O imunološkom sustavu često imamo vrlo nejasnu predožbu i ne razumijemo veličinu, osjetljivost i učinkovitost tjelesnih obrambenih mehanizama koje podrazumijevamo pod pojmom imunitet. U ovim zimskim mjesecima dobro razmisli koliko je jak tvoj imunitet jer o njemu ovisi tvoje zdravlje i dug život
Koliko je važan taj sustav za dobro zdravlje i dug život, izvrsno je objasnio u svojoj knjizi ''Ultradugovječnost'' (Ultralongevity) dr. M. Liponis koji kaže sljedeće; brinemo za kolesterol, za krvni tlak, brinemo oko viška kilograma, a apsolutno nas nije briga u kakvom stanju nam se nalazi obrambeni sustav. A o njemu zavisi sve, tj. koliko ćeš dugo živjeti i kako ćeš živjeti.
Jak imunitet - duboka starost
Sva su oboljenja, a posebno ona smrtonosna direktno ovisna o stanju obrambenog sustava pa kad kažemo da je netko vrlo čvrst i da je zbog toga doživio duboku starost, to nije zbog nepušenja, čak nije toliko zbog načina prehrane već isključivo zbog izvanredno efikasnog obrambenog sustava. Sve bolesti starosti uključujući karcinom i oboljenja srca, direktno ili indirektno povezane su s stanjem sustava obrane o kojem većina ne brine ni toliko koliko o čistoći svojeg auta.
Ako napravimo usporedbu s vladom i ministarstvima; osim vanjskih poslova, za jednu zemlju je najvažnije ministarstvo obrane pa se za to mjesto određuju najpovjerljiviji ljudi. Naime, u slučaju napada izvana zemlja mora biti spremna. Ako naše tijelo usporedimo s vladom, a komuniciranje s ministarstvom vanjskih poslova, onda možemo konstatirati kako ministarstva obrane niti nema jer se ministar nije pobrinuo za svoj sustav obrane.
Ako želimo jednostavno opisati okruženje u kojem se nađe čovjek kada dođe na svijet, rekli bi da je neprijatno, surovo i pogibeljno. Čovjek se na početku mora na takav okoliš priviknuti. Tjelesna obrana je zapravo kolekcija zaštitnih mehanizama kojima se tijelo brani od uljeza svih vrsta (bakterije, virusi, paraziti, sunčeve zrake, gljivice, alergeni itd).
Pojedini elementi tog sustava moraju naučiti razlikovati što je strano, a što je ''domaće'' i za svaku vrstu uljeza (selektivno) razviti obranu. Detekcija je posebno komplicirana kada se patogeni uzročnici izvana adaptiraju na obranu, mijenjaju svoj oblik pa i način djelovanja. Ukratko, ako je sve na mjestu u sustavu nastaje ravnoteža koja garantira dobro zdravlje. Organizam učinkovito drži ''neprijatelja'' podalje od svojih tkiva i organa.
Obrambeni mehanizmi
Obrambene mehanizme posjeduju ribe, insekti pa čak i biljke. Međutim niti jedan obrambeni sustav živih bića nije tako sofisticiran kao što je ljudski, a pogotovo onaj stanični i tkivni koji je neprestalno u dinamičnoj ravnoteži.. On se sastoji od raznih stanica koje bi popularno mogli nazvati ''terminatori'' i ''čistači''.
Ubiti uljeza i ukloniti oštećena tkiva njihova je glavna zadaća. Tu su zatim brojne proteinske molekule koje bismo mogli nazvati imunim tijelima. Svaka infekcija šteti obrambenom sustavu, a klasičan primjer jest virus AIDS-a koji doslovce ruši taj sustav.
Lijekovi mogu oslabiti imunitet
No valja reći da ima cijeli niz lijekova koji sustavno slabe imuni sustav, tako da se može reći – koliko su dobri u liječenju temeljne bolesti toliko su loši zbog rušenja obrambenih snaga organizma. To nije teško shvatiti jer lijekovi su kemikalije, dakle strane supstancije na koje tijelo ima ili nema odgovor. Slično je s ostacima pesticida; bili su fantastični u suzbijanju malarije i uništavanju korova dok se nije utvrdilo njihovo podrivačko djelovanje na obrambeni sustav čak i u najmanjim količinama.
Kad stvaraju novi lijek, kemičari i farmaceuti misle najbolje i koncentrirani su na njihovu učinkovitost, a posljedice se otkrivaju tek mnogo kasnije pa i nakon nekoliko godina. Tada zapravo dobivamo odgovor u smislu ''imperija uzvrača udarac''. Ponekad se mane određenog lijeka postupno ''otkrivaju'' čak i nakon desetak godina. Kada su napravljene prozirne boce od tvrde plastike nitko nije ni slutio da će za desetak godina doći u pitanje njihova sigurnost zbog mogućnosti otpuštanja bisfenila pod utjecajem povišenih temperatura. Doze tog otrova za odrasle nisu opasne, ali za dojenčad na bočici mogu biti upravo tako da ruše obrambeni sustav.
Razvitak tehnologije ima svoju cijenu, a cijena je obično u zdravlju. Zato kad netko objavi vijest o senzacionalnom novom lijeku ili kemijskom sredstvu, uvijek treba biti skeptičan.
Što sterilniji uvjeti u kući, to slabiji imunitet
Zanimljivo je da dr. M. Liponis u svojoj knjizi smatra važnim biti prijatelj s domaćim ljubimcima i to ne zato što ćeš se emocionalno obogatiti, već naprosto zato što su izvorom mikroflore koja je nepohodna radi stimulacije obrane. Jer, on dobro kaže – ne mogu ti djeca postati otporna ako ih sakriješ pod stakleno zvono, već naprotiv ako su što više u kontaktu s mikrobima.
Rat protiv bakterija u kući i paranoidno istjerivanje čistoće su potpuno oprečni s nastojanjem da ojačaš svoj obrambeni sustav. Naime, što više sterilnosti u kući, to slabiji obrambeni sustav. Sterilnost je za kirurške dvorane, ali ne za kuću u kojoj ima djece i starijih osoba. Specijalci ne nastaju u vojarni uz makete i streljane već na prvoj liniji u Afganistanu po blatu, pijesku i pod kišom metaka.
Što slabi imunitet?
Ali, život ne bi bio pun iznenađenja kada povremeno ne bi dolazilo do poremećaja te ravnoteže, a tada se javlja bolesno stanje.
Antibiotici slabe obrambeni sustav!
Autor knjige dr. Liponis vrlo precizno označava te slučajeve poremećaja i što je zanimljivo, na prvo mjesto stavlja antibiotike.
On kaže; česta i pretjerana upotreba antibiotika značajno slabi obrambeni sustav, a budući da se antibiotici kod nas najčešće daju djeci, takav pad otpornosti se razvija u najjranijem periodu života i kasnije može imati vrlo nepovoljne zdravstvene posljedice zbog ''šuplje'' obrane.
Kada dobivamo antibiotike, mi smo duboko uvjereni kako ''pomažemo'' tijelu da savlada bolest, a zapravo mu na drugoj strani odmažemo tako da njegovu obrambenu zadaću preuzima antibiotik. Istina, on može pomoći, ali iza sebe ostavlja pravu pustoš pa se nakon kure antibiotika od 30 dana oporavak prolongira jer treba proći vremena da se opet uspostavi kakva takva enzimska ravnoteža.
Čovjek je nakon takve kure antibiotika ''slomljen'' jer su mu antibiotici uništili enzimski sustav. Kao što je čitateljstvu poznato, svaka patogena bakterija ima svoj enzimski sustav i antibiotici upravo na njega djeluju što spriječava naglo razmnožavanje. Antibiotik ne može djelovati selektivno samo na bakterijske enzime, već djeluje i na tjelesne enzime. Nažalost, ima situacija kada bez antibiotika ne možemo.
Drastične dijete su teška stresna stanja
Slijedeći čimbenik pada imuniteta je stres u čemu je otišao tako daleko da je ustvrdio kako su drastične dijete ''teška stresna stanja'' isto toliko kao i prežderavanja. On predlaže da se dnevno konzumira čak 8 sasvim malih obroka.
Premda dugo gladovanje povlači za sobom deficit ključnih hranjivih i zaštitnih tvari, to je povoljnije od pretjerivanja s unosom kalorija jer organizam ''ne zna kako reagirati''. U slučaju gladovanja tijelo kompenzira nastali problem mobiliziranjem rezervi energije, a kod debljine tijelo odgovara isto kao kompjutor – javlja se ERROR. Zato je debljina definirana kao bolesno stanje.
Izbjegavanje stresa je umijeće koje nije stečevina nasljeđa već se može naučiti. Tako je kod ljutnje; tko se brzo i snažno naljuti doživljava stres, a on nedvojbeno smanjuje otpornost imunog sustava.
Autoimune bolesti
Valja reći kako postoje razna bolesna stanja kada je imuni sustav iscrpljen, kada je ozbiljno oštećen ili kada reagira previše burno pa počinje napadati vlastite stanice, tkiva i organe (autiimune bolesti). Neka od takvih bolesnih stanja je reumatoidni artritis i dijabetes tip 1. Tek kad upoznamo ove bolesti možemo se uvjeriti koliki je i kakav je imuni sustav i što se događa s njim ili bez njega. Kod autoimunih bolesti, imuni sustav zaboravi razlikovati uljeze od vlastitih stanica pa počne napadati ''domaće'' kao da su strane. Vojnom terminologijom bismo rekli ''stradali od prijateljske vatre''.
Sasvim je jasno da padom imuniteta dolazi do poremećaja osjetljive ravnoteže i tada se javljaju bolesti. Budući da je pad imuniteta karakterističan za starije osobe, normalno je očekivati da će se upravo u tim kategorijama pojaviti problemi. Primjerice, dok mlađi čovjek relativno lako odoli nekoj postoperativnoj infekciji, to nije slučaj kod starije populacije i nažalost može loše završiti.
Imuni sustav se ne vidi, ali to nikako ne znači da nije učinkovit. Naprotiv, obrana je specifična i višeslojna. Patogene bakterije su uvijek u nama ili oko nas i čekaju da nas ulove na lijevoj nozi. Svakodnevni kontakt s njima je neophodan jer omogućuje ''stanje pripravnosti'', tj. on ne dozvoljava da se obrana uspava. Obrani u velikoj mjeri pomažu i fizičke barijere koje postoje u tjelesnoj strukturi. Naime bakterije i virusi kod zdrave osobe ne mogu tako lako prodrijeti u tijelo jer postoje razne prepreke kao sluznice, zaštitni mehanizmi kihanja i kašljanja itd.
Starije osobe najugroženije
Što je veća invazija uljeza, to je jača mobilizacija stanica tipa terminatora. Dakle, tijelo pod najezdom uzročnika reagira naglom produkcijom obrambenih stanica i drugih proteinskih (imunih) tijela. Dok se kod zdrave osobe solidnog imuniteta ravnoteža brzo uspostavlja, kod osobe slabog (načetog) imuniteta bitka relativno kratko traje i u njoj obrana bude nadvladana. Starije osobe ne smiju dobiti gripu jer ih može ubiti.
Obrambene snage organizma se mogu stimulirati i 'jačati' jakom i raznovrsnom prehranom, fizičkim aktivnostima, ali i raznim dodacima za koje znamo da imaju ključnu ulogu u obrani. Tako se primjerice preporučuju selen, cink, folna kiselina te vitamini C i E.
Danas se smatra da se mnoga urbana bolesna stanja mogu pripisati oslabljenom imunitetu suvremenog čovjeka uglavnom zbog vrlo nezdravih životnih navika.
Pogledaj naš specijel ''Imunitet na kvadrat''!
