Nova revizija istraživanja mogla bi uznemiriti vlasnike mačaka, prenosi Psychology Today.
Nisu prolazile najbolje u istraživanjima
Mačke su uvijek bile manje zastupljene u istraživanjima o odnosu životinja i ljudi i studije se nisu toliko fokusirale na njihov utjecaj na nas, bilo zdravstveni, društveni, bihevioralni i slično.
Na primjer, nizozemski su istraživači otkrili kako su stariji vlasnici mačaka češće koristili službe za psihičku pomoć i manje vježbali od onih koji nemaju mačke ili imaju pse. I dok je ova studija potvrdila kako će vlasnici mačka rjeđe umrijeti od neke bolesti kardiovaskularnog sustava, druga je pokazala kako će oni koji su već imali srčane probleme i imaju mačku prije umrijeti ili radi tog stanja završiti u bolnici za razliku od onih koji uopće nemaju mačke.
Treća je dokazala kako će vlasnici mačaka prije postati alkoholičari od drugih, a zadnja, iz 2018., kaže kako su stariji odrasli koji imaju mačku skloniji kroničnim oboljenjima te brže stare.
Ljubimci i naše psihičko stanje
Pitanje o tome kako ljubimci utječu na djecu oduvijek je bilo od velike važnosti pa su se zbog toga provela i brojna istraživanja. Institut za istraživanja Basset nedavno je proveo studiju o tome kako psi utječu na psihu djece. Iako nije bilo pretjerane razlike u psihičkom stanju one djece koja su imali pse i one koje nisu, stupanj kliničke anksioznosti kod djece koje nisu imali psa je bio viši.
Također, djeci koja su imala pse bilo je lakše otići u školu, bez straha ili srama za razliku od druge djece. Istraživači, vođeni dr. Moirom Riley, su nedavno ponovo ponovili isto istraživanje, samo s mačkama. Hipoteza je bila da će mačke jednako djelovati na djecu kao i psi, ali su pogriješili. Izvukli su sljedeće zaključke:
- Djeci koja imaju mačke kao ljubimce će tri puta češće dijagnosticirati neku psihičku bolest od onih koji nemaju mačku.
- Djeca koja imaju mačke imaju značajno više poteškoća s koncentracijom, čak i nakon što su istraživači isključiti druge faktore za to poput siromaštva, dobi i depresije kod roditelja.
- Konačno, za razliku od pasa ne postoje dokazi da će mačka smanjiti anksioznost kod djece.
Istraživači su ovo pokušali objasniti na nekoliko načina. Institut Basset predložio je da je za poremećaj koncentracije možda kriva Toxoplasmosis gondii, mali parazitski organizam koji može napasti stanice sisavaca, uključujući mačke i ljude. Neke su prijašnje studije pokazale kako je Tox infekcija rizični faktor za psihička oboljenja, uključujući i poremećaje koncentracije. Ipak, postajala su istraživanja koja su dokazala da nema povezanosti.
Drugo objašnjenje je u tome da mačke same po sebi nisu glavni 'krivci' za ova stanja. Prijašnja je studija pokazala kako su ljudi s negativnijim pogledom na svijet i neurozama skloniji mačkama kao kućnim ljubimcima - iz toga bi se teoretski moglo izvući da osobe s neurozama koje imaju mačke imaju i djecu skloniju psihičkim poremećajima.
Na kraju, možda je istraživanje bilo statistički propust, kao i u drugim velikim istraživanjima u kojima su se rezultati nasumično preklopili.
Autori Psychology Today vraćaju nas i na početak ovoga svega - problem nedovoljnog broja istraživanja o tome kako mačke utječu na ljude.
Psi su i dalje glavni akteri po tom pitanju jer se često koriste u terapiji, pokazuju više privrženosti pa im je lakše očitavati reakcije i kognitivne sposobnosti, lakše ih je odvesti s jednog mjesta istraživanja ili terapije (za razliku od mačaka, koje su teritorijalne životinje pa se vežu uz specifične lokacije) i brojni drugi.
Zato, vlasnici mačaka ne brinite - kao što su rekli i u zaključku istraživanja: rizike i dobrobiti mačaka kao kućnih ljubimaca nisu još sasvim objašnjene.
Evo i priča kako je mačka spasila izgubljenog planinara u Alpama.
