Stres može uzeti veliki danak i napraviti štetu tijelu. Stres remeti ritam spavanja, utječe na probavu, a može poremetiti i menstrualni ciklus. Zbog svojih značajnih učinaka na dobrobit, razumljivo je postaviti pitanje može li stres uzrokovati fizički toliko loše stanje da oponaša simptome stvarne bolesti, poput groznice.
Normalna tjelesna temperatura varira kod različitih ljudi i kod iste osobe tijekom dana. Ujutro je najniža, a navečer najviša. Uzima se da je gornja granica normalne tjelesne temperature izmjerene pod pazuhom 37,2°C, pod jezikom 37,5°C, a u crijevu 37,8°C, piše na stranicama Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije. Vrućica označava stanje u kojem se tjelesna temperatura povisila iznad normalne razine od oko 37°C. Povišena tjelesna temperatura znak je da se tijelo bori protiv neke bolesti i često je znak bakterijske ili virusne infekcije. Iako vrućica uzrokuje osjećaj slabosti, ona ne mora značiti ništa ozbiljno, naprotiv može biti korisna u borbi protiv infekcije. Ako temperatura prijeđe 38, 5°C potrebno ju je snižavati lijekovima i oblozima sobne temperature. Kada temperatura prijeđe 40°C to je opasno stanje i zahtjeva medicinsku pomoć. Još viša temperatura može biti opasna po život i potrebna je hitna medicinska pomoć.
"Iako je vrućica znak infekcije ili druge bolesti, ne postoji puno istraživanja koja dokazuju bilo kakvu povezanost stresa i porasta tjelesne temperature", rekao je dr. Donald Ford, liječnik obiteljske medicine s klinike Cleveland za Health. "Stres može uzrokovati neke fiziološke promjene poput crvenila", objašnjava dr. Ford i dodaje da to ne mijenja tjelesnu temperaturu. Ramiro Jervis, dr. med., liječnik interne medicine u Obiteljskom zdravstvenom centrima na NYU Langone, dodaje kako nije pročitao niti jednu studiju koja pokazuje da stres sam po sebi može uzrokovati vrućicu.
No, iako sam stres možda neće moći izravno uzrokovati groznicu, svejedno može nanijeti ozbiljnu štetu tijelu, a to neizravno može rezultirati vrućicom. "Podnošenje stresa dulje vrijeme može oslabiti ili izmijeniti imunološki sustav tijela", kaže dr. Ford. Niža razina hormona stresa može te zaštititi od bolesti, prema MedlinePlus. Zato tjelovježba može pomoći u izgradnji imuniteta jer se usporava oslobađanje hormona stresa u tijelu. Alka Gupta, dr. med., docentica medicine na Weill Cornell Medicine u New Yorku, dodaje: "Stres može potisnuti imunitet, što osobu može učiniti ranjivijom na virusne ili druge infekcije koji mogu izazvati vrućicu."
Psihogena groznica, navodno je česta kod mladih žena?
Govori se i o psihogenoj groznici za koju se pretpostavlja da je nastala kao rezultat stresa. Međutim, malo je istraživanja provedeno na temu psihogene groznice i taj uzrok povišene temperature nije široko prihvaćen među liječnicima. Većina podataka o psihogenoj groznici dolazi iz članka iz 2015. objavljenog u časopisu Temperature, koji je opisuje kao "psihosomatsku bolest povezanu sa stresom, posebno čestu kod mladih žena". Autor članka, dr. Med. Takakazu Oka, objašnjava da bi "visoke temperature tijela" nekih ljudi mogle biti rezultat "psihološkog stresa". "Neki pacijenti dobivaju visoku temperaturu kada su izloženi emocionalnim događajima, dok drugi pokazuju trajnu nisku temperaturu koja traje mjesecima, pa čak i godinama, bilo tijekom ili nakon situacija s kroničnim stresom", objašnjava dr. Oka. Dodaje da za pacijente koji imaju psihogenu groznicu, koja se ponekad naziva i neurogenom groznicom, nema drugog nenormalnog nalaza koji bi objasni njihovu visoku tjelesnu temperaturu, osim stresa.
"Štoviše, još uvijek postoje liječnici koji ne prepoznaju činjenicu da psihološki stres može uzrokovati visoku tjelesnu temperaturu", piše u časopisu Temperature. U članak se ipak navodi da mehanizam psihogene groznice još nije potpuno razumljiv, iako su studije provedene na životinjama pokazale da psihološki stres može povisiti tjelesnu temperaturu. Autor objašnjava da neki ljudi, kada su izloženi "emocionalnim događajima", mogu razviti vrućicu i do 40 stupnjeva C. Međutim, drugi izloženi emocionalnim događajima "pokazuju trajnu nisku temperaturu". Budući da stres nije dobro dokumentiran kao službeni uzrok vrućice, svakoj vrućici osobito u doba pandemije treba potražiti fizički uzrok. Ako se, osim vrućice, javljaju i drugi simptomi, poput otežanog disanja, nemoj se ustručavati obratiti liječniku.
