nekih stručnjaka s obrazloženjem da su istraživači bili pristrani i da nisu razmatrali prednosti tijekom dovoljno dugog vremenskog razdoblja. Upute za pacijente davale su se naknadno kako bi se u potpunosti objasnilo da su pretrage imale i koristi i potencijalnu štetu. 

'Pad smrtnosti od raka dojke posljedica je i boljeg liječenja, ne samo redovite mamografije'

Međutim, postoje stručnjaci za rak koji smatraju da to nije dovoljno. Jedan od njih je profesor Michael Baum s University College u Londonu, koji je odgovoran za uspostavljanje britanskog programa ranog otkrivanja.

"Rak dojke je složen problem. Htio sam da ovakav program funkcionira. Bio sam jedan od pionira. Pad koji smo vidjeli u smrtnosti od raka dojke posljedica je boljeg liječenja, a ne rane dijagnoze", rekao je te dodao da je lijek tamoksifen koji smanjuje smrtnost od raka dojke za najmanje trećinu, lansiran otprilike u isto vrijeme kad i program. Neka ispitivanja navodno zanemaruju pozitivan učinak ovakvih lijekova i pripisuju sve prednosti isključivo redovitim mamografijama.

Profesor Peter Schmid, klinički direktor Centra za rak dojke Barts, bolnice Sv. Bartolomej također je rekao da ne sumnja da je mamografija korisna, ali nije savršena. "Sada možemo izliječiti mnoge vrste raka dojke, čak i ako se otkriju u kasnijoj fazi. To znači da je teško dokazati da su samo programi za rano otkrivanje raka odgovorni za spašavanje života. No ne radi se samo o preživljavanju. Ako dobijete rak u ranoj fazi, možda će biti potrebno manje liječenja, što je dobra stvar", kaže.

Profesor Baum smatra da se sadašnji programi mogu poboljšati: "Kako znanost postaje sve naprednija i bolja, možda ćemo moći suziti broj žena s visokim rizikom od smrti od raka dojke i ponuditi im pretrage, umjesto da jednostavno pozivamo sve žene“.

Mnoge žene preskaču redovite mamografije jer je pregled bolan

Postoji još jedan aspekt oko kojeg se svi liječnici i pacijenti slažu da bi se mogao poboljšati, a to je udobnost, odnosno nelagoda uzrokovana pregledom. Neka istraživanja sugeriraju da do polovice žena koje preskaču redovite mamografije to čine zbog straha od boli.

Jedna čitateljica Mail on Sunday prisjetila se: "Kad sam bila u svojim 20-ima žene mojih godina tada su razgovarale o tome kako je mamograf bio poput aparata za srednjovjekovno mučenje. Rekle su mi tada: Ne brini, kad budeš u našim godinama, pronaći će način koji nije toliko bolan, ali nisu. Prestala sam ići na mamografiju jer mi se činilo da stavljaju moje vrlo male grudi u vrata hladnjaka i zalupe ih. Uz sve povlačenje, istezanje i gnječenje, grudi su mi još danima bile osjetljive i bolne, a sigurna sam da je to više štetilo nego koristilo. Poznajem žene s velikim grudima i kažu da je i njima jednako bolno."

Prof. Gilbert se složila da bi druga opcija bila 'fantastična' i da znanstvenici naporno rade na osmišljavanju 'pametnijih' metoda, ali u međuvremenu svakako poziva žene da se odazovu na preglede kad budu pozvane jer mamografija je i dalje dokazano najučinkovitija metoda ranog otkrivanja raka dojke.

Neke stvari treba otkriti na vrijeme - rak dojke jedna je od njih. Zato klikni na link i tvoja prijateljica i ti, ili tvoj partner i ti, možete dati #pinkypromiss da ćete se podsjećati na redoviti samopregled. Svjetski nagrađivan projekt #pinkypromiss ove godine provodimo u suradnji s Croatia osiguranjem s ciljem da podsjetimo na važnost samopregleda i pregleda dojki.  

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.