Kolesterol je vrlo važan za normalan rad organizma, primjerice kod stvaranja hormona, vitamina A, D i E te žučnih kiselina. Zbog toga sve stanice u tijelu imaju vlastitu sposobnost stvarati kolesterol, a ako ga ne mogu proizvesti dovoljno, u tome pomaže i jetra.
Tako se u našem organizmu proizvodi tri do pet puta više kolesterola nego što ga unesemo hranom. Taj "zdravi" kolesterol, koji omogućava normalno funkcioniranje organizma, naziva se dobrim, odnosno HDL kolesterolom. No, ako ga kroz prehranu unosimo previše, višak kolesterola može završiti kao plak na krvnim žilama, kada postaje štetan.
Taj kolesterol ima oznaku LDL i predstavlja jedan od glavnih rizika koronarnih i cerebrovaskularnih bolesti, upozorava dr. Dražen Šebetić, specijalist interne medicine i kardiologije iz Poliklinike Šebetić.
"Smatra se da razina ukupnog kolesterola treba biti niža od 5 mmol/L, razina HDL kolesterola treba biti viša od 1mmol/L za žene, dok razina LDL kolesterola treba biti niža od 3 mmol/L, iako se te vrijednosti promatraju i u odnosu prema drugim bolestima", kaže sugovornik.
"Zadržavanje tzv. lošeg kolesterola u krvi te njegova ugradnja u stijenke krvnih žila, uslijed čega dolazi do suženja i začepljenja krvnih žila može biti i posljedica genske pogreškom koja je poznata kao porodična hiperkolesterolemija. Bolest se javlja u homozigotnom ili heterozigotnom obliku, ovisno o tome je li riječ o pogrešci na jednom ili oba gena za metabolizam kolesterola", kaže dr. Ivan Pećina, specijalist interne medicine, endokrinolog i dijabetolog u Klinici za unutarnje bolesti u KBC Zagreb. Istraživanja pokazuje da osobe s obiteljskom hiperkolesterolemijom imaju i do 20 puta viši rizik za razvitak bolesti srca i krvnih žila.
