Zdravlje Simptomi i pomoć 330 prikaza 04. listopada 2018.

Kako rak dojke može postati kronična, a ne bolest s visokom smrtnošću?

Foto: PR

U Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, predstavljeni su rezultati prvog velikog nacionalnog istraživanja o dijagnostici i liječenju raka dojke te je izloženo što će Nacionalni plan protiv raka (NPPR) donijeti bolesnicima i kako će unaprijediti liječenje.

Istraživanje je obradilo mnoga područja i izazove u sklopu dijagnostike i liječenja raka dojke – od izvora prve sumnje te vremena od sumnjivog samopregleda do postavljanja dijagnoze i početka liječenja, ali i problematiku izrade plana liječenja te sudjelovanja bolesnica u tom planiranju.

  • Neki od podataka govore kako je u 55% slučajeva samopregled izvor prve sumnje na rak dojke.
  • Oko 75 % ispitanica prvi pregled nakon sumnjivog samo pregleda obavilo je unutar mjesec dana.
  • Isto tako, najveći broj bolesnica i to njih 76 % započne liječenje unutar 3 mjeseca od prvog pregleda.

Cilj istraživanja, koje je provela Udruga žena oboljelih od raka –SVE za NJU, bio je odgovoriti na mnogobrojna pitanja iz iskustva oboljelih kako bi se, na temelju rezultata, njihov glas ugradio u zdravstvene politike. Jednako je važna i namjera da rezultati istraživanja budu vrijedna osnova za unapređivanje procesa od dijagnoze do liječenja u sklopu Nacionalnog plana protiv raka. Istraživanje je provedeno na 327 žena u razdoblju od 2016. do 2017. godine. Istraživanje je obradilo mnoga područja i izazove u sklopu dijagnostike i liječenja raka dojke – od izvora prve sumnje te vremena od sumnjivog samopregleda do postavljanja dijagnoze i početka liječenja, ali i problematiku izrade plana liječenja te sudjelovanja bolesnica u tom planiranju. 

Cilj je da se liječenju raka dojke pristupa multidisciplinarno

Neki od zaključaka otkrili su kako postojeća praksa daje dobar temelj za mnogobrojna unapređenja, među ostalim, nužno je definirati onkološku mrežu i liječiti bolesnike u centrima u kojima se mogu osigurati kvaliteta i multidisciplinarnost, osigurati kvalitetnije i potpunije informiranje bolesnica, integrirati potporno liječenje u cijelosti, a ne samo liječenje nuspojava te unapređivati komunikaciju i informiranje bolesnica – podizati povjerenje, suradljivost i partnerstvo.

 | Author: PR Foto: PR

Rezultate je komentirao i prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak, koji je izjavio kako su donošenje i provedba mjera Nacionalnog plana protiv raka, koje uključuju i osnivanje Nacionalne onkološke mreže kao početne točke, pitanje budućnosti i opstojnosti nacije. ''Krajnji je cilj, uz pomoć provodljivog, realnog i financijski potkrijepljenog plana, pretvoriti rak u kroničnu bolest, izliječiti više od polovice oboljelih, značajno produžiti preživljenje ostalih bolesnika oboljelih od raka te poboljšati kvalitetu života oboljelih njihovih obitelji kao i svim stanovnicima Hrvatske pružiti jednaku i kvalitetnu onkološku skrb, unatoč relativno ograničenim resursima, neovisno o tome odakle oni dolaze, odnosno gdje se liječe. U posljednjih dvadesetak godina svjedočimo razvoju manjih, lokalnih onkoloških 'centara' koji nemaju mogućnost kvalitetne multidisciplinarnosti i pružanja svih aspekata modernog onkološkog liječenja. 

Možda te zanima... Svakoj 11. ženi prijeti rak dojke, a samopregled traje 10 minuta Zdravlje Možda te zanima... Rak dojke - bolest koja se češće vraća mlađim ženama Zdravlje

Nažalost, osnivanje tih onkoloških centara u Hrvatskoj nije bilo koordinirano niti je prethodila epidemiološka analiza potražnje. Jedan je od razloga za to nedostatak središnje ustanove koja bi imala jasan zadatak koordinirati i implementirati ključne zahtjeve za učinkovit program kontrole raka. S obzirom na veličinu i zemljopisni oblik Hrvatske, definiranu raspodjelu onkoloških institucija, javnozdravstvenu važnost onkologije, golemu potrebu za unapređenjem rezultata liječenja onkoloških bolesnika te potrebu za farmako ekonomski optimalnom onkologijom, nedvojbeno je potrebno organizirati nacionalnu onkološku mrežu u koju bi bile uključene sve onkološke institucije i izvan koje bi se spriječilo liječenje onkoloških bolesnika“, obrazložio je prof. dr. sc. Vrdoljak i najavio kako će Nacionalni plan protiv raka uskoro biti puštenu javnu raspravu. Pozvao je sve građane, posebice oboljele i izliječene od raka i njihove obitelji, zdravstvene stručnjake i donositelje odluka, da se uključe i svojim komentarima, mišljenjima i prijedlozima doprinesu izradi optimalnog plana borbe protiv raka u Hrvatskoj. Jedino je zajedničkim djelovanjem svih zainteresiranih strana moguće objaviti rat raku i osigurati bolju budućnost kad su u pitanju zloćudne bolesti i crne statističke brojke.

 | Author: PR Foto: PR

Prof. dr. sc. Boris Brkljačić je istaknuo: "Potrebno je detaljno definirati raspon dijagnostičkih mogućnosti i njihov optimalan algoritam u Republici Hrvatskoj za najčešće oblike raka. Nakon upućivanja na dijagnostičku obradu, bolesnici se suočavaju s problemom nedovoljne i neravnomjerne dostupnosti optimalnih dijagnostičkih postupaka. Potrebno je standardizirati dijagnostičke i intervencijske radiološke postupke u onkoloških bolesnika za najčešće vrste raka na razini RH i uključiti radiologe u sve multidisciplinarne onkološke timove na razini pojedinih institucija. Potrebno je uvesti jasne kriterije upućivanja pacijenata na radiološke pretrage s dugim listama čekanja, a to se osobito odnosi na onkološke pacijente."

 | Author: PR Foto: PR

Od raka do 65. godine starosti umire više ljudi nego od kardiovaskularnih bolesti i ozljeda zajedno

Dr. sc. Mario Šekerija na stručnom skupu istaknuo je kako će uvođenje Nacionalnog plana za borbu protiv raka omogućiti stvaranje okvira za usklađeno prikupljanje podataka. "Zbog različitosti hrvatskih bolničkih informacijskih sustava, put do prikupljanja kvalitetnih i pouzdanih podataka o zloćudnim bolestima vrlo je trnovit, čega su svjesni svi koji imalo poznaju hrvatski zdravstveni sustav.

Grudi_Rak_Dojke Možda te zanima... Metastatski rak dojke zahtjeva drugačiji pristup oboljelima Zdravlje Možda te zanima... Viralna fotografija s limunima koja pomaže ženama otkriti rak dojke Zdravlje

Želimo uvesti isti način izvještavanja iz svih ustanova u kojima se dijagnosticiraju i liječe onkološki bolesnici u Hrvatskoj, za što su već napravljene pripreme u suradnji s europskim stručnjacima", izjavio je dr.. sc. Šekerija i dodao kako očekuju da će uvođenje ONKO+ poruke kao metode izvještavanja prema Registru za rak biti gotovo tijekom 2019. godine te da će na njezinim temeljima i uz umrežavanje onkoloških ustanova u roku od tri godine biti stvorena Nacionalna baza podataka koja treba omogućiti praćenje bolesnika kroz zdravstveni sustav od trenutka postavljanja sumnje na dijagnozu raka, uz detaljno praćenje važnih dijagnostičkih i terapijskih parametara bolesti te omogućavanje usporedivosti između hrvatskih regija kao i s drugim europskim zemljama.

Na konferenciji za medije otkriven je i podatak kako od raka do 65. godine starosti umire više ljudi nego od kardiovaskularnih bolesti i ozljeda zajedno,što je jedan od pokazatelja da je važno uključiti cjelokupnu javnost podizanje svijesti i otvorenu raspravu o nužnosti usvajanja i provedbe Nacionalnog plana protiv raka.

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.