Miogeloze su nakupine mliječnih kiselina u samom mišiću ili neposredno oko njega, a može ih se prepoznati kao bolne kvržice na vratu, ramenima i leđima između lopatica. Nastaju zbog nepravilnog sjedenja i stresa, Zlatko Kercel, fizioterapeut i Anja Vukomanović, nutricionistica govore kako se osloboditi te neugodne pojave.
Miogeloze su čest uzrok glavobolje
"Miogeloze su kružna opipljiva bolna zadebljanja mišića i čest su nalaz kod kroničnih bolnih stanja, kod povišenog mišićnog tonusa i preopterećenja mišića. Do njihova nakupljanja dolazi zbog nemogućnosti eliminacije mliječne kiseline iz krvne i limfne cirkulacije. Miogeloze najčešće nastaju u području vrata, ramena i između lopatica. U tim dijelovima su mišići stalno napeti, jer drže glavu i ramena stabilnim pri sjedenju i radu, kao i kod drugih fizičkih aktivnosti", kaže fizioterapeut Kercel i tumači koji su najčešće zahvaćeni dijelovi: "Mišić podizač lopatice, mišić trapezius i supraspinatus. Kvržice u mišiću podizaču lopatice mogu iritirati živce u zadnjem dijelu glave, što dovodi do glavobolje."
I pretjerano mentalno naprezanje može uzrokovati stvaranje mliječnih kiselina
Miogeloze najčešće nastaju kao posljedica dugog sjedenja u jednom položaju (npr. rad za računalom), mogu nastati prilikom spavanja u nezgodnom položaju, pri nepravilnom držanju tijela ili tijekom sportskih aktivnosti, ako dođe do prenaprezanja. "Dugoročno mentalno naprezanje i puno stresa također dovodi do stvaranja miogeloza u mišićima", kaže Kercel.
Kombinirane tehnike liječenja, a za prevenciju pravilna prehrana i vježbanje
"Prije liječenja potrebno je ustanoviti postojeće stanje mišića vrata, ramena i lopatica, raditi na ublažavanju napetosti mišića masažom, manipulativnim tehnikama opuštanja, kiropraktikom i vježbanjem. Potrebno je uvesti termoterapiju i elektroterapiju (ultrazvuk, laser, interferentne struje). U svrhu prevencije potrebna je promjena prehrane, te redovito vježbanje. Posebno je naglasak na vježbama istezanja, jer one utječu na smanjenje nastanka miogeloza te se tako održava dobra pokretljivost mišića", objašnjava Kercel.
Osjećaj peckanja za vrijeme treninga znak je da treba usporiti i tako spriječiti oštećenje mišića
Mliječna kiselina ili laktat u organizmu nastaje metaboliziranjem molekule piruvata u anaerobnim uvjetima. Naime, molekula glukoze se procesom glikolize metabolizira do dvije molekule piruvata. Ovisno o zahtjevima organizma, piruvat se dalje metabolizira u aerobnim ili anaerobnim uvjetima. "Iako aerobni metabolički put osigurava više energije, u uvjetima kad je naš organizam izložen naporima visokog intenziteta, a mišićne stanice još uvijek nisu opskrbljene s dovoljno kisika, započinje anaerobni metabolizam piruvata koji rezultira stvaranjem brzog izvora energije, ali i akumuliranjem nastale mliječne kiseline u stanicama mišića.
Tako akumuliranoj mliječnoj kiselini pripisuje se osjećaj peckanja u mišićima za vrijeme treninga, koji nam ujedno služi i kao upozorenje da usporimo i tako spriječimo prekomjerno oštećivanje mišića. Nakon što se tijelo oporavi i stanice dođu do kisika, a koncentracija akumulirane mliječne kiseline i pH vrijednost u mišićima postanu previsoki, ona se otpušta u krvotok. Tad se jedan dio mliječne kiseline konvertira u piruvat te započinje aerobni metabolizam piruvata, dok drugi dio dospijeva u jetru i metabolizira se do glukoze", objašnjava Anja Vukomanović, mag. nutricionizma iz Hrvatskog akademskog centra primijenjenog nutricionizma.
Suplementi mogu pomoći, ali nisu neophodni
Nutricionistica kaže da su istraživanja pokazala da se na pH vrijednost stanica može utjecati prehranom, odnosno suplementacijom najčešće beta alaninom ili natrijevim bikarbonatom, koji povećavaju puferski kapacitet stanica i tako produljuju trajanje anaerobnog metabolizma energije. "Kao rezultat, dolazi do povećanja izdržljivosti i poboljšanja sportske izvedbe, a takva suplementacija može se preporučiti za profesionalne sportaše prije kratkotrajnih i dugotrajnih aktivnosti visokog intenziteta.
Negativne posljedice takve suplementacije su parestezija pri korištenju beta alanina te probavne smetnje pri korištenju bikarbonata, zbog čega treba biti oprezan s njihovom upotrebom", tumači Vukomanović i naglašava da navedena suplementacija nije neophodna te da nije potrebno uvoditi restrikcije u prehranu kako bi se izbjegla metabolička acidoza, pošto je tijelo razvilo vlastite mehanizme za sprječavanje ili usporavanje pada pH vrijednosti u stanicama. "Važno je da osobe koje se bave tjelesnom aktivnosti, bilo to rekreativno ili profesionalno, slijede prehrambene preporuke te usklade svoj energetski i nutritivni unos s vlastitim procijenjenim potrebama."
