Zdravlje Simptomi i pomoć 3840 prikaza 18. ožujka 2019.

Je li ravnodušnost znak depresije i pomažu li prirodni antidepresivi?

Foto: Guliver/Shutterstock
zdrava krava postala miss7zdrava.24sata.hr

Psihijatar Josip Borna Godan iz Doma za starije i nemoćne osobe Godan objasnio je kada simptomi depresije postaju ozbiljan znak za uzbunu, možemo li bez antidepresiva i koja je razlika između depresije i ravnodušnosti.

Gubitkak volje, životne energije, interesa i inicijative, oskudna emocionalna reakcija, osjećaj krivnje, smetnje nagona, samo su neki od češćih znakova depresije. Od te opake bolesti prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji pati 300 milijuna ljudi, a čak 50 posto ih se ne liječi upravo zato jer se depresija ne može uvijek lako prepoznati.

mZ: Koliko depresija treba trajati da postane ozbiljna i kada treba posjetiti psihijatra?

Psihijatar Josip Borna Godan: Depresija je najčešći od svih psihijatrijskih poremećaja. Vrlo je učestala i broj novooboljelih osoba stalno raste. Pretpostavka je da će do 2020. godine biti po učestalosti druga bolest na svijetu (nakon kardiovaskularnih bolesti). Događa se u svakoj životnoj dobi, a najčešća je između adolescencije i 45. godine života, dok je prosječna dob javljanja 27 godina. Rizik za obolijevanje je veći kod žena nego kod muškaraca.

Depresija se manifestira sniženim raspoloženjem, gubitkom volje, energije, interesa i inicijative, oskudnom emocionalnom reakcijom, osjećajem krivnje, smetnjama nagona. Mogu se javiti i suicidalne misli ili pokušaji. Moguća je i psihotična depresija kod koje su prisutne i halucinacije i/ili sumanutosti .

Depresija može varirati po svom intenzitetu i trajanju. Depresivna epizoda je epizoda depresije koja se javlja samo jednom, a njezin intenzitet može varirati – od blage do teške, pa i s psihotičnim simptomima. Kad se depresivne epizode ponavljaju, to nazivamo povratnim depresivnim poremećajem. on također može varirati u intenzitetu.

 | Author: Guliver/Shutterstock Foto: Guliver/Shutterstock

Ponekad stresni životni događaji uzrokuju depresiju. To može biti gubitak bliske osobe, posla, financijski problem, obiteljski problem i sl. Također, depresija prati različite psihičke poremećaje, kao što su anksiozni poremećaji, poremećaji ličnosti, poremećaji nagona (spavanja, hranjenja, spolnog nagona) i bolesti ovisnosti. Depresija se zna pojaviti i kao pratnja različitim tjelesnim bolestima, posebno onim kroničnim koje su popraćene s boli i dovode do smanjene životne aktivnosti. Može se pojaviti i uz razne neurološke bolesti. Kod starijih osoba depresija se vrlo često javlja kao posljedica gubitka tjelesnih funkcija. Ako netko postane depresivan, svakako treba potražiti stručnu pomoć.

mZ: Kakve dnevne aktivnosti nam mogu pomoći kako bi što prije izašli iz depresije?

Psihijatar Josip Borna Godan: Krećite se, vježbajte, što više vremena boravite na dnevnom svjetlu, u prirodi, na svježem zraku i suncu. Odvojite vrijeme za uživanje u stvarima koje volite. Svaki dan odvojite barem pola sata za tetošenje samog sebe – bilo da se radi o toploj kupki, meditaciji, čitanju knjige ili sl. Vodite ljubav. Družite se s vama dragim ljudima.

mZ:  Da li je ravnodušnost također znak depresije?

Psihijatar Josip Borna Godan: Sve ovisi iz kojeg kuta gledamo. Teško je govoriti o tome ovako generalno, svaka osoba je priča za sebe. Također, postoji razlika gledamo li nekog izvana pa ga prema svojim kriterijima smatramo ravnodušnim ili se neka osoba iznutra osjeća ravnodušnim prema svemu. Ima ona poznata rečenica od Williama Jamesa: kad se dvoje ljudi nađe, u stvari kao da je prisutno njih šestero: svaki od njih kako vidi sam sebe, svaki kako ga onaj drugi vidi i svaki onako kakav zapravo jest.

mZ:Antidepresivi, kada se može bez njih (razlika između tuge i depresije), a koji su simptomi jako izraženi kod osoba koje bi ih trebale uzimati?

 | Author: Guliver/Shutterstock Foto: Guliver/Shutterstock

Psihijatar Josip Borna Godan: Najprije treba početi od prirodnih antidepresiva - zdravog načina života, tj. zdravih navika: dovoljno sna, zdrava prehrana i vježbanje. Treba ustrajati na ponašanju koje može imati antidepresivni učinak, kao što su npr. vježbanje, izlaganje suncu i svježem zraku, boravak u prirodi, sauna, itd.

Ulje_2 Možda te zanima... Kantarion protiv gljivica i depresije Zdravlje

Postoje prehrambeni izvori serotonina poput ananasa, banana, kivija, šljiva i rajčica, no još su zanimljiviji prehrambeni izvori triptofana – prekursora serotonina (iz kojeg nastaje serotonin): puretina, jaja, meso, mlijeko, banane, orašasti plodovi, grah, riba, razne vrste sira i proteini sirutke.

 | Author: Thinkstock Foto: Thinkstock

Izrazito je važna uloga mediteranske prehrane – obilje svježeg voća i povrća, mahunarke, orašastih plodova, maslinovog ulja, ribe, plodova mora, male količine zasićenih masti i crvenog mesa. Riba je također važan izvor omega-3 masnih kiselina, a ostalih dobri izvori su lupinasto voće, sjemenke i žitarice.

Nadalje, vitamini B skupine pokazuju izraziti neuroprotektivni i antioksidativni učinak na mozak, te mogu djelovati antidepresivno (vitamin B1 - tiamin, B2 - riboflavin, B3 - niacin, B5 – pantotenska kiselina, B6 – piridoksin, B7 – biotin, B9 – folna kiselina i B12 – cijanokobalamin).

Već stoljećima se u liječenju raspoloženja, nesanice i strahova koriste biljke – ipak, prilikom korištenja biljnih pripravaka potreban je oprez, te savjetovanje sa stručnjakom jer mnoge biljke ulaze u međusobnu interakciju, a značajne su i interakcije biljaka i lijekova. Za nekoliko ljekovitih biljaka znamo sigurnu antidepresivnu aktivnost, koja je i potvrđena pretkliničkim studijama: gospina trava, radiola, šafran, ginseng, lavanda, brahmi, matičnjak.

Normalno je da u periodu zime budemo malo smanjenog raspoloženja, a i inače svatko u svojem životu iskusi neki period depresije, uzrokovanu nekim vanjskim događajima ili unutarnjim spoznajama.

Najčešći simptomi su sniženo raspoloženje, tuga, briga, usporen govor, razmišljanje i/ili psihomotorika, smanjen apetit, nesanica, oslabljen spolni nagon, zapušten vanjski izgled, gubitak volje, oslabljena koncentracija, a mogu se javiti i tjeskoba, strah i uznemirenost. Depresivna osoba je snuždena, bezvoljna, može biti plačljiva, govori sporo i tiho. Povlači se u sebe, sve joj je teško, ništa nema smisla. Mogu se javiti i suicidalna razmišljanja i pokušaji samoubojstva. Može biti popraćena i tjelesnim simptomima u vidu glavobolje, vrtoglavice, umora, bolova, probavnih smetnji i sl.

Ako je netko depresivan, treba posjetiti stručnu osobu – psihijatra i potražiti pomoć. Svaka osoba je posebna, pa tako može razviti drugačije simptome, ponekad i u kombinaciji s nekim drugim poremećajima raspoloženja (npr. manija).

 | Author: Dalibor Urukalović/PIXSELL Foto: Dalibor Urukalović/PIXSELL

Depresiju treba gledati kao na tunel, na kraju kojeg postoji svjetlo. Depresiju treba liječiti integrativnim, holističkim pristupom koji podrazumijeva psihoterapijski pristup, a ako je potrebno i lijekovima (psihofarmacima). Liječenje lijekovima u pravilu bi trebalo biti privremeno (od šest mjeseci do godine dana), poput vjetra u leđa koji pomognu da depresivan čovjek što brže prođe kroz taj tunel i ukloni simptome koji usporavaju njegov vlastiti uvid u razloge depresije.

mZ: Proizvodi li naš mozak procesom starenja sve manje endorfina i kako ih nadomjestiti? Možemo li uopće prevenirati depresiju?

Psihijatar Josip Borna Godan: Starenjem dolazi do smanjenja broja živčanih stanica, pa tako i smanjenog lučenja svih neurotransmitera (serotonin, dopamin, adrenalin, noradrenalin, glutamate, acetil kolin, GABA, histamin).

Kao što vježbamo mišiće tijela, da tonus i muskulatura ostanu funkcionalni, isto tako možemo vježbati i mozak. Njega možemo vježbati na razne načine, npr. križaljkama, ali i druženjem, smijehom, aktivnim društvenim životom, odlaskom na izlete, u prirodu, u toplice, i sl.

mZ: Vaš stav o današnjem promicanju pozitivnog razmišljanja i zakonu privlačenja sa strane svjetskih gurua, funkcionira li on u liječenju depresije?

Psihijatar Josip Borna Godan: Promicanje pozitivnog razmišljanja nije nužno samo po sebi loše, ali u takvim teorijama kriju se i opasnosti, pogotovo od strane raznih nestručnih i samoproklamiranih „gurua“, kojih je danas nažalost sve više. Upravo zbog toga je bitno paziti kome poklanjate svoje povjerenje.

Danas postoje različite metode liječenja (psihoterapijske, kognitivno-bihevioralne, gestalt, psihoanaliza, itd.). Što više iskustva terapeut ima u različitim terapijskim metodama, to je po mojem mišljenju kvalitetniji, jer je u stanju sagledati situaciju iz više kuteva. Moje je mišljenje da terapeut liječi svojim odnosom, a ne terapijskom metodom.

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.