Hrvatsku je potresla tragedija u kojoj je 21-godišnji Matteo Ružić preminuo jer mu navodno nije pružena adekvatna pomoć uslijed astmatskog napada. Naime, u nedjelju mu je pozlilo i stigao je tim hitne pomoći bez liječnika, jer je jedini liječnik za to područje bio na drugoj intervenciji te ga nažalost nisu uspjeli spasiti.
U trenutku astmatskog napada 21-godišnjaka slučajni prolaznici su mu pokušali pružiti pomoć, među kojima je bila i jedna medicinska sestra. Upitali smo dr. Tanju Pekez Pavliško, liječnicu obiteljske medicine što može slučajan prolaznik napraviti kad svjedoči astmatskom napadu, no objasnila nam je da, nažalost, ne može puno učiniti.
"Samo kvalificirana medicinska osoba kojoj zakon dopušta davanje određenih lijekova može pomoći u slučaju astmatskog napada. Ne mora biti liječnik, može biti odgovarajuće obučen tehničar (paramedic), netko tko zna prepoznati stanje te je naučen dati određenu vrstu lijekova", objasnila je Tanja Pekez Pavliško.
Liječnica nam je objasnila da je potrebno obučiti tehničare za davanje lijekova u ovakvim hitnim slučajevima.
"Laici uz sav svoj trud ne mogu pomoći, a nažalost ni tehničari jer nemaju dozvolu za davanje lijekova. Moramo u konačnici krenuti s paramedicima jer bismo tako imali i veliki broj timova hitne pomoći. Njihova bolja edukacija bi pomogla u prepoznavaju takvih stanja te bi na vrijeme mogli reagirati i pružiti neophodnu pomoć", rekla je Tanja Pekez Pavliško.
Naime, za vrijeme astmatskog napada glatki mišići bronha se stežu, a tkivo koje oblaže dišne putove zbog upale nabrekne i luči u njih sluz. To sve sužuje promjer dišnih putova. Suženje dišnih putova zahtijeva od osobe veći napor za pokretanje zraka u pluća i iz njih, a time ugrožava njezin život.
Liječnica ističe da osobe kojima član obitelji ili kućanstva ima astmu trebaju biti educirani od strane svog obiteljskog liječnika ili pulmologa. Također, osobi koja boluje od astme treba pratiti količine potrošnje lijekova, ventolina, odnosno salbutamola, a trebaju biti i pod kontrolom obiteljskog liječnika i prema potrebi pulmologa.
Simptomi, sprječavanje i liječenje astme i astmatskih napada
Simptomi astme mogu biti različiti, neki ljudi s astmom većinu vremena su bez simptoma, dok drugi većinu vremena kašlju i hripaju te imaju napadaje nakon virusne infekcije, izloženosti alergenima ili iritansima i napora. Simptome mogu izazvati i plakanje i jako smijanje.
Liječnik dijagnozu postavlja se na temelju simptoma koje pacijent ima ili na temelju navoda pacijenta o karakterističnim simptomima.
Napadaji astme mogu se spriječiti, ako se otkrije i izbjegava čimbenike koji ih izazivaju. Uzimanje lijekova većini ljudi s astmom omogućava da vode relativno normalan život. Jedan od najučinkovitijih i najdugotrajnijih načina liječenja astme je korištenje inhalatora. "Osobe s astmom moraju znati svoje stanje, moraju ga kontrolirati te na vrijeme signalizirati da im je izuzetno loše", rekla je Tanja Pekez Pavliško.
Astmatski napadaj liječi se tako da se što brže otvore dišni putovi, a za to se koristi većina istih lijekova kojima se sprječava napadaj samo u većim količinama.
Što kad nemate inhalatora
- Upozori okolinu da imap napadaj astme i da ti može zatrebati pomoć.
- Sjedi uspravno i ostani mirna. Ako nisi, pokušaj se smiriti.
- Nastoj odraditi nekoliko vježbi dubokog disanja.
- Ako se simptomi ne smiruju i ne možeš do lijekova, potraži pomoć liječnika. (24sata)
