Istraživanje pokazuje da osobe rođene u novije vrijeme imaju manju vjerojatnost da će oboljeti od demencije u bilo kojoj dobi nego ranije generacije, s tim da je taj trend izraženiji kod žena.
U svijetu trenutno s demencijom živi oko 55 milijuna ljudi, a očekuje se da će taj broj porasti na 139 milijuna do 2050. godine. Svakih tri sekunde jedna nova osoba razvije demenciju, dok čak 75 % slučajeva ostaje neprepoznato i nedijagnosticirano. Međutim, iako se rizik od demencije povećava s godinama, stručnjaci već dugo naglašavaju da to nije neizbježan dio starenja.
"Mlađe generacije imaju manju vjerojatnost da će razviti demenciju u istoj dobi kao njihovi roditelji ili bake i djedovi, i to je znak nade", rekla je za The Guardian dr. Sabrina Lenzen, koautorica studije iz Centra za poslovanje i ekonomiju zdravstva Sveučilišta u Queenslandu. "Ukupni teret demencije i dalje će rasti kako stanovništvo stari, a značajne nejednakosti i dalje ostaju - posebno po spolu, obrazovanju i geografiji."
U članku objavljenom u časopisu Jama Network Open, istraživači u Australiji izvještavaju kako su analizirali podatke 62 437 osoba u dobi od 70 i više godina, prikupljene iz tri dugotrajna istraživanja koja su obuhvatila SAD, Englesku i dijelove Europe. Tim je koristio algoritam koji je uzeo u obzir odgovore sudionika na niz različitih metrika, od poteškoća koje su imali sa svakodnevnim aktivnostima do njihovih rezultata na kognitivnim testovima, kako bi utvrdio imaju li vjerojatnost da će imati demenciju. Zatim su sudionike podijelili u osam različitih kohorti, koje predstavljaju različite generacije. Sudionici su također bili podijeljeni u šest dobnih skupina.
Kao što se i očekivalo, istraživači su otkrili da se prevalencija demencije povećava s dobi među svim kohortama rođenja i u svakoj od tri regije: Ujedinjenom Kraljevstvu, SAD-u i Europi. Međutim, u određenoj dobi, ljudi u novijim generacijama imali su manju vjerojatnost da će imati demenciju u usporedbi s onima u ranijim generacijama.
"Na primjer, u SAD-u je među ljudima u dobi od 81 do 85 godina 25,1 % rođenih između 1890. i 1913. imalo demenciju, u usporedbi s 15,5 % rođenih između 1939. i 1943.", rekla je Lenzen, dodajući da su slični trendovi uočeni u Europi i Engleskoj (iako su u Engleskoj manje izraženi). Tim je rekao da je trend izraženiji kod žena, posebno u Europi i Engleskoj, napominjući da bi jedan od razloga mogao biti povećani pristup obrazovanju za žene sredinom 20. stoljeća. Međutim, uzimanje u obzir promjena BDP-a, metrike koja odražava šire ekonomske promjene, nije bitno promijenilo nalaze.
Profesorica Tara Spires-Jones, direktorica Centra za znanosti o mozgu na Sveučilištu u Edinburghu, opisala je studiju kao dobro provedenu. "Broj ljudi koji žive s demencijom i dalje raste zbog starenja stanovništva, ali ova studija doprinosi dobrim vijestima da novije generacije imaju smanjeni rizik u usporedbi s prošlim generacijama", rekla je.
Iako studija nije istraživala razloge pada, Spires-Jones je istaknula niz čimbenika koji bi mogli biti u igri. "To je vjerojatno zbog intervencija poput obveznog obrazovanja, zabrane pušenja i poboljšanja u medicinskim tretmanima za stanja poput srčanih bolesti, dijabetesa i gubitka sluha, koja su povezana s rizikom od demencije", rekla je.
Spires-Jones je dodala da studija ima ograničenja, uključujući i to da se ne oslanja na službene dijagnoze demencije temeljene na kliničkom testiranju.
Profesor Tom Dening sa Sveučilišta u Nottinghamu rekao je da studija donosi dobre vijesti, ali ne treba pretpostavljati da će se trend nastaviti, s obzirom na to da su neke od najvećih zdravstvenih promjena za smanjenje rizika od demencije možda već napravljene.
Profesor Eric Brunner sa University Collegea u Londonu dodao je da je važno pomno proučiti nedavne trendove i utjecaj politika poput štednje, s obzirom na to da druge studije - uključujući i njegov vlastiti rad koji se odnosi na Englesku i Wales - sugeriraju da incidencija demencije, drugim riječima stopa novih slučajeva, možda više ne opada.
David Thomas, voditelj odjela za politiku i odnose s javnošću u Alzheimer's Research UK, rekao je da dokazi upućuju na to da se gotovo polovica slučajeva demencije može spriječiti ili odgoditi rješavanjem 14 ključnih čimbenika rizika - od pušenja do kvalitete zraka - iako je napomenuo da nisu svi pod kontrolom pojedinaca. "Zato Alzheimer's Research UK poziva vladu da uvede strategiju za sprječavanje bolesti, uključujući rješavanje rizika od demencije", naglasio je.
