Ćelavost mnogim muškarcima nije omiljena tema, no novo istraživanje sugerira da bi uz nju mogla dolaziti i jedna neočekivana zdravstvena prednost.
Ćelavost je jedna od tema koje među muškarcima nisu uvijek olako prihvaćene. To je tema o kojoj se često zbijaju šale, ali ih ne prihvaćaju baš svi jednako dobro. Iako će se naći muškaraca koji se ponose svojom ćelavosti i ne brinu zbog nedostatka kose, mnogi će ipak patiti zbog tog što je njihova glava rano ostala bez – pokrivača. No čini se da bi mogli biti itekako zahvalni na tome.
Naime, znanstvenici su otkrili da muškarci kojima je kosa počela opadati već oko 30. godine života imaju čak 29 posto manji rizik od razvoja raka prostate. Kod onih koji su počeli ćelavjeti još ranije taj je rizik bio čak 45 posto manji, i to za agresivne i manje agresivne oblike bolesti.
Zašto postoji takva povezanost, još nije potpuno jasno. Istraživači smatraju da bi odgovor mogao ležati u genetici, odnosno u varijacijama gena povezanih s muškim spolnim hormonima – androgenima.
Testosteron je 'krivac'
Jedan od glavnih "krivaca" za muški tip ćelavosti je dihidrotestosteron (DHT), hormon koji nastaje iz testosterona. Kada ga ima previše, folikuli dlake postupno se smanjuju, kosa postaje tanja i s vremenom počinje ispadati. S druge strane, testosteron i srodni hormoni imaju važnu ulogu i u rastu stanica raka prostate, pa znanstvenici vjeruju da bi upravo hormonski mehanizmi mogli povezivati ova dva naizgled nepovezana stanja.
"Oba su stanja česta, nasljedna, povezana sa starenjem i androgenima, zbog čega nas je zanimalo postoji li među njima veza", objasnio je voditelj istraživanja dr. Jonathan Wright.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da rezultate ne treba tumačiti kao razlog za opuštanje. Ranija istraživanja dala su drukčije zaključke pa je jedno iz 2016. godine pokazalo da bi ćelavost u mlađoj dobi mogla biti povezana s većim rizikom od smrtnog ishoda raka prostate. Zbog toga su potrebna dodatna istraživanja kako bi se razjasnila stvarna povezanost između gubitka kose i ove bolesti.
Rak prostate i dalje je najčešći oblik raka kod muškaraca te drugi najčešći uzrok smrti od malignih bolesti u muškoj populaciji. U ranim stadijima često ne izaziva nikakve simptome, a među prvim znakovima mogu biti otežano mokrenje ili slabiji mlaz urina. Ako se bolest proširi, najčešće zahvaća kosti te može uzrokovati bolove i neurološke tegobe.
Zato liječnici i dalje naglašavaju važnost preventivnih pregleda. Muškarcima prosječnog rizika probir se najčešće preporučuje između 55. i 69. godine života, dok bi oni s povećanim rizikom trebali razgovarati s liječnikom o ranijem testiranju, već od 40. godine.
