Godine u osobnoj iskaznici možda ne govore cijelu priču o tome kako naše tijelo stari. Novo istraživanje pokazuje da bi sastav bakterija u crijevima mogao biti snažnije povezan s upalama i nekim pokazateljima zdravlja nego sama kronološka dob.
U istraživanju objavljenom u časopisu Nature Communications znanstvenici su analizirali podatke 1.199 odraslih osoba u dobi od 20 do 72 godine. Promatrali su sastav njihove crijevne mikrobiote te niz pokazatelja povezanih sa zdravljem, uključujući upalne markere i fiziološke pokazatelje.
Kada su usporedili rezultate, pokazalo se da je sastav crijevne mikrobiote bio snažnije povezan sa sistemskom upalom i fiziološkim stanjem organizma nego kronološka dob. Drugim riječima, dvije osobe iste dobi mogu imati vrlo različite obrasce mikrobiote, a oni mogu biti povezani i s različitim zdravstvenim profilima.
Jedan tip mikrobiote povezan s više upale
Posebno se izdvojio obrazac crijevne mikrobiote koji istraživači nazivaju Bacteroides 2 (B2) enterotip. Karakterizira ga manja raznolikost crijevnih bakterija, a kod osoba s tim profilom pronađene su više razine pokazatelja sistemske upale.
Zanimljivo je da su znakovi takozvanog „inflammaginga“, kronične upale niskog intenziteta koja se povezuje sa starenjem, kod osoba s ovim tipom mikrobiote bili vidljivi i desetljećima prije nego što bi se očekivali samo na temelju njihove dobi. Suprotno tome, enterotip obilježen visokom raznolikošću mikrobiote bio je povezan s nižim razinama upale i manjim rizikom od bolesti.
Pratili su i pojavu bolesti
Istraživači su otišli korak dalje te su pomoću zdravstvenih registara tijekom približno devet godina pratili pojavu novih bolesti. Određeni obrasci mikrobiote bili su povezani s različitim budućim rizikom od bolesti, a B2 profil povezan je s nepovoljnijim ishodima.
Ipak, važno je naglasiti da je riječ o opservacijskom istraživanju. Ono pokazuje povezanost, ali ne dokazuje da određeni sastav crijevne mikrobiote uzrokuje upalu, ubrzano starenje ili bolest. Na mikrobiotu mogu utjecati brojni čimbenici, uključujući prehranu, tjelesnu aktivnost, lijekove, bolesti, izloženost stresu, kvaliteta sna i životne navike.
Rezultati zato ne znače da jednostavnom analizom crijevnih bakterija možemo utvrditi svoju „stvarnu biološku dob“. Pokazuju, međutim, da bi mikrobiom mogao pružiti dodatne informacije o zdravstvenim promjenama koje se događaju tijekom života te potencijalno pomoć znanstvenicima da bolje razumiju rizik od bolesti povezanih sa starenjem.
