Iako se sindrom kroničnog umora može pojaviti u bilo kojoj dobi, najčešće pogađa osobe u kasnim 30-ima do ranih 50-tih. Također, žene češće pate od ovog stanja, a prema nekim podacima od pet oboljelih četiri su žene.
Veći rizik za razvoj sindroma kroničnog umora imaju pretile i neaktivne osobe te osobe izložene stresu. Sindrom kroničnog umora je poremećaj koji uzrokuje neobjašnjivi, stalni i iscrpljujući umor. Život uz kronični umor ponekad može biti prilično frustrirajući s obzirom na to da većina ljudi, uključujući i zdravstvene djelatnike, ne razumije zapravo što je kronični umor niti zašto i kako se razvija. Zbog toga je i izbor terapije ograničen
Mnoge osobe koje pate od sindroma kroničnog umora imaju fizičke simptome za koje se liječničkim pretragama najčešće ne može pronaći uzrok. Uz kronični umor često se javlja i upala grla, glavobolja, bol u mišićima, problemi s pamćenjem i koncentracijom, bol u zglobovima, osjetljivost limfnih čvorova, opća bol, poteškoće sa spavanjem. Iako sve više jača svijest i kod liječnika i pacijenata da kroničnom uzroku nije lako odrediti uzrok pa ni lijek, ako paziš što jedeš i vježbaš to će pomoći tvom imunitetu da bude snažniji, pa bi i umor mogao biti manji.
Što treba izbjegavati da bi i imunitet bio jači
- Previše šećera u dnevnoj prehrani (100 g ili 20 žlica) može narušiti imunitet čak za 40 posto. Tu se misli prije svega na jednostavne šećere uključivo i med te gazirane napitke. Radi se o oslabljenoj aktivnosti bijelih krvnih zrnaca da uništavaju mikrobe. Zanimljivo, kada se šećer zamijeni s kompleksnim ugljikohidratima, pada imuniteta nema. Smatra se da šećer dovodi do smanjenja apsorpcije drugih hranjivih tvari, a posebno C vitamina koji u obrani ima značajnu ulogu.
- Visok unos zasićenih i trans masnoća iz industrijske hrane, a ponajviše zbog crvenog mesa može narušiti rad imuniteta. Oksidacijom takvih masnoća nastaje mnogo slobodnih radikala koji dramatično uništavaju obrambene stanice i time oslabljuju imunitet. Što više unosimo zasićenih masnoća animalnog podrijetla (crveno meso, masni sirevi, maslac, vrhnje i punomasno mlijeko) to je veći nedostatak prostaglandina i leukotriena. Stanje se bitno popravlja kada se dio takvih masnoća zamjeni s omega-3 masnim kiselinama.
- Pasivan način života šteti imunitetu. Redovito vježbanje, pa makar se radilo o ubrzanom hodanju, nevjerojatno doprinosi snazi imuniteta. Naime, neaktivnost usporava oslobađanje od tjelesnih toksina. Suprotno tome, vježbom se ubrzava cirkulacija, rade mišići i zglobovi te postoji podražaj organa zaduženih za obranu da proizvode nove ''vojnike'' za obranu.
