Unatoč opetovanim upozorenjima kako treba zaštititi kožu od sunca zbog zabrinutosti za rak kože, mnogi ne obraćaju pozornost pa čak ni kada se suočavaju s visokim temperaturama i porastom toplinskih valova. Dermatolozi stoga alarmiraju i upozoravaju kako zaštita kože od sunčevih zraka postaje sve veći dermatološki problem – s klimatskim promjenama i globalnim zagrijavanjem!

Europa, primjerice, zadnjih godina doživljava najtoplije godine, a znanstvena istraživanja upozoravaju kako ljeta postaju sve toplija i duža. Podaci UN-a, pak, otkrivaju da je posljednje desetljeće (od 2011. do 2020. godine) bilo najtoplije do sada, a prema mjerenjima od 1980. godine, svako je desetljeće toplije od prethodnog.

Paradoks porasta temperatura i potrebe ljudi da više vremena borave vani

"Staklenički plinovi, kao posljedica sagorijevanja fosilnih goriva glavni su krivci za porast globalne temperature jer ostaju u zemljinoj atmosferi gdje zadržavaju energiju sunca i tako doprinose globalnom zatopljenju i klimatskim promjenama. Kako raste koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi, rastu i temperature na površini Zemlje. Osim porasta u globalnim temperaturama, dolazi i do vremenskih ekstrema poput češćih i dugotrajnijih toplinskih valova i oštećenja ozonskog omotača koji također imaju negativan utjecaj na ljudsko zdravlje. Zbog sve toplijih globalnih temperatura, očekuje se da će ljudi sve više vremena provoditi na otvorenom što znači još više problema povezanih s kožnim oboljenjima, ali i drugim zdravstvenim problemima koje mogu uzrokovati onečišćenje zraka i ekstremni vremenski uvjeti“, upozorava Tihana Veljačić, pokretačica ekološke inicijative Ditch Plastic Croatia koja se bavi održivim življenjem i suosnivačica platforme THE GREEN HUB koja se bavi edukacijom zaposlenika različitih institucija i tvrtki o relevantnim ekološkim temama.

Dermatolozi, pak, upozoravaju kako epizode opeklina od sunca povećavaju rizik od raka kože poput melanoma, ali i rizik od starenja kože te pogoršanja određenih stanja kože. I zato prevencija i zaštita kože od sunčevih zraka moraju biti dio naše svakodnevne rutine – tijekom cijele godine.

Foto: Pexels

Kako je kozmetička industrija postala odgovornija prema zdravlju i ljudi i Zemlje

Kad se priča o povezanosti klimatskih promjena i zaštiti kože, u kozmetičkoj industriji stvari se ipak mijenjaju nabolje. Tvrtke koje proizvode kreme za sunčanje prije nisu toliko vodile računa o samim sastojcima kao ni o zaštiti okoliša, a nedavna istraživanja pokazala su da pojedini sastojci štete ljudskom zdravlju i zdravlju okoliša, pogotovo kad se radi o kemijskoj zaštiti od sunca. Na temelju tih saznanja, EU je i zabranila ili ograničila upotrebu nekih sastojaka, poput oxybenzona za koji je dokazano da iritira kožu i izaziva poremećaje u radu hormona u tijelu.

"Da bi kreme za zaštitu od sunca bile djelotvorne, moraju sadržavati filtere, a filteri u kremama mogu biti prirodnog ili sintetičkog porijekla. Zato zaštitu od sunca dijelimo na - sintetičke (kemijske) i mineralne (fizičke) filtere. Sintetičkih ili kemijskih filtera ima više od 30 vrsta, a neka istraživanja su pokazala da mogu biti štetni za ljudsko zdravlje te izazvati alergijske reakcije, iritacije kože, peckanje očiju i osipe, a neki izazvati čak i ozbiljna zdravstvena stanja poput raka ili poremećaja u radu hormona. Zato posebnu pažnju treba obratiti na proizvode koji sadrže sljedeće sintetičke filtere: avobenzone, oxybenzone, octisalate i octocrylene. Što se tiče mineralnih ili fizičkih filtera, postoje samo dvije vrste: titanijev i cinkov oksid. Kod krema koje sadrže mineralne filtere treba paziti da nisu u nano obliku što je obično istaknuto na proizvodu. Istraživanja su pokazala da nanočestice mogu prodrijeti kroz kožu gdje se talože u stanicama i mogu uzrokovati genetske promijene. Mineralna zaštita ponekad ostavlja bijeli trag na koži jer se, za razliku od kemijskih filtera, ne upija već stvara zaštitni sloj na koži i odbija UV zrake i tako štiti od sunca", savjetuje Tihana Veljačić.

Potražite provjerene certifikate na kremama

Ona se osobno, s obzirom na to da ima svijetlu put te vrlo lako pocrveni i zadobije opekline, pridržava preporuka stručnjaka pa izbjegava izlaganje kože najintenzivnijem sunčevom zračenju u razdoblju od 11 do 17 sati, tako da u suncu uživa u jutarnjim i popodnevnim satima. Tijekom najjačeg UV zračenja, boravi u hladu, obavezno nosi šešir i naočale te konzumira laganu hranu i puno vode.

Uz sve to, obavezno koristi zaštitu od sunca u obliku krema za sunčanje s mineralnim filterima, ali pazi da ne sadrže štetne sastojke za nju i okoliš. Zato najčešće bira kreme za sunčanje s Ecocert (ili nekom drugom kredibilnom) oznakom jer takvi provjereni certifikati garantiraju da proizvod ne sadrži kemijske filtere, GMO sastojke, parabene, nanočestice, silikone, sintetičke parfeme ili boje. Kremu nanosi 20 minuta prije izlaganja suncu te ju nanosi ponovno nakon kupanja ili tjelesne aktivnosti!

Zaključili bismo da je Tihana pravi školski primjer kako se treba odgovorno ponašati i prema svom zdravlju i prema zdravlju planeta Zemlje. I zato svima koji imaju osjetljivu kože, a posebno onima koji su ponosni vlasnici madeža preporučuje redovite preglede kod dermatologa. Za sve koji se žele bezbrižno i s puno uživanja prepustiti aktivnostima na otvorenom preporučuje besplatne dermatološke preglede u osam gradova u sklopu dm-ove inicijative "Zaštiti se... i uživaj na suncu". Ovo je popis besplatnih pregleda po gradovima:

• 10.6. Zagreb, dm ženska utrka
• 1.7. Slavonski Brod
• 8.7. Pula
• 15.7. Crikvenica
• 22.7. Karlovac
• 29.7. Zadar, dm millennium jump
• 12.8. Šibenik
• 26.8. Makarska