Iako Pravilnik o legalizaciji za kupnju medicinskog kanabisa koji je stupio na snagu ovaj tjedan pozdravlja kao povijesni, Marina Zubak, voditeljica trgovine Konoplja & Co smatra da je Pravilnik ograničavajući i na štetu bolesnicima, ali i razvoju Hrvatskog gospodarstva
Marina Zubak godinama se zanima i informira o konoplji i njezinim potencijalima, a 2013. u Prolazu sestara Baković u Zagrebu otvorila je trgovinu s ekološkim proizvodima od konoplje - prvu takve vrste u Hrvatskoj i šire. Konoplja je biljka koja je u potpunosti iskoristiva i postoji jako puno (riječ je o tisućima) načina njezine uporabe. Vlada RH je izmijenila Pravilnik o mjerilima za razvrstavanje lijekova te o propisivanju i izdavanju lijekova na recept. Te izmjene objavljene su 7. listopada u Narodnim novinama, a liječnici će uskoro u Hrvatskoj moći propisati količinu THC-a za pojedinačnu dozu i način uporabe. Prema novom Pravilniku kanabis na recept (u tabletama ili ulju, još se ne zna u kojem obliku će biti dostupan) moći će dobiti oboljeli od multiple skleroze, karcinoma, epilepsije i AIDS-a.
CBD koji se se dobiva iz cvijeta industrijske konoplje je također ljekovit
ZK: Kako komentirate Pravilnik o propisivanju i izdavanju lijekova na recept, kojim se propisuje uporaba kanabisa u medicinske svrhe, objavljen ovaj tjedan u Narodnim novinama?
To je svakako povijesni korak za sve oboljele, odnosno trebao je biti. Malo je reći da sam razočarana navedenim Pravilnikom koji nije usvojio ništa od prigovora koje je podnijela Udruga za medicinsku konoplju Hrvatske. Premali broj indikacija (samo 4), ograničene doze koje nemaju po meni uporište, pogodovanje farmaceutskim lobijima, te sintetski pripravci na bazi kanabisa, pacijent plaća lijek u potpunosti, tj. nije pokriven HZZO-om … samo su neki od razloga nezadovoljstvu. Prema moji saznanjima postoji preko 20 tisuća znanstvenih radova na temu učinkovitosti konoplje u medicini, kao i sve više saznanja o ljekovitosti CBD - kanabidiola, kanabinoida koji se dobiva iz cvijeta industrijske konoplje. Vjerujem kako će u skoroj budućnosti, a na temelju novih saznanja, doći do potpune liberalizacije i legalizacije konoplje u cijelosti, jer to je jedini preduvjet kako bi se iskoristili svi potencijali koje ova biljka ima. Aktivizam ide dalje, oboljeli traže svoje, pokret raste u cijelom svijetu, sve više je informacija koje se ne mogu zanemarivati. U konačnici i država može profitirati, ako to prepozna. Možemo biti novi Colorado, koji ubire veliki novac od poreza na konoplju. Ne postoji čudotvorni lijek, niti je konoplja svemoguća, no ovdje se radi o pravu na izbor, o pravu na liječenje i samim time život. A cijelo vrijeme govorimo o biljci.
Doc.dr.sc. Ognjen Brborović, predsjednik Povjerenstva za medicinsku konoplju, objašnjava doneseni Pravilnik o medicinskoj upotrebi kanabisa, pročitaj više.
Hrvati zbog Zakona moraju bacati 80 posto iskoristivog dijela konoplje
ZK: Uzgajivači konoplje u Hrvatskoj imaju velike restrikcije, možete li pojasniti s kojim se problemima suočavaju?
Od 2012. koja je bila prva godina kad je dopušten uzgoj konoplje u RH, iza nas su četiri sjetvene sezone u kojima uzgajivači imaju strahovite gubitke, jer im je Pravilnikom o uzgoju, onemogućeno korištenje cijele biljke. Mogu se koristiti samo sjemenke. Koliko znam mi smo jedini s tom vrstom restrikcije. Od stabljike se u svijetu radi većina proizvoda od konoplje - tekstil, papir, bio plastika, bio masa, razni građevinski materijali, cijela stambena naselja grade se od konoplje, automobilska industrija itd. Iako je bilo čvrstih obećanja još prošle godine od nadležnih ministarstva, na žalost ništa se nije riješilo. Hrvati uništavaju i dalje 80 posto vrijednosti konoplje, zaoravanjem stabljike, sve prema Zakonu. Unatoč tome, od 2012. raste broj hektara pod konopljom i broj zainteresiranih za uzgoj i preradu. Od početnih 100 Ha 2012., ove godine stigli smo do oko 1700 Ha pod konopljom.
ZK: Za što se zalažu proizvođači?
Po uzoru na druge zemlje, koje su najdalje otišle po pitanju regulative konoplje kao biljke u cijelosti (industrijske i indijske konoplje), pri tome prije svega mislim na Izrael, zalažemo se za osnivanje Agencije o konoplji, koja bi regulira sve odnose u vezi konoplje, koja definitivno može gospodarski pokrenuti Hrvatsku.
Neizbježne birokratske prepreke
ZK: Kako ste bili prihvaćeni na tržištu od strane kupaca i jeste li imali birokratskih problema i kakvih kada ste otvorili trgovinu?
Tržište Hrvatske je odavno spremno za konoplju, to smo shvatili čim smo se pojavili. Desetljeća ekološkog zagađenja u svim aspektima, rezultiralo je velikim posljedicama na zdravlje i okoliš. Neminovno je došlo do naglog osvješćivanja ljudi po tom pitanju i traganja za zdravijim pravcima. Konoplja je idealna biljka za sve koji žele povratak prirodi, humaniji odnosu prema životu i uklapa se u sve suvremene trendove održivog razvoja. Konoplja čisti tlo i vodu od teških metala, svojom visokom vibracijom pridonosi čišćenju kontaminiranih krajeva od radijacije. Sjemenka konoplje je po svom sastavu bogata nutrijentima odličnim za zdravlje, a vlakna su idealna za cijeli niz ( kažu neki gotovo sve ) grane industrije. Birokratskih prepreka je bilo i još ih danas ima, koliko čujem od ljudi koji kreću u ovaj posao. Iako smo se izborili za promjenu zakonske regulative i omogućavanje uzgoja još 2012., distribucija i prodaja na ovakav način kakav je danas bila je gotovo nemoguća.
ZK: Što se promijenilo od kada je Hrvatska ušla u Europsku uniju?
Ulaskom u Europsku uniju 2013. godine omogućen je promet proizvodima od konoplje u Hrvatskoj. Nažalost, dugogodišnja stigmatizacija biljke još se uvijek osjeća u krutosti i ne donošenju odluka koje bi omogućile humaniji pristup svima koji se ovim područjem bave.
Orašasti plodovi pozitivno utječu na zdravlje, a posebno su dobri za srce.
