Zdravlje Koronavirus - simptomi, prevencija i savjeti stručnjaka 13. kolovoza 2020.

Koronavirus i metabolički sindrom: Može li promjena prehrane biti ključna u borbi s COVID-19?

Foto: shutterstock
zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

Za vrijeme trenutne pandemije koronavirusa poznatijeg i pod imenom COVID-19, mnoge državne vlade propisale su kao najbolju obranu od virusa socijalno distanciranje i dobru higijenu ruku, ali malo se pažnje posvećuje potencijalnom utjecaju prehrane na zdravstvene ishode.

Loša prehrana najznačajnija je 'karika' koja pridonosi kroničnim bolestima povezanima sa životnim stilom poput pretilosti, dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti. Važnost toga prepoznali su i istraživači iz Velike Britanije jer upravo su prethodno spomenute - kardiovaskularne bolesti (32 %) i dijabetes (30 %), navedene kao dva najčešća zdravstvena stanja kod pacijenata oboljelih od koronavirusa.

Kako navodi British Medical Journal (BMJ) hospitalizacije su bile šest puta veće među pacijentima s prijavljenim nekim osnovnim stanjem, poput dijabetesa ili kardiovaskularnih bolesti (45,4 %) za razliku od onih koji nisu imali prethodno prijavljena stanja (7,6 %). Nadalje, smrti su bile 12 puta veće među pacijentima s prijavljenim postojećim stanjem (19,5 %) u usporedbi s onima koji nisu prijavili nikakve prethodne tegobe (1,6 %).

Možda te zanima... Tri četvrtine oporavljenih od koronavirusa ima oštećenja na srcu Zdravlje

Dvije trećine ljudi u Velikoj Britaniji koji su ozbiljno oboljeli od COVID-19 te su imali ozbiljne i opasne simptome su bili pretili, a čak 99 % smrtnih slučajeva u Italiji bilo je vezano uz bolesnike s postojećim stanjima, poput hipertenzije, dijabetesa i srčanih bolesti. Ono što BMJ zaključuje jest da svi ovi manji zaključci dovode do jednog velikog koji je svima zajednički - metaboličkog sindroma ili sindroma X koji je zatim povezan s oslabljenom imunološkom funkcijom te težim simptomima i komplikacijama prilikom oboljenja ili zaraze u ovom slučaju koronavirusom.

Dakle, osim obraćanja pažnje na higijenu te nošenje maski, prema njima ljudi bi pažnju trebali obratiti i na hranu koju unose u svoje tijelo. Upravo ta hrana uzročnik je mnogih bolesti te smanjuje funkcionalnost imunološkog sustava zbog čega bi u slučaju zaraze koronavirusom vrlo vjerojatno došlo do ozbiljnijih simptoma te veće mogućnosti od težeg obolijevanja.

 | Author: shutterstock Foto: shutterstock

Glavni faktor koji pokreće patofiziologiju metaboličkog sindroma je inzulinska rezistencija

Inzulinska rezistencija definirana je kao oštećen biološki odgovor na inzulin, hormon koji regulira razinu glukoze u krvi. Ispitivanje bolesnika s COVID-19 s ranije postojećim dijabetesom tipa 2 pokazalo je da su se oni s bolje reguliranom kontrolom glukoze u krvi zbog toga bolje nosili sa simptomima i zarazom od onih s lošom kontrolom glukoze u krvi. Odnosno, prenosi BMJ, dobro kontrolirana glukoza u krvi (varijacija glikemije unutar 3,9–10,0 mmol / L) povezana je sa smanjenim medicinskim intervencijama kod pacijenata.

Druga studija pokazala je da su hospitalizirani bolesnici s hiperglikemijom liječeni infuzijom inzulina imali niži rizik od smrti od COVID-19 u odnosu na bolesnike bez infuzije inzulina, vjerojatno zbog smanjenih upalnih medijatora.

Možda te zanima... Je li kontroverzna švedska strategija u borbi s koronavirusom uspješna? Zdravlje

Najznačajniji faktor koji određuje razinu glukoze u krvi je potrošnja prehrambenih ugljikohidrata, odnosno rafiniranih ugljikohidrata, škroba i jednostavnih šećera. No, službene prehrambene preporuke većine zapadnih zemalja zalažu se za smanjenu (nisku) masnoću unutar prehrane, dok se ugljikohidrati preporučuju, a to može pogoršati hiperglikemiju. Također, spomenute prehrambene smjernice čine temelj jelovnika u staračkim domovima i bolničkim odjeljenjima, gdje osobe s COVID-19 i postojećim metaboličkim sindromom prolaze kroz oporavak, prenosi BMJ.

Problem nije ograničen samo na staračke domove i bolnice. Dok se ljudi samoizoliraju kod kuće, mnogi nabavljaju jeftine i najmanje pokvarljive namirnice kao što su tjestenine, kruh, riža i žitarice. Opskrbom tako dominiraju visoko prerađena i zapakirana hrana, hrana i pića poput pizze, krafni i voćnih sokova i drugih slatkih pića koja će vjerojatno potaknuti hiperinzulinemiju, posebno kod onih ljudi s metaboličkim sindromom.

Možda te zanima... Tip UV svjetla ubija 99, 9 % koronavirusa: Je li to kraj socijalnom distanciranju? Zdravlje

Budući da se svijet suočava s brzim prijenosom novog virusa, bilo je veoma malo prilika za provođenje ispitivanja o tome da li pacijenti s COVID-19 bolje prolaze na dijeti s malo ugljikohidrata u usporedbi s drugim dijetama. Međutim, postoje čvrsti dokazi da je ograničenje ugljikohidrata siguran i učinkovit način da se postigne dobra kontrola glikemije i gubitak tjelesne težine i smanji potreba za lijekovima u liječenju dijabetesa tipa 2. 

Stoga, ograničenje prehrambenih ugljikohidrata jednostavna je i sigurna intervencija koja rezultira brzim poboljšanjima kontrole glikemije i može se provoditi uz uobičajenu njegu u medicinskim ili kućnim uvjetima. Dakle, osim bolje higijene, pranja ruku te zaštitnih maski, vlade bi svoje građane trebale podsjetiti i na bolju prehranu koja može pomoći u stvaranju boljeg imunološkog sustava i održavanja zdrave razine šećera u krvi te tijelu tako pomoći u borbi s koronavirusom, zaključuju istraživači za British Medical Journal.

Možda te zanima... Poznati pričaju kako im je korona utjecala na ljubavni život Psiha i seks

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.