Koje su promjene na grudima normalne tijekom godina, a koje to nisu?

Rast i razvoj ženskih dojki počinje pubertetom, ali one se mijenjaju tijekom cijelog života, a to se ne odnosi samo na njihovu veličinu i izgled. Tkivo i struktura grudi s godinama se počinju mijenjati što je posljedica razlike u razinama spolnih hormona uzrokovane prirodnim procesom starenja. Osim što grudi počinju gubiti čvrstoću i punoću, s godinama dolazi do povećanog rizika od razvoja izraslina u dojkama, kao što su fibromi, ciste i rak. Važno je znati da žene u bilo kojoj dobi mogu razviti promjene na dojkama stoga je od iznimne važnosti obavljati redovite samopreglede dojki kako bi svaka žena dobro upoznala svoje dojke i na vrijeme primijetila sve promjene.

Uzroci promjena: Prirodni pad estrogena

Jedan od glavnih uzroka promjena u grudima je prirodni pad ženskog spolnog hormona estrogena. Smanjena količina estrogena uzrokuje manju elastičnost kože i vezivnog tkiva dojke. S godinama tijelo proizvodi i manje kolagena i elastina koji koži daju čvrstoću i elastičnost što uzrokuje opuštenost grudi. Nije neuobičajeno da starenjem dolazi i do promjene veličine košarice. Gusto tkivo dojke zamjenjuje se masnim tkivom kako se proces starenja nastavlja.

Uobičajene promjene koje se javljaju na dojkama zbog starenja su: strije, bradavice usmjerene prema dolje, izduženi, rastegnuti ili spljošteni izgled, širi prostor između dojki, kvržica, koja može biti posljedica benignih fibrocističnih promjena u dojci ili ozbiljnih stanja poput raka dojke.

Neke promjene nisu normalne i važno je odmah se javiti liječniku ako primijetiš nešto od sljedećeg: naboranu kožu, crvenilo, zadebljanje kože, uvučenu bradavicu, iscjedak iz bradavica, bol u grudima, tvrde kvržice, jedna dojka izgleda značajno drugačije od druge.

20-e: Ciste i fibroadenomi

Već od mladosti u dojkama mogu nastati fibrocistične promjene koje karakteriziraju benigne kvržice. Ciste i fibroadenomi se najčešće i tipično počinju razvijati nakon što dojka postigne svoj konačni rast (ne i razvoj) u dobi od 20. do 30. godine života.

Cista je česta pojava i ne predstavlja patološko stanje, već je posljedica neuravnoteženog djelovanja hormona. Ona nije promjena koja je novonastala u dojci već je jedan dio uskih mliječnih kanala koji su se proširili i ispunjena je tekućim sadržajem. Njezin sadržaj se može povećavati i smanjivati što dovodi do promjene veličine ciste, a iscjedak može biti prozirni, krvavi, smeđi ili žuti, ali ne mora biti opasan.

Za razliku od ciste koja može nastati bilo kad u životu, fibroadenomi su pravi dobroćudni tumori koji se tipično javljaju do 30. godine. Iako sam fibroadenom ne predstavlja opasnost, stanje se mora redovito kontrolirati.

30-e i 40-e: Masno i vezivno tkivo umjesto mliječnog

Grudi već nakon 35. godine, a intenzivnije nakon 40. godine prolaze kroz ono što se zove involucija, funkcionalno tj. mliječno tkivo počinje propadati, a nadomještaju ga masno i vezivno tkivo. Proces involucije se ne događa jednoliko, tako da jedan dio dojke može postati „masniji“, ostavljajući tkivo pored sebe kao kvržicu. Ako su kvržice mekane, poput bočne strane nosa, to nije razlog za brigu. Ako su malo čvršće poput mosta nosa, treba ih pregledati. U svakom slučaju, česti samopregledi mogu pomoći u uočavanju svih razlika. Zato liječnici potiču žene da ih redovito rade kako bi mogle pratiti kako im se grudi mijenjaju.

U trudnoći dolazi do povećanja grudi i promjena vezanih za pripremu za dojenje. Nakon laktacije, grudi mogu izgledati manje ili veće nego što su bile prije trudnoće. Trudnoća također može učiniti areole tamnijima, a bradavice većima, ali one će se nakon poroda vratiti u stanje prije trudnoće. Također nakon poroda na dojkama se mogu pojaviti strije.

U svakoj životnoj dobi, ne samo za vrijeme dojenja, u dojci se može razviti upala, tj. mastitis koji se manifestira crvenilom, otečenošću, tvrdoćom upaljenog područja i boli. Upala je akutno stanje koje zahtijeva liječenje, ali i pregled liječnika kako bi se isključilo ozbiljnije stanje.

Nakon 40-e masne stanice koje se nalaze ispod kože počinju nestajati i tako grudi postaju manje guste. Ovo je jedan od razloga zašto se mamografija savjetuje nakon 40. godine, jer zbog smanjene gustoće liječnici bolje vide promjene u dojkama.

Menopauza: U 50-ima naglo raste rizik za rak dojke

Nakon 45. godine života žena se pomalo približava razdoblju koje se zove perimenopauza, a koja vodi do menopauze. Većina starosnih promjena u grudima događa se oko vremena menopauze jer jajnici počinju proizvoditi manje estrogena. Menopauza je prirodni proces tijekom kojeg prestaju ovulacija i menstruacija. Ovaj prijelaz se obično događa između 45. i 55. godine. Službeno si u menopauzi kada nisi imala mjesečnicu 12 uzastopnih mjeseci.

U 50-ima počinje naglo rasti pojavnost raka dojke pa je nužan poseban oprez i čest odlazak na preventivne preglede. Visoki rizik traje sve do 70. godine života pa su upravo žene u dobi od 50. do 69. godina obuhvaćene nacionalnim probirnim mamografskim programom za rano otkrivanje raka dojke putem kojeg se svake dvije godine pozivaju na besplatne preglede.

Ultrazvučne preglede trebalo bi početi obavljati već od dvadesetih, a i redovit samopregled dojki jer najvažnije je da žena dobro upozna strukturu svojih dojki kako bi na vrijeme mogla otkriti promjene i potražiti pomoć liječnika, ako je potrebno.

Neke stvari treba otkriti na vrijeme - rak dojke jedna je od njih. Zato klikni na link i tvoja prijateljica i ti, ili tvoj partner i ti, možete dati #pinkypromiss da ćete se podsjećati na redoviti samopregled. Svjetski nagrađivan projekt #pinkypromiss ove godine provodimo u suradnji s Croatia osiguranjem s ciljem da podsjetimo na važnost samopregleda i pregleda dojki.