Znanstvenici su razvili tehniku koja precizno locira lezije, što povećava vjerojatnost uspješnog kirurškog zahvata.
Ultramoćna metoda skeniranja mozga mogla bi omogućiti operaciju pacijentima s epilepsijom otpornom na lijekove.
Epilepsija predstavlja najčešći ozbiljni poremećaj moždane funkcije. U svijetu od epilepsije boluje oko 50 milijuna ljudi. U Europi šest milijuna ljudi boluje od epilepsije, a 300 000 godišnje ih je novodijagnosticiranih. Najveći broj bolesnika s novonastalom epilepsijom su djeca do dvije godine i stariji iznad 65 godina. Do 70 % oboljelih uz odgovarajuće liječenje ne bi imali napadaje, a 40 % oboljelih u Europi ne dobiva takvo liječenje, oko 40 % djece s epilepsijom ima teškoće u školi. Među osobama s epilepsijom u Europi vlada visoka stopa nezaposlenosti. Oboljeli od epilepsije izloženi su stigmatizaciji i predrasudama. Epilepsija šteti zdravlju, ali i svim drugim vidovima života pa može biti fizički, psihički i društveni teret pojedincima i njihovim obiteljima.
Mnogi pacijenti uspješno liječe svoje stanje lijekovima, ali kod određenog broja pacijenata koji imaju fokalnu ili žarišnu epilepsiju, simptomi se ne poboljšavaju s lijekovima, pa im kao jedina opcija ostaje operacija.
Pronalaženje moždanih lezija, značajnog uzroka epilepsije, može biti izazovno. Ultramoćni MRI skeneri mogu locirati čak i sićušne lezije u mozgu pacijenata. Ovi 7T MRI skeneri pružaju mnogo detaljniju rezoluciju snimki mozga, što omogućuje i bolje detektiranje lezija. Ako kirurzi mogu uočiti lezije na MRI snimkama, dvostruke su šanse da pacijent nakon operacije više nema napadaje, piše The Guardian.
Međutim, 7T skeneri također su podložni pojavi "tamnih mrlja" poznatih kao gubitak signala. Sada su istraživači u Cambridgeu i Parizu razvili novu tehniku kako bi riješili ovaj problem. Znanstvenici iz Centra za snimanje mozga Wolfson Sveučilišta u Cambridgeu i sa Sveučilišta Paris-Saclay koristili su osam odašiljača oko mozga, umjesto uobičajenog jednog, za "paralelni prijenos" MRI slika, čime je značajno smanjen broj crnih mrlja.
Prva studija koja je koristila ovaj pristup provedena je u bolnici Addenbrooke’s u Cambridgeu, gdje su liječnici testirali tehniku na 31 pacijentu s epilepsijom otpornom na lijekove kako bi vidjeli je li 7T skener s paralelnim prijenosom bolji od konvencionalnih 3T skenera u otkrivanju moždanih lezija.
Istraživanje, objavljeno u časopisu Epilepsia, otkrilo je da je 7T skener s paralelnim prijenosom identificirao prethodno nevidljive strukturne lezije kod devet pacijenata.
Snimke su također bile jasnije od konvencionalnih 7T snimaka s jednostrukim prijenosom u 57 % slučajeva.
Kao rezultat toga, 18 pacijenata (58 % skupine) dobilo je različito liječenje svojih simptoma. Kod devet pacijenata ponuđena je operacija, a jednom je ponuđena laserska intersticijska termalna terapija, koja koristi toplinu za uklanjanje lezije. Petorici pacijenata ponuđena je stereotaktička elektroencefalografija (sEEG), skupa i invazivna tehnika za precizno lociranje lezija pomoću elektroda umetnutih u mozak.
Dr. Thomas Cope, konzultant neurolog na Sveučilišnim bolnicama u Cambridgeu, rekao je: "Epilepsija koja ne reagira na lijekove protiv napadaja može imati ogroman utjecaj na živote pacijenata, često utječući na njihovu neovisnost i sposobnost da zadrže posao. Znamo da možemo izliječiti mnoge od ovih pacijenata, ali da bi to učinili moramo znati točno odrediti mjesto u mozgu koje je izvor njihovih napadaja. Zahvaljujući ovoj novoj metodi, više pacijenata s epilepsijom imat će pravo na operaciju koja im može promijeniti život."
Komentirajući otkrića, Ley Sander, medicinski direktor Društva za epilepsiju, rekao je: "Sve što će poboljšati živote ljudi s fokalnom ili žarišnom epilepsijom koja se ne može liječiti lijekovima treba podržati."
