Ako želiš jaki imunitet koji će te dobro štititi od sezonskih gripa i prehlada, moraš biti u dobroj fizičkoj kondiciji, ali i paziti na psihičko zdravlje. Također, tijekom zimskim mjeseci češće peri ruke i udalji se na 1,5 metara od osoba koje kašlju i kišu, u intervjuu za Zdravu Kravu savjetuje dr. Alojz Ihan
Povodom nedavnog izlaska njegove nove knjige 'Snagom uma do otpornosti' u izdanju Mozaika knjiga, sa slovenskim imunologom dr. Aojzom Ihanom razgovarali smo o licu i naličju imuniteta, te kako ga ojačati tijekom zimskih mjeseci.
Što je zapravo imunitet?
Imunološki sustav sastavljen je od imunoloških stanica koje nazivamo bijela krvna zrnca – leukociti. Leukociti ne kruže samo po krvi nego po cijelom tijelu i tvore imunološka tkiva i organe – npr. limfne čvorove, slezenu, mandule, timus. Imunološke stanice učinkovito prepoznaju i uništavaju mikrobe – bakterije, parazite, gljivice – koji prodiru u organizam, te nas na taj način imunološki sustav štiti od infekcija
Kako nastaje imunološka memorija?
Važna karakteristika imunološkog sustava je imunološka memorija, što znači da je nakon prvog dodira s određenim uzročnikom bolesti imunološkom sustavu za organizaciju imunološke obrane potrebno tjedan do dva, nakon čega nadjačamo infekciju. U tom trenutku se razmnožavaju imunološke stanice koje stvaranjem protutijela uništavaju točno onu vrstu mikroba koji su prouzročili infekciju.
Razmnožene imunološke stanice ostaju žive još godinama nakon infekcije – nazivamo ih memorijske stanice. Zato je imunološki sustav prilikom ponovne infekcije istom vrstom mikroba već pripremljen i odmah prevladava infekciju. Tu pojavu koristimo kod cijepljenja – uz pomoć cjepiva razmnožavamo imunološke stanice i stvaramo imunološku memoriju bez prebolijevanja bolesti. U trenutku infekcije, obrana je zbog toga već organizirana i ne nastaje bolest.
Faktori koji utječu na imunitet
Što sve utječe na naš imunitet, upitali smo dr. Ihana, koji je u novoj knjizi otkrio neočekivanu povezanost ljudske psihe i nastanka bolest.
Bolesti, posebno infekcije su otežavajući faktori koji najbolje iskušavaju kondiciju imunološkog sutava i našeg cjelokupnog zdravstvenog stanja. Infekcija je veliki napor za organizam, jednak intenzivnom fizičkom naporu.
Za uspješno prebolijevanje infekcije moraš, dakle, ponajprije biti u dobroj fizičkoj kondiciji, što znači imati dovoljno velik kapacitet srca i pluća, koji kad si zdrav koristiš za trčanje, a kad si bolestan za uspješnu borbu s vrućicom.
Za borbu protiv gripe potrebna je zdrava jetra
Za cjelotjedni napor, kao što je na primjer gripa, potrebna je i rezerva – zdrava jetra sa zalihom vitamina i zalihom bjelančevina koje su potrebne za proizvodnju zaštitnih protutijela protiv virusa. Iscrpljeni ljudi, odnosno kronični bolesnici i oni koji su liječili infekciju, zdravstvene zalihe nemaju i zato njihov imunološki sustav ne može prevladati infekciju i bolest traje.
Kronični stres je poput kronične upale
Stres je jedan od glavnih inhibitora imunološkog sustava, a kronični stres djeluje na imunitet jednako štetno kao i kronične upale. No, prevladavanje kroničnih bolesti iznimno je teško, dok za prevladavanje stresa postoji mnogo načina: tjelesna aktivnost, meditacija, masaža. U svakom slučaju ključno je da svom tijelu pružiš dovoljno opuštanja i energije.
Ako loše brineš o svojem fizičkom i psihičkom zdravlju, u tebi rastu napetost i tjeskoba, što opterećuje hormonski i živčani sustav.
Imunološki sustav, koji je tijesno povezan sa živčanim i hormonskim, na taj način počinje slabjeti. Zato je otpornost snažno povezana s tim koliko čovjek zna paziti na svoju opuštenost i zadovoljstvo.
Imunitet kroz život
Prilikom rođenja imunološki sustav još nije oblikovan, dijete ima osnovne imunološke stanice i limfne čvorove, a nema imunološka tkiva u sluznicama probavnih i dišnih organa, uključujući mandule. Zato je novorođenče iznimno osjetljivo na infekcije probavnih i dišnih organa, a za pravilan razvoj imunološkog sustava potrebni su mnogi doticaji s mikroorganizmima, jednako kao što se živčani sustav oblikuje s podražajima iz okoline.
Prečista okolina loša za imunitet
To se uglavnom dogodi tijekom prve godine života, kada dijete treba biti okruženo sa što više neštetnih mikroorganizama koje ''gura'' u usta, skuplja u crijevima i s njima trenira svoj imunitet. Dakle, prečista okolina je loš preduvjet za imunitet.
Obogaćivanje bakterijske flore, posebno crijevne – kretanjem u prirodi, kontaktima s drugom djecom, raznolikom prehranom – stimulativno utječe na razvoj imunološkog sustava. Infekcije mikrobima, posebno respiratornim virusima, u prvoj godini života mogu ometati normalni razvoj imunološkog sustava jer su veliki teret nerazvijenoj obrani, pa mogu pridonijeti razvoju preosjetljivosti dišnog sustava i posljedično sklonosti astmi.
Kod dobro razvijenog imunološkog sustava infekcije su razmjerno rijetke, reakcije na infekcije su intenzivne (vrućica), a u međuvremenu u organizmu nema znakova upale (npr. Subfebrilna temperatura, povišeni CRP, povećani limfni čvorovi).
Kronične upale i imunitet
Nedovoljno jaka imunološka reakcija uzrokuje kronične upale nastale zbog infekcije (reaktivacija virusa, prodori bakterija sa sluznica u organizam) i pogrešnih imunoloških reakcija (alergije i druge preosjetljivosti, autoimunost). Dulja imunološka nedostatnost, iako manjeg stupnja, povećava učestalost kroničnih virusnih i drugih infekcija, a time se povećava i opasnost od degenerativnih bolesti i tumora.
Kronične upale koje nastaju prilikom kroničnih infekcija dodatno otežavaju normalan razvoj imunoloških stanica i normalan rad imunološkog sustava. To dodatno potiču i fiziološka stanja koja na neki način kronično povećavaju nastajanje ili razvijanje upalnih procesa u organizmu (debljina, alkohol, cigareta, stres, veliki tjelesni napori kronične bolest – npr. reumatske bolesti, dijabetes).
U svakom slučaju štetne upale možemo spriječiti tako da pravilnom higijenom i načinom života izbjegnemo infekcije koje nam ni u kojem slučaju ne koriste.
Savjeti za jači imunitet
Dr. Alojz Ihan je ponudio nekoliko savjeta za jačanje tvog imuniteta tijekom zimskih mjeseci:
- Dolaskom hladne sezone više vremena provodimo u zatvorenim prostorijama te smo u češćem doticaju s bolesnim ljudima. Najviše preko ruku – npr. nos obrisan rukom, nakon čega ruka dolazi u doticaj s rukohvatom u autobusu i preda mikrobe desetinama ili stotinama drugih ruku. Pokušaj redovito prati ruke i razviti naviku da ih ne guraš u usta.
- Zimi smo češće blizu ljudi koji kašljanjem ili kihanjem šire infekciju po zraku – sigurna zona je otprilike 1,5 m. Na veću osjetljivost utječe i hladan i suh zrak koji isuši sluznicu nosa i usta i onemogući nastajanje i djelovanje protutijela koja su u sluzi. I pothlađivanje nepovoljno utječe na stvaranje protutijela.
- Obolijevanju dodatno pomaže i oslabljena otpornost uzrokovana raznim stresnim čimbenicima za organizam, karakterističnim za hladnu sezonu (hladnoća, neugodno hormonsko stanje zbog kratkog dana, slabljenje tjelesne kondicije zbog smanjenog kretanja, loša opskrbljenost vitaminima).
- Većina mjera za olakšavanje bolesti mora biti poduzeta prije bolesti. Dobra imunološka kondicija za pripremu na moguću bolest znači da imunološki sustav nije nadražen i iscrpljen prethodnim infekcijama ili drugim upalama. Ako prije sezone gripe i prehlade često obolijevamo, potrebno je otići liječniku, kako bi ocijenio krije li se iza toga nešto ozbiljnije.
