Srce svakog dana neumorno radi, a na zdravlje srca utječu brojni čimbenici: od genetike i hormona do prehrane, kretanja, stresa i kvalitete sna. Iako su bolesti srca i krvnih žila među vodećim uzrocima smrti u svijetu, neke važne simptome često ne prepoznajemo na vrijeme.
Umor, nedostatak zraka ili osjećaj nelagode u prsima lako možemo pripisati godinama, stresu ili lošoj kondiciji, a ponekad upravo takve tegobe mogu upozoravati na ozbiljniji zdravstveni problem.
Povodom Svjetskog dana srca razgovarali smo s dr. med. Anamarijom Plazonić, specijalisticom kardiologije, o simptomima srčanih bolesti koje često pripisujemo umoru ili stresu, čimbenicima rizika koji mogu biti prisutni čak i kod naizgled zdravih osoba te važnosti preventivnih pregleda. Otkrila nam je i kako menopauza utječe na zdravlje ženskog srca, zašto je važno poznavati vlastite vrijednosti krvnog tlaka i kolesterola te koje svakodnevne navike nam mogu dugoročno pomoći u očuvanju zdravlja srca.
Intervju pročitajte u nastavku članka.
Koji su simptomi srčanih bolesti koje ljudi najčešće pripisuju stresu, umoru, lošoj kondiciji ili godinama?
Najčešći simptomi povezani sa srcem su zaduha u naporu (osjećaj nedostatka zraka), bolovi u prsima tipa stezanja sa širenjem u ruke, najčešće lijevu ruku, koji se javljaju u naporu, a u ozbiljnijim stanjima i u mirovanju, zatim (pre)sinkope i osjećaj nepravilnog rada srca ili palpitacije te edemi nogu. No, ovisno o populaciji, ti se simptomi različito manifestiraju ili ih bolesnici različito opisuju. Neki česti simptomi koje bolesnici sami najčešće pripisuju nekom drugom stanju su upravo umaranje u naporu što najčešće pripisuju godinama, višku kilograma i nedostatku kondicije, zatim pojačano znojenje, posebno u naporu, posebno ako je isto povezano s boli u prsima. Ponekad je to bol u žličici koju bolesnik (a nerijetko i liječnik) pripisuje probavnim tegobama, a može biti manifestacija infarkta miokarda kada sam infarkt zahvaća donju regiju srčanog mišića. Od ostalih manje tipičnih simptoma koji mogu biti manifestacija srčanih bolesti tu su bol u vilici, bol u ramenima te bol u leđima, posebno bol između lopatica.
Razlikuju li se simptomi srčanih bolesti kod žena i muškaraca?
Poznato je da se upravo kod žena javljaju češće ove atipične manifestacije srčanih bolesti kao što su bol u vilici ili bol između lopatica. Također, kod žena je češća zaduha u naporu kao jedini simptom koronarne bolesti (čiji je inače tipični simptom pritisak u prsima). Kod žena su također češći neki opći simptomi tipa umor, opća slabost te mučnina i povraćanje. No ipak, kada je riječ o akutnom infarktu miokarda, važno je napomenuti da je bol u prsima u oba spola najčešći vodeći simptom. Kada se radi o naglo nastaloj boli ili naglo nastalom nedostatku zraka, uvijek je potrebno prvenstveno isključiti akutni koronarni sindrom, zatim disekciju aorte i akutnu plućnu emboliju kao potencijalno fatalna stanja.
Može li netko biti vitak, fizički aktivan i osjećati se potpuno zdravo, a ipak imati povećan rizik od srčanog udara ili zastoja?
Naravno. Iako fizička aktivnost i optimalna tjelesna masa u odnosu na visinu smanjuju kardiovaskularni rizik, nije rijetkost da istovremeno postoje i drugi čimbenici rizika koje osoba možda i ne zna ili ih nije svjesna, a to su povišeni krvni tlak te hiperlipidemija. Također, ukoliko postoji i opterećena obiteljska anamneza, npr. infarkt miokarda kod roditelja ili braće/sestara u dobi mlađoj od 55 godina za muškarce i mlađoj od 60 godina za žene ili iznenadna srčana smrt kod osobe mlađe od 50 godina – ukupni kardiovaskularni rizik je povišen te je važno te podatke uzeti u obzir kod procjene istog. U smislu prevencije važno je znati „svoje brojeve“: vrijednosti krvnog tlaka te vrijednosti kolesterola u krvi, posebice LDL-a, te vrijednost HbA1c koji može otkriti šećernu bolest i inzulinsku rezistenciju. Također, u novije se vrijeme određuje i nasljedna vrsta lipoproteina – tzv. lipoprotein(a), koji se određuje jednom u životu jer je isti gotovo u potpunosti genetski određen, a povećava ukupni kardiovaskularni rizik.
Nadalje, određuje se i apolipoprotein B kao pokazatelj broja čestica „lošeg“ kolesterola odnosno komponenti koje se ugrađuju u stijenku krvne žile i uzrokuju aterosklerozu. U procjeni ukupnog kardiovaskularnog rizika važan nam je i visokosenzitivni C-reaktivni protein (hs-CRP) kao pokazatelj upale niskog gradusa koja pospješuje starenje krvnih žila i aterosklerozu. Upravo njega povisuju standardni i dobro nam poznati čimbenici rizika, a to su: pretilost, posebice abdominalna (visceralna) pretilost, pušenje, inzulinska rezistencija i šećerna bolest tipa 2 te prehrana bogata rafiniranim šećerima, procesuiranom i visokoprocesuiranim hranom, nezdravim mastima te nedostatak kretanja (sjedilački način života). Postoje tablice procjene 10-godišnjeg kardiovaskularnog rizika te svaka osoba starija od 40 godina, a posebno pojedinci s opterećenom obiteljskom anamnezom, mogu zamoliti svojeg liječnika obiteljske medicine ili kardiologa da im procijene taj rizik, a prema tome odrede i daljnje mjere prevencije.
Kako perimenopauza i menopauza utječu na zdravlje srca? Na koje bi promjene žene trebale posebno obratiti pozornost?
Nastupom (peri)menopauze kod žena dolazi do pada razine estrogena i time njegovog zaštitnog mehanizma na kardiovaskularni sustav: povećava se razina LDL kolesterola, stijenke krvnih žila postaju manje elastične te dolazi do promjena u krvnom tlaku. Također, unutarnja stijenka krvnih žila, tzv. endotel, postaje osjetljivija te podložnija oštećenjima što ubrzava aterosklerozu. Zatim dolazi do preraspodjele masnog tkiva te se pojačano nakuplja visceralno masno tkivo (smješteno oko unutarnjih organa) koje je metabolički aktivno te povećava inzulinsku rezistenciju, upalu niskog gradusa te masnu jetru, a time povećava i kardiovaskularni rizik. (Peri)menopauza je razdoblje u životu žene u kojem je vrlo važno obratiti pozornost na sve čimbenike rizika te bi svaka žena, ukoliko prije nije, trebala obaviti preventivni pregled te započeti s preventivnim mjerama. Isto tako, iako nisu zastupljeni u klasičnim algoritmima za procjenu rizika, kod žena su također važni i podaci vezani za reproduktivno zdravlje i trudnoće kao što su anamneza preeklampsije, eklampsije i gestacijski dijabetes, stanja za koja se pokazalo da kasnije u životu povećavaju kardiovaskularni rizik kod žena.
Koje biste preventivne preglede srca preporučili osobama koje nemaju simptome i koliko često ih treba obavljati?
Potrebno je barem svakih nekoliko godina odrediti krvni tlak, razine triglicerida i kolesterola u krvi, HbA1c te tjelesnu masu i opseg struka kao i njihov omjer. U slučaju opterećene obiteljske anamneze ili gore navedenih vrijednosti iznad preporučenih granica, vremenski razmak je potrebno individualno odrediti u dogovoru s liječnikom. Trenutno važeće europske smjernice za prevenciju kardiovaskularnih bolesti preporuke mijenjaju i ovisno o dobi – preporučuje se krvni tlak odrediti barem jednom godišnje kod svih zdravih pojedinaca starijih od 40 godina, a lipidogram i ukupni kardiovaskularni rizik procijeniti barem svakih pet godina.
Koliko na zdravlje srca utječu svakodnevne navike koje često podcjenjujemo – dugotrajno sjedenje, kronični stres, premalo sna i nedovoljno kretanja?
Sve te navike negativno utječu na zdravlje srca. Dugotrajno sjedenje i nedovoljno kretanja zasigurno vode u gubitak ukupne mišićne mase. Naime, smatra se da je upravo adekvatna mišićna masa jedan od prediktora zdravog starenja jer pojedinci s adekvatnom mišićnom masom duže i kvalitetnije žive, vitalniji su, samostalniji i manje obolijevaju, a u slučaju bolesti se brže oporavljaju. Stoga su upravo redovita fizička aktivnost, a posebice trening otpora u kombinaciji s aerobnim treningom pokazali najbolje rezultate u vidu općeg kardiovaskularnog zdravlja. Kronični stres također negativno utječe jer pod utjecajem stresa dolazi do povišenja krvnog tlaka i pulsa, povećava se izloženost kortizolu, a time rizik od razvoja inzulinske rezistencije, dislipidemije i pretilosti (posebice visceralne), a kortizol smanjuje i ukupnu mišićnu masu.
Također, povećava se rizik od endotelne disfunkcije i oštećenja stijenki krvnih žila i time rizik od akutnih tromboembolijskih događaja. Psihosocijalne posljedice kroničnog stresa kao što su nedostatak sna, pušenje, povećana konzumacija alkohola i prejedanje sve imaju negativne učinke na zdravlje srca. Ponekad osobe izložene povećanom kroničnom stresu ne mogu same izaći iz začaranog kruga, a nerijetko i nemaju adekvatnu potporu okoline te je potražiti adekvatnu psihološku pomoć najbolji prvi korak koji se može poduzeti za očuvanje ukupnog zdravlja, pa tako i zdravlja srca. Potreban je holistički pristup i sagledavanje cjelokupne slike.
San, odnosno kvaliteta sna, također je jedan od važnih čimbenika koji utječu na zdravlje srca, a o kojem se nedovoljno često govori. Dokazano je da je osim trajanja sna (idealno je 7–8 sati sna), veoma važna i kvaliteta sna, a osobito se to odnosi na poremećaje disanja u snu, tzv. opstruktivna apneja u snu ili OSA (engl. „obstructive sleep apnea“) koja povećava rizik od arterijske hipertenzije, poremećaja srčanog ritma i rizik od infarkta miokarda.
Male svakodnevne navike su jako važne!
Za očuvanje zdravlja najviše se može postići upravo malim svakodnevnim navikama, a najbolje je te navike usaditi još u djetinjstvu i mladosti, iako nikada nije kasno. To su redovita fizička aktivnost, uravnotežena prehrana te u prehrani koristiti cjelovite namirnice, a smanjiti unos procesuirane i visokoprocesuirane hrane, rafiniranih ugljikohidrata, nezdravih masti, posebice transmasnih kiselina, a povećati unos povrća, mahunarki i cjelovitih žitarica, kvalitetnih izvora proteina i nezasićenih masti.
Također, jako je važno smanjiti unos soli u prehrani. Kad smo kod sitnica, možemo se potruditi kretati se što više, manje udaljenosti prolaziti pješke i koristiti stepenice umjesto dizala, ograničiti unos hrane na tri obroka, ne dosoljavati hranu te ne konzumirati jednostavne ugljikohidrate i šećere na „prazan želudac“. Zatim, vrlo je važno njegovati stabilne i kvalitetne odnose jer upravo oni nam mogu pomoći u razdobljima pojačanog stresa kojima smo neminovno kao društvo izloženi.
