Moždani udar jedan je od vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj i jedan od glavnih uzroka trajnog invaliditeta odraslih osoba.
Iako se često povezuje sa starijom životnom dobi, može pogoditi i mlađe osobe. Dobra je vijest da na brojne čimbenike rizika možemo utjecati, a pravodobna prevencija može značajno smanjiti vjerojatnost njegova nastanka.
Povodom Svjetskog dana moždanog udara, koji se obilježava 29. listopada, razgovarali smo s prof. dr. sc. Zdravkom Poljaković Skurić, specijalisticom neurologije i subspecijalisticom intenzivne medicine, pročelnicom Zavoda za intenzivnu neurologiju i cerebrovaskularne bolesti KBC-a Zagreb, predsjednicom Hrvatskog neurološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora te pročelnicom Katedre za neurologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Profesorica Poljaković Skurić, koja je i jedna od utemeljiteljica javnozdravstvene akcije „Dan crvenih haljina”, izdvojila je sedam najvažnijih čimbenika rizika na koje možemo utjecati te objasnila koje su preventivne mjere posebno važne nakon 40. godine.
prof. dr. sc. Zdravka Poljaković Skurić, specijalistica neurologije i subspecijalistica intenzivne medicine
Sedam čimbenika rizika za moždani udar:
- Povišeni krvni tlak
- Povišeni šećer u krvi
- Povišene masnoće u krvi
- Pušenje
- Prekomjerna tjelesna težina
- Nedovoljna tjelesna aktivnost
- Određene bolesti srca koje se mogu liječiti
„Sedam je čimbenika rizika na koje možemo utjecati, a koji su najveći neprijatelji zdravlja krvnih žila mozga. To su povišeni krvni tlak, povišena razina šećera u krvi, odnosno šećerna bolest, povišena razina masnoća u krvi, odnosno takozvane dislipidemije ili hiperlipidemije, zatim pušenje, prekomjerna tjelesna težina, smanjena ili nikakva tjelesna aktivnost i na kraju neke srčane bolesti koje možemo korigirati, odnosno na koje možemo vrlo uspješno utjecati lijekovima”, objašnjava neurologinja.
Nakon 40. godine posebno je važno mjeriti krvni tlak
„Smatra se da bi nakon četrdesete godine trebalo barem jednom tjedno izmjeriti krvni tlak. Pritom je važno pravilno mjerenje, što znači mjerenje u dva navrata s razmakom od otprilike desetak minuta, pri čemu se druga vrijednost uzima kao točna.
Ako je tako izmjeren krvni tlak viši od 140/90 mmHg, mjerenje bi trebalo ponavljati, čak i svakodnevno. Ako su vrijednosti i dalje povišene, potrebno je javiti se liječniku radi uvođenja antihipertenzivne terapije, odnosno terapije za regulaciju krvnog tlaka”, objašnjava prof. Poljaković Skurić.
Redovite laboratorijske pretrage mogu otkriti važne promjene
„Jednom godišnje, također nakon četrdesete godine, trebali bismo napraviti kompletne laboratorijske pretrage kako bismo provjerili razinu šećera u krvi, masnoća u krvi te eventualne promjene u funkciji jetre i bubrega. Te promjene nisu toliko značajan rizik za promjene na krvnim žilama mozga, pa tako ni za moždani udar, ali itekako mogu biti znak nekog drugog poremećaja ravnoteže, odnosno homeostaze i pravilnog funkcioniranja organizma.
Isto tako, vrlo je važno napraviti testove zgrušavanja krvi, odnosno koagulacijske testove”, ističe neurologinja.
Ciljano vježbanje i mediteranska prehrana važni su za prevenciju
„Osim mjerenja tlaka i redovitog vađenja krvi, izuzetno je bitno svakodnevno ciljano vježbanje. To znači da pod vježbanjem ne podrazumijevamo dizanje i nošenje teškog tereta, rad u vrtu ili kućanske poslove, nego ciljane vježbe za pojedine dijelove tijela. Najbolja je neka varijanta istezanja i laganih vježbi koje pozitivno utječu na mišićnu masu, kosti i zglobove.
Svakako treba paziti na prehranu. Ona bi idealno trebala biti mediteranska, a važno je izbjegavati pušenje i prekomjerne količine alkohola. To bi bilo sedam najvažnijih čimbenika rizika i pet najvažnijih mjera za očuvanje zdravlja mozga”, zaključuje prof. dr. sc. Zdravka Poljaković Skurić.
