Neki mogu piti "hektolitre" kave i neće osjetiti baš nikakav učinak, dok drugi već nakon jedne šalice itekako osjećaju učinak koji se od kofeina očekuje. Čini se da su "krivci" gen i podrijetlo.
Svi znamo tu jednu osobu koja može popiti "hektolitre" kave i zaspati bez ikakvih problema. A neki sigurno znaju i tu jednu osobu koja "poludi" kad popije samo šalicu kave. Kofein, očito, ne djeluje na sve jednako. Neki će spavati kao bebe, a drugi će morati malo duže brojati ovce prije nego utonu u san ako prekasno popiju kavu.
Zašto je to tako i u čemu je razlika između te dvije vrste ljudi?
Kofein je zapravo psihoaktivna tvar, koju koristi najviše ljudi na svijetu. Nalazi se u kavi, energetskim pićima, čokoladi, nekim dodatcima prehrani... Uz kofein možemo biti budniji, manje umorni, te poboljšati koncentraciju. Stručnjaci kažu da kofein tijelu ne daje dodatnu energiju, već pomaže prikriti umor, i to tako što blokira djelovanje adenozina, kemijskog spoja koji se tijekom dana nakuplja u mozgu i zbog kojeg osjećamo pospanost, navodi BBC.
Ipak, jedan od ključnih čimbenika jest koliko se dugo kofein zadržava u tijelu. Nakon ispijanja šalice kave, kofein se apsorbira u krvotok i brzo stiže do mozga. Istovremeno ga razgrađuje enzim u jetri, nakon čega se izlučuje putem mokraće. Taj proces čišćenja može trajati od šest do 20 sati, ovisno o pojedincu, kaže dr. Marilyn Cornelis, izvanredna profesorica nutricionizma na Sveučilištu Northwestern u Chicagu.
"Moguće je popiti prvu šalicu kave i pritom možda ne osjetiti njezine učinke", kaže Cornelis. "No, dva ili tri sata kasnije kofein se još uvijek zadržava u organizmu, a ako popijete i drugu šalicu, to bi moglo biti dovoljno da prevagne i izazove osjećaj blage tjeskobe."
Ovisi, dakle, o tome koliko brzo jetra prerađuje kofein unesen u tijelo, a ta brzina ovisi o jednom genu – poznatom među stručnjacima kao CYP1A2, a na sve može utjecati i naše podrijetlo. Naime, istraživanje objavljeno ove godine pokazalo je da Europljani i Južnoamerikanci u prosjeku brže razgrađuju kofein.
I cigareta utječe
Zanimljivo je da na tu brzinu razgrađivanja utječe i pušenje. Naime, pušenje potiče jetru na znatno bržu razgradnju kofeina, pa se cijeli taj proces ubrzava čak i do 65 %. Tako bi se moglo objasniti zašto pušači piju više kave i ne osjećaju učinke kofeina.
Neki pak lijekovi - antibiotici, kontracepcijske pilule i drugi - mogu imati suprotan učinak i zadržati kofein u tijelu dulje vrijeme. Može se to dogoditi i tijekom trudnoće, kada hormonalne promjene potiskuju aktivnost jetrenog enzima zaduženog za razgradnju kofeina.
Pored svega toga, tu je i pitanje tolerancije. Osobe koje redovito piju kavu postaju manje osjetljive na kofein jer se tijelo prilagođava prisutnosti te tvari. Ako nakon toga nekoliko tjedana ne konzumirate kavu, stanje se mijenja, što znači da bi vas prva šalica kave nakon pauze mogla učiniti neuobičajeno uzbuđenima ili nemirnima.
Koje je 'pravilo'?
Uglavnom se savjetuje izbjegavanje kofeina najmanje šest sati prije odlaska na spavanje. Dr. Lindsay Browning, psihologinja i stručnjakinja za spavanje, ističe kako dokazi upućuju na to da kofein ne samo da može otežati usnivanje, već može utjecati i na kvalitetu sna. Ključna je u svakom slučaju umjerenost, jer se osjetljivost na kofein znatno razlikuje od osobe do osobe.
Za prave ljubitelje kave, imamo dobru vijest o kojoj smo već pisali puno puta: ta redovita jutarnja navika ispijanja kave povezana je s boljim zdravljem. Iako istraživači ne mogu dokazati da je kava jedini razlog, desetljeća istraživanja upućuju na to da osobe koje je piju umjereno imaju manji rizik od nekoliko ozbiljnih bolesti te možda čak žive nešto dulje od onih koji je ne piju.
